Agencija UN za atomsku energiju u nedjelju je potvrdila da je nivo zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk, smještene 60 kilometara od granice s Ukrajinom, u okviru normalnih vrijednosti.
Nadzor potvrđuje normalne nivoe zračenja u blizini Nuklearne elektrane Kursk“, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na Iksu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 24. avgusta, na dan kada Ukrajina obilježava proglašenje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991, presretnuto najmanje 95 ukrajinskih dronova iznad više od desetak ruskih regiona.
Nuklearna elektrana Kursk izvijestila je da je protivvazdušna odbrana srušila dron koji je eksplodirao u blizini postrojenja neposredno nakon ponoći, pri čemu je oštećen pomoćni transformator i došlo do smanjenja operativnog kapaciteta reaktora broj tri za 50 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija UN potvrdila normalne nivoe zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk

Iran planira da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), uprkos ograničenjima koja je nametnuo parlament, ali će ta saradnja poprimiti novi oblik i ići će preko Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Arakči je diplomatama u Teheranu rekao i da pristup iranskim bombardovanim nuklearnim objektima predstavlja bezbjednosno pitanje, prenosi Rojters pozivajući se na iranske državne medije.
Prema novom zakonu koji je donio iranski parlament, za svaku buduću inspekciju iranskih nuklearnih objekata od IAEA, koja je nadzorni organ Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, biće potrebno odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, najvišeg iranskog bezbjednosnog tijela.
- Rizik od širenja radioaktivnih materijala i rizik od eksplozije preostale municije su ozbiljni. Za nas, približavanje inspektora IAEA nuklearnim objektima ima i bezbjednosni aspekt, a bezbjednost inspektora je pitanje koje se mora ispitati - rekao je Arakči, prenosi Tanjug.
On je istakao da Iran neće imati sporazum koji ne dozvoljava toj zemlji da obogaćuje uranijum u civilne svrhe.
- Podnijeli smo mnogo žrtava za pravo na obogaćivanje (uranijuma) i zbog toga nam je nametnut rat - rekao je Arakči grupi stranih ambasadora i izaslanika sa sjedištem u Teheranu.
Izjava Arakčija uslijedila je nakon izvještaja američkog portala "Aksios" koji je ranije danas objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao tokom telefonskog razgovora američkom kolegi Donaldu Trampu, a nakon toga i iranskim zvaničnicima, da podržava ideju o nuklearnom sporazumu koji ne dozvoljava Iranu bilo kakvo obogaćivanje uranijuma.
Iranski zvaničnici do sada nijesu komentarisali taj medijski izvještaj, ali je Arakči naglasio da Teheran smatra da su nuklearne bombe "neislamske i nehumane" i da neće nastaviti u pravcu njihove proizvodnje.

1250x600

1084x550

Iran spreman da sarađuje sa IAEA, ali u novom obliku

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Savjeta guvernera IAEA u ponedjeljak u 10 sati u sjedištu ove agencije Ujedinjenih nacija u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „poslije najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.
- S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbjednosti i bezbjednosti, Savjet guvernera će se sjutra sastati na vanrednoj sjednici, na kojoj ću govoriti - najavio je Grosi.
On je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavijestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije poslije nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou.
- Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posljedica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija. Nastavićemo da pratimo i procjenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije - rekao je Grosi.
Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala prije početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni.
Grosi je, kao i u izjavi Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u petak, ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rješenju.
- U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati - istakao je Grosi.
Ukazao je na to da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“.
Grosi je istakao i važnost stalne i blagovremene razmjene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbjednosti, bezbjednosti uopšte i zaštitnih mjera.
Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za SiEnEn (CNN) da je u ovoj fazi nemoguće procijeniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.
- Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna - rekao je Grosi, izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je prije moguće.
Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski dio „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.
Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gdje je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.

