Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kazao je da se Iran nalazi u sukobu velikih razmjera sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i Evropom.
- Prema mom mišljenju, nalazimo se u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, oni ne žele da naša zemlja stoji na vlastitim nogama - rekao je Pezeškijan.
Čak je kazao da je taj rat gori od rata u Iraku.
- Ovaj rat je daleko složeniji i teži od tog rata. U ratu s Irakom, situacija je bila jasna, ispalili su rakete i bilo je jasno gdje ćemo uzvratiti. Ali ovdje, oni nas sada opsjedaju u svakom pogledu, stavljaju nas pod pritisak i u teške uglove, stvarajući probleme - ekonomski, kulturno, politički i u smislu sigurnosti - kazao je Pezeškijan.
Dao je ove komentare uoči posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Sjedinjenim Američkim Državama, gdje planira informisati američkog predsjednika Donalda Trampa o opcijama za potencijalne buduće napade na Iran.
Izrael je obavijestio SAD da nedavne iranske raketne vježbe mogu prikrivati pripreme za potencijalni napad.
U junu je Izrael izveo vazdušne napade i tajne operacije na iranske vojne i nuklearne lokacije, ubivši više od 1.000 ljudi, uključujući visoke zvaničnike i nuklearne naučnike.
Iran je uzvratio lansiranjem stotina raketa i dronova na Izrael, ubivši najmanje 33 osobe, među kojima i vojnika koji nije bio na dužnosti.
Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu u presretanju iranskih napada, a kasnije su se pridružile izraelskoj kampanji, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja 22. juna.

Iranski predsjednik: Nalazimo se u ratu velikih razmjera s Izraelom, SAD-om i Evropom

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan sastao se u Teheranu s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, gdje su obojica naglasili da islamske države moraju produbiti saradnju i jedinstvo kako bi se suprotstavile stranim intervencijama i pokušajima destabilizacije regiona.
Pezeškijan je istaknuo da bi jedinstvo, zbližavanje i razmjena iskustava među islamskim zemljama spriječili vanjske aktere da izazivaju krize. Dio nestabilnosti u regionu pripisao je "zavjerama i podsticanju sukoba od strane pojedinih moćnih igrača koji nameću pogrešne politike i koče razvoj islamskih država".
- Ako islamske zemlje djeluju jedinstvenom voljom, nijedna sila neće moći stvarati probleme njihovim narodima - poručio je Pezeškijan.
Fidan je ponovio slične stavove, naglašavajući da su podjele koštale islamski svijet dragocjenog vremena. Istakao je da je neophodna saradnja i da je došlo vrijeme za "zajedničke i paralelne korake koji će ojačati partnerstva u islamskom svijetu".
Turski ministar je prenio i poruku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Pezeškijanu, naglašavajući važnost jačanja trgovine, ekonomskih veza i regionalne saradnje između Teherana i Ankare.
Iran i Turska, iako imaju različite stavove o određenim pitanjima, održavaju bliske diplomatske konsultacije zasnovane na zajedničkim interesima i regionalnim odgovornostima, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u ekskluzivnom intervjuu za IRNA-u.
Intervju je uslijedio nakon Aragčijevog sastanka s turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom, koji je boravio u Teheranu radi bilateralnih i regionalnih razgovora. Susreti su održani u okviru redovnog visokog nivoa angažmana između dvije susjedne države.
Aragči je naglasio da uprkos povremenim neslaganjima, Iran i Turska dosljedno održavaju dijalog i saradnju zahvaljujući zajedničkoj granici, istorijskim vezama i preklapajućim interesima u regionalnoj stabilnosti.
- Razlike svakako postoje, ali ono što nas povezuje daleko je važnije. Naša geografska blizina stvara zajedničke izazove i zajedničke interese - rekao je on.
Istakao je da obje zemlje prepoznaju stratešku potrebu održavanja prijateljskih odnosa bez obzira na političke dinamike. Ministri su razgovarali o političkim, trgovačkim, kulturnim i ekonomskim pitanjima, uključujući potrebu povećanja obima trgovine i jačanja bilateralnih razmjena.

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je danas u govoru na zasIJedanju Generalne skupštine UN u Njujorku rekao da Iran ne želi da izgradi nuklearno oružje, time odbacujući tvrdnje Zapada o tome.
- OvdJe još jednom izjavljujem pred ovom Skupštinom da Iran nikada nije tražio i nikada neće tražiti da napravi atomsku bombu. Ne želimo nuklearno oružje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Nastavljaju se pregovori Irana s Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom u pokušaju da se postigne sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa i izbjegne ponovno uvođenje sankcija UN Teheranu već od subote s čime se prošle nedjelje saglasio Savjet bezbjednosti UN, ali ta odluka još može da se promijeni.
Predsjednik Irana je tu odluku Savjeta bezbjednosti ocijenio kao "ilegalnu" i rekao da Evropljani "ocrnjuju napore Irana, smatrajući ih nedovoljnim".
Sporazum iz 2015. godine, koji su potpisali Francuska, Velika Britanija, Njemačka, SAD, Kina, Rusija i Iran, predviđao je smanjenje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je 2018. godine tokom prvog mandata, jednostrano povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je potom odustao od određenih obaveza, posebno od ograničenja obogaćivanja uranijuma.
Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava da stekne nuklearno oružje. Teheran to negira i brani svoje pravo da razvija civilni nuklearni program.

Predsjednik Irana u UN: Ne želimo nuklearno oružje

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je danas islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom.
Pezeškijan je to rekao prije samita planiranog u Dohi kao odgovor na napad koji je Izrael prošle nedjelje sproveo protiv zvaničnika palestinskog pokreta Hamas u glavnom gradu Katara.
- Moguće je da islamske zemlje prekinu veze sa ovim fiktivnim režimom (izraelskim) i da što više sačuvaju svoje jedinstvo i koheziju - rekao je Pezeškijan prije odlaska u Katar.
Predsjednik Irana je rekao je da &nbsp;se nada da će na samitu biti "donijeti odluka" o mjerama koje će biti preduzete protiv Izraela.

Iranski predsjednik pozvao islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da će Teheran uzvratiti razornim udarcima ukoliko Izrael nastavi da napada iransku teritoriju.
- Ako se agresija izraelskog režima nastavi, Teheran će uputiti razorniji i odlučniji odgovor - rekao je Pezeškijan.
Tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, Pezeškijan je naveo da je Teheran spreman da garantuje mirnu prirodu svog nuklearnog programa, ali je protiv njegovog poništavanja.
- Spremni smo za dijalog i saradnju da bismo izgradili povjerenje i garantovali mirnu prirodu iranskih nuklearnih aktivnosti. Istovremeno, ne prihvatamo poništavanje nuklearnih aktivnosti ni pod kojim okolnostima - rekao je Pezeškijan, prenosi Srna.

Iranski predsjednik Makronu: Razornije ćemo uzvratiti ako se nastave napadi

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da je jedini način za okončanje sukoba da Izrael zaustavi svoje vazdušne napade.
U izjavi za iranske medije je rekao da je Iran oduvijek težio miru i stabilnosti.
- U trenutnim okolnostima, trajni mir biće moguć samo ako neprijatelj prekine svoja neprijateljstva i pruži čvrste garancije za okončanje svojih terorističkih provokacija - rekao je Pezšhkijan.
Upozorio je da će uslijediti daleko snažiji odgovor Irana ukoliko Izrael nastavi s napadima.
Podsjetimo da je rat Izraela i Irana danas zvanično ušao u drugu sedmicu.

Iranski predsjednik: Jedini način za okončanje sukoba je da Izrael zaustavi vazdušne napade