Vanredni sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održaće danas hitnu sjednicu u sjedištu u Beču kako bi raspravljao o posljedicama izraelskih vojnih napada na nuklearna postrojenja Irana, javlja BiBiSi (BBC).
Sazivanje sjednice zatražio je Iran, a podržale su ga Rusija, Kina i Venecuela.
Iran je prvobitno tokom vikenda pokušao da predloži rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi. Međutim, prema diplomatskim izvorima koji su govorili za BiBiSi (BBC), ta rezolucija vjerovatno ne bi dobila većinsku podršku. Zbog toga se Iran sada zalaže za opštiju izjavu, koja bi ipak uključivala osudu izraelskih akcija.
Ova hitna sjednica dolazi usred nastavka vojnih sukoba između Irana i Izraela, uključujući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja u Natancu i Fordou.
Vojna akcija nikada nije bila prihvaćeno sredstvo rješavanja nuklearnih pitanja u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Iran insistira da međunarodna zajednica i Upravni odbor IAEA moraju da osude napade. Ipak, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, takva osuda djeluje malo vjerovatno.
Ostaje neizvjesno da li bi bilo kakav ishod ovog sastanka mogao da otvori put ka neposrednom prekidu vatre između dvije regionalne sile, koje nastavljaju da razmjenjuju uzvratne napade sve većim intenzitetom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saziva hitan sastanak zbog izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Iran će početi da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga u dva glavna nuklearna postrojenja, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Time se dodatno podižu tenzije u vezi sa nuklearnim programom Teherana, koji već duže vrijeme obogaćuje uranijum do onih nivoa čistoće koji su blizu dovoljnih za izradu nuklearnog oružja.
Za izradu nuklearnog oružja potrebni su nivoi obogaćivanja uranijuma od 90 odsto čistoće.
U saopštenju IAEA, agencije Ujedinjenih nacija (UN), pominje se samo da Iran novim centrifugama obogaćuje uranijum do nivoa od pet odsto čistoće, što je daleko niže od dosadašnjih 60 odsto, čime vjerovatno signalizira da i dalje želi da pregovara sa Zapadom i administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, za sada je nepoznato kako će Tramp pristupiti Iranu kada stupi na dužnost 20. januara, naročito pošto Teheran nastavlja da prijeti da će napasti Izrael, u jeku rata te zemlje protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze, i neposredno poslije početka primirja u sukobu Izraela i libanskog Hezbolaha. Tramp je 2018. povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, poslije čega je uslijedio niz napada i incidenata širom Bliskog istoka.
Pošto je Odbor guvernera IAEA u novembru osudio Iran zbog nepotpune saradnje sa tom agencijom UN, Teheran je zaprijetio da će brzo unaprijediti svoj nuklearni program.
U današnjem saopštenju, IAEA je predstavila planove o kojima ju je Iran obavijestio. Ti planovi uključuju ubacivanje uranijuma u ​​više kaskada iranskih naprednih centrifuga IR-2M, IR-4 i IR-6.
Kaskade su grupa centrifuga koje zajedno okreću gas uranijuma da bi brže obogatile uranijum. Svaka od tih naprednih klasa centrifuga obogaćuje uranijum brže od iranskih osnovnih centrifuga IR-1, glavne snage u atomskom programu te zemlje. IAEA nije navela koliko mašina bi bilo u svakoj kaskadi, a Iran je ranije stavljao oko 160 centrifuga u jednu kaskadu.
Nejasno je da li je Iran već počeo da ubacuje uranijum u centrifuge. Teheran je do sada bio zagonetan po pitanju planova, ali početak obogaćivanja uranijuma do nivoa od pet odsto čistoće daje Teheranu bolju poziciju u pregovorima sa Zapadom i omogućava mu da pojača pritisak ako mu se ne sviđa ono što čuje.
Od 2018. godine, kada je poslije jednostranog povlačenja SAD došlo do kolapsa nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Teheran je obogaćivao uranijum do nivoa koji je malo ispod potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Američke obavještajne agencije i drugi procjenjuju da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog naoružanja.

Agencija UN: Iran počinje da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga

Saudijska Arabija planira da u potpunosti primijeni sporazum o Sveobuhvatnim zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Time će se pojačati nadzor tog tijela UN nad nuklearnim postrojenjima u saudijskom kraljevstvu, saopštila je danas vlada u Rijadu.
Saudijska Arabija razvija nuklearni program, koji želi da proširi kako bi na kraju uključio aktivnosti poput obogaćivanja uranijuma osjetljivog na proliferaciju, a prestolonasljednik Mohamed bin Salman je prethodno upozorio da će razviti nuklearno oružje ako regionalni rival Iran to uradi, navodi Rojters.&nbsp;
Rijad tek treba da pokrene svoj prvi nuklearni reaktor, što omogućava da se saudijski program i dalje prati u skladu sa Protokolom o malim količinama (SKP), sporazumom sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju koji izuzima od mnogih obaveza izvještavanja i inspekcija manje napredne države u razvoju nuklearnog programa.
- Kraljevstvo je u julu 2024. podnelo zahtjev agenciji da ukine Protokol o malim količinama i primeni puni sporazum o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama - rekao je saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman na godišnjoj Generalnoj konferenciji IAEA.