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da bi, ako bi Izrael i savezničke grupe Teherana u regiji postigli primirje, ta akcija "mogla uticati na intenzitet" bilo kakvog uzvratnog udara iranske vojske, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zadržao je svoj čvrst stav tokom posjete libanskoj granici 3. novembra, rekavši da ekstremistička grupa Hezbolah mora biti potisnuta iza rijeke Litani i spriječena da se ponovo naoruža.
Izrael je posljednjih nekoliko mjeseci napadao lokacije za koje se sumnja da su Hezbolahove, kojeg su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom dok je Evropska unija stavila na crnu listu njegovo oružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Veći dio vodstva Hezbolaha ubijen je u izraelskim napadima na jugu Libana i oko glavnog grada Bejruta.
Napadi na Hezbolah su se intenzivirali otkako je izraelska vojska izvršila invaziju na Pojas Gaze nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca i uzeto oko 250 talaca. Hamas su Sjedinjene Države i EU proglasile terorističkom organizacijom.
Hezbolah je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael, rekavši da će nastaviti svoje napade dok se ne postigne prekid vatre u Gazi. U međuvremenu, izraelski napadi unutar Libana ubili su skoro 3.000 ljudi, prema tamošnjim zvaničnicima, i uništili veći dio Gaze, s prijavljenim brojem poginulih od 43.341.
Mnogi lideri na Zapadu i drugdje strahuju od šireg rata koji bi izbio na Bliskom istoku, posebno s Izraelom i Iranom koji razmjenjuju vazdušne udare. Mnogi čekaju sljedeći potez Teherana nakon izraelskog napada 26. oktobra na vojne lokacije unutar Irana.
- Ako (Izraelci) preispitaju svoje ponašanje, prihvate prekid vatre i prestanu s masakriranjem potlačenih i nedužnih ljudi u regionu, to bi moglo uticati na intenzitet i vrstu našeg odgovora - rekao je Pezeškijan, a citira državna novinska agencija IRNA.
Međutim, dodao je da Teheran "neće ostaviti bez odgovora bilo kakvu agresiju na njegov suverenitet i sigurnost".
Pezeškijana, koji je preuzeo dužnost krajem jula, neki zapadni posmatrači iranske političke situacije označili su kao umjerenog.
Dan ranije, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, zaprijetio je Izraelu i Sjedinjenim Državama.
U međuvremenu, Netanjahu je rekao da želi da budem jasan: "Sa ili bez sporazuma o (primirju), ključ za obnovu mira i sigurnosti na sjeveru, ključ za sigurno vraćanje naših stanovnika sjevera kućama, je prije svega gurnuti Hezbolah iza rijeke Litani, kao drugo da cilja svaki pokušaj ponovnog naoružavanja i treće da odlučno odgovori na svaku akciju preduzetu protiv nas."
Izrael će "definitivno učiniti sve što bi trebalo da se uradi... bilo u smislu vojske, oružja ili političkog rada", rekao je on.
Rijeka Litani udaljena je oko 30 kilometara unutar Libana od granice i stvorila bi tampon zonu između Hezbolahovih snaga i izraelske teritorije, na čemu je Netanjahu insistirao.
U izvještaju Axiosa od 2. novembra, američki zvaničnik i bivši izraelski zvaničnik rekli su da je američka administracija upozorila Teheran posljednjih dana da neće moći obuzdati Izrael ako Iran pokrene još jedan napad na američkog saveznika.

Iranski predsjednik: Prekid vatre bi mogao uticati na odgovor Teherana na izraelski napad

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da Iran "ne traži rat", obećavajući istovremeno da će uslijediti "još jači odgovor" Irana u slučaju izraelske odmazde za veliki raketni napad.
- Ako Izrael hoće da reaguje imaćemo jači odgovor - rekao je Pezeškijan na zajedničkoj konferenciji za štampu u Dohi sa katarskim emirom Tamimom ben Hamadom al Tanijem.
- Iran ne traži rat, Izrael nas je natjerao da reagujemo - dodao je iranski predsjednik.
On je ovo izjavio dan poslije iranskog napada na Izrael sa oko 200 raketa, od kojih je, prema Teheranu, 90 odsto dostiglo svoj cilj. Izraelska vojska je s druge strane saopštila da je njihov PVO presreo veliki broj tih raketa, uz preciziranje da su rakete pale na vazduhoplovne baze u zemlji, ali nisu načinile štetu.
Direktan iranski napad na Izrael, drugi od aprila, izazvao je oglašavanje sirena za uzbunu širom Izraela, u njemu su dvije osobe ranjene u Izraelu i poginuo je jedan Palestinac u okupiranoj Zapadnoj obali, prema spasiocima i jednom palestinskom zvaničniku.
- Zlonamerni cilj sionističkog režima je da sije nesigurnost i širi krizu u regionu. Ono što tražimo od SAD i evropskih zemalja, je da kažu entitetu koji su usadili u region (Izrael) da prekine sa izlivanjem krvi - rekao je iranski predsjednik.
Emir Katara je upozorio da Izrael sa napadima na Hezbolah u Libanu dovodi region „na ivicu ponora“. Katarski emir je takođe osudio izraelske napade u pojasu Gaze i rekao da Doha nastavlja svoje napore posredovanja da se postigne primirje u ratu koji je pokrenut prije skoro godinu dana napadom palestinskog Hamasa na izraelsko tlo.

Predsjednik Irana: Nećemo rat, ali slijedi jači odgovor u slučaju odmazde Izraela

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: masud-pezeskijan