Saudijska Arabija: Razvićemo nuklearno oružje

Američko Ministarstvo pravde je u petak objavilo znatno veći broj dokumenata iz istražnih dosijea o Džefrija Epstina, nastavljajući objave u skladu sa zakonom čiji je cilj da se utvrdi šta je država znala o seksualnom zlostavljanju maloljetnica koje je počinio ovaj finansijer i o njegovim vezama sa bogatim i moćnim osobama.
Zamjenik ministra pravde Tod Blanš saopštio je da Ministarstvo u najnovijem paketu objavljuje više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija. Datoteke, koje su postavljene na internet-stranicu Ministarstva, obuhvataju dio od nekoliko miliona stranica koje su, kako su naveli zvaničnici, bile zadržane tokom prve objave u decembru.
Dokumenti su objavljeni na osnovu Zakona o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenog nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, kojim se vlasti obavezuju da otvore spise o preminulom finansijeru, kao i o njegovoj povjerljivoj saradnici i bivšoj djevojci Gilejn Maksvel.
- Današnja objava označava kraj izuzetno sveobuhvatnog procesa identifikacije i revizije dokumenata kako bismo osigurali transparentnost prema američkoj javnosti i poštovanje zakona - rekao je Blanš na konferenciji za medije na kojoj je najavio objavu.
Nakon što je Ministarstvo pravde propustilo rok koji je Kongres odredio za 19. decembar za objavljivanje svih spisa, angažovane su stotine pravnika kako bi pregledali dokumenta i utvrdili šta mora biti redigovano, odnosno zacrnjeno, radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja.
Među materijalima koji se i dalje zadržavaju nalazi se i dio informacija koje bi mogle ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti identitete i lične podatke o potencijalnim žrtvama. Blanš je naveo da su sve žene, osim Makvel, uklonjene sa video-snimaka i fotografija koje su objavljene u petak.
Ministarstvo je saopštilo da je broj dokumenata podložnih reviziji porastao na oko šest miliona, uključujući duplikate.
Uoči Božića Ministarstvo pravde je već objavilo desetine hiljada stranica dokumenata, uključujući fotografije, transkripte intervjua, evidencije telefonskih poziva i sudske spise. Mnogi od tih materijala već su ranije bili javno dostupni ili su bili znatno redigovani.
Ti zapisi uključivali su ranije objavljene dnevnike letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom tokom 1990-ih godina, prije zahlađenja njihovih odnosa, kao i više fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona. Ni Tramp, republikanac, ni Klinton, demokrata, nijesu javno optuženi za bilo kakvo nezakonito postupanje u vezi sa Epstinom, a obojica tvrde da nijesu znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
U paketu objavljenom prošlog mjeseca nalazili su se i transkripti svjedočenja agenata FBI-ja pred velikom porotom, u kojima su opisani intervjui sa nekoliko djevojčica i mladih žena koje su navele da su bile plaćane da obavljaju seksualne radnje za Epstina.
Epstin je oduzeo sebi život u zatvorskoj ćeliji u Njujorku u avgustu 2019. godine, mjesec nakon što je optužen za federalnu trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Tokom 2008. i 2009. godine Epstin je služio zatvorsku kaznu na Floridi nakon što se izjasnio krivim za podvođenje osobe mlađe od 18 godina radi prostitucije. Tada su istražitelji prikupili dokaze da je seksualno zlostavljao maloljetnice u svojoj kući u Palm Biču, ali je kancelarija američkog tužioca pristala da ga ne goni po težim federalnim optužbama u zamjenu za njegov pristanak na blaže optužnice na nivou savezne države.
Godine 2021. savezna porota u Njujorku proglasila je Maksvel, britansku društvenu ličnost, krivom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije zbog pomaganja u vrbovanju nekih od Epstinovih maloljetnih žrtava. Ona trenutno služi kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u zatvorskom kampu u Teksasu, nakon što je premještena iz saveznog zatvora na Floridi. Maksvel negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu podigli optužnice protiv bilo koje druge osobe u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem djevojčica, ali je jedna od njegovih žrtava, Virdžinija Roberts Džifri, u sudskim postupcima tvrdila da ju je, kada je imala 17 i 18 godina, slao na seksualne odnose sa brojnim političarima, poslovnim magnatima, uglednim akademicima i drugima, koji su svi negirali njene optužbe.
Među osobama koje je optužila bio je i britanski princ Endrju, danas poznat kao Endrju Mauntbaten-Vindzor, nakon što je skandal doveo do toga da mu budu oduzete kraljevske titule. Andrew je negirao da je imao seksualni odnos sa Giuffre, ali je spor riješio vansudskim poravnanjem za iznos koji nije objavljen.
Džifri je prošle godine oduzela sebi život na svom imanju u Zapadnoj Australiji, u 41. godini života.

Ministarstvo pravde SAD-a objavljuje tri miliona stranica iz svojih Epstinovih dosjea

U organizaciji časopisa Komuna iz Podgorice i Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije“ u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici održana je promocija drugog, dopunjenog izdanja crnogorsko-slovenačkog rječnika i slovenačko-crnogorskog Slovara, autora Remza Skenderovića i časopisa „Osvrtanja“. Na početku promocije skup je pozdravila njena ekselencija, Bernarda Gradišnik ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori koja je istakla da je ovim izdanjima potvrđena dugogodišnja kulturna i jezička veza Crne Gore i Slovenije, a da rječnik nije samo lingvističko sredstvo, već „most između naših jezika i naroda koji jača razumijevanje, saradnju i međusobno poštovanje“. O značaju Kulturnog centra crnogorskih društava u Sloveniji govorio je Vildan Ramusović, jedan od njegovih osnivača i predsjednik Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” iz Maribora koji je istakao da je Kulturni centar ustanovljen sa ciljem da podstakne međukulturni dijalog između Slovenije i Crne Gore koji doprinosi jačanju i uspostavljanju novih oblika saradnje u oblasti kulture izmedju dvije zemlje, kao i na promovisanju i očuvanju državnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crne Gore u Sloveniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  Kulturolog i publicista mr Željko Rutović istakao je da se koncept časopisa nije zadržao samo u ravni retoričkog iskaza i značaja dijaloga. - Ovdje govore u svojoj vertikali i svom temeljnom iskazu strana pisma utemeljena velikim pjesnicima i misliocima dvaju naroda dvaju država – pjesnika vladike Njegoša i Franca Prešerna – rekao je između ostalog Rutović. Govoreći s lingvističkog stanovišta, prof dr Draško Došljak kazao je da ,,izrada dvojezičnog rječnika omogućava sistematsko bilježenje leksičkih jedinica, njihovih značenja, gramatičkih osobina i upotrebe u kontekstu” uz poruku da je jezik trajni most razumijevanja, dijaloga i zajedničkog evropskog prostora. - Time se doprinosi standardizaciji crnogorskog jezika koji je sa ove tačke gledišta relativno mlad u pogledu savremene normativne kodifikacije. Istovremeno, rječnik omogućava komparativna istraživanja između crnogorskog i slovenačkog jezika, što je značajno za uporednu slavistiku - istakao je on. Autor crnogorsko-slovenačkog rječnika Remzo Skenderović govorio je o Milanu Rakočeviću i Vladimiru Osolniku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd" data-rendition-name="original" width="3264" height="2448" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  - Rakočević je bio vrhunski intelektualac, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, prevodio sa slovenačkog, češkog, francuskog itd. Mi smo došli do jedne ideje i danas ćemo je iznijeti u ime Kulturnog centra, da se obilježi njegovo ime sa nekim nazivom neke kulturne ustanove u Sloveniji. Mi smo već započeli aktivnosti, tako da sad samo čekamo saglasnost porodice. Govoreći o Osolniku, koji je učestvovao u stvaranju promovisanog broja „Osvrtanja“, istakao je da će se truditi da i njegovo ime obilježe na neki način ističući da je to čovjek koji je doktorirao na Njegošu, a da je bio veliki poznavalac njegovog djela koji je na žalost preminuo u avgustu prošle godine – kazao je Skenderović. Veoma umješno i znalački promocijom je moderirao Radojica Grba, a promocija je održana pod pokroviteljstvom Počasnog konzulata Crne Gore u Sloveniji i KIC-a “Budo Tomović”

Potvrda dugogodišnje kulturne i jezičke veze Crne Gore i Slovenije

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Grozev: Russian agents involved in the attempted terrorism in Montenegro are now recruiting new agents, Shishmakov in charge of Serbian universities

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalinma i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru prijepodne magla ili povećana niska oblačnost.
Vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od minus dva do osam stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: medunarodna-agencija-za-atomsku-energiju