Državljaninu Holandije P.D. (19) i Ulcinjanima P.A. (46), Z.N. (39), K.I. (47) i K.S. (19) oglašeni su krivima zbog narušavanja javnog reda i mira i osuđeni na ukupno 3.000 eura novčanih kazni. 
Njima je suđeno u hitnom postupku po optužbi Uprave policije - Odjeljena bezbjednosti Ulcinj da su prethodne večeri, oko 20 sati, u Ulici Đerđa Skenderbega Katriota učestvovali u masovnoj tuči. 
Sutkinja Suda za prekršaje Anka Rašović je odlučila da okrivljeni P.A. kao strani državljanin kaznu od 500 eura plati prije pravosnažnosti rješenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Učesnicima masovne tuče u Ulcinju kazna 3.000 eura

Masovna tuča izbila je u saveznoj državi Juta tokom bdenja za ubijenog američkog desničarskog aktivistu Čarlija Kirka i podstakla strah od šireg nasilja, kao i javnu raspravu o sve većoj političkoj polarizaciji u SAD. Predsjednik SAD-a Donald Tramp, čiji je Kirk bio saveznik, za njegovu smrt optužio je “radikalnu ljevicu” i zaprijetio joj – “uništenjem”.
– Radikalni ljevičarski ludaci jednostavno moraju biti uništeni – rekao je Tramp, prenio je Politico.
Kirk (31) je ubijen 10. septembra na javnom događaju na Univerzitetu Juta Veli. Za ubistvo je osumnjičen 22-godišnji Tajler Robinson iz Jute. 
<h2>Vrijeđao Kirka</h2>
Tuča je izbila na bdenju ispred zgrade državnog Kapitola Ajdaha u Bojsiju, istog dana kada je Kirk ubijen. Prema navodima Fox News, muškarac u bijeloj majici je prolazeći biciklom doviknuo okupljenima uvredu na račun Kirka, što je izazvalo bijes. Policija ga je identifikovala kao 41-godišnjeg Terija Vilsona, lokalnog aktivistu BLM pokreta.
Okupljeni Alfonso Ajala (51) prišao je Vilsonu, došlo je do svađe koja je prerasla u fizički sukob. Na snimku se vidi kako Vilson pada na zemlju dok ga udaraju i šutiraju, a zatim se podiže i uzvraća udarce. Policija je prekinula sukob i uhapsila i Vilsona i Ajalu.
U isto vrijeme, više od 100.000 ljudi okupilo se u Londonu na jednom od najvećih desničarskih skupova u posljednjim decenijama. Skup “Ujedinite kraljevstvo” organizovao je desničar Tomi Rominson, a Ilon Mask je učestvovao putem video-linka. Londonska policija uhapsila je 25 osoba, a 26 pripadnika policije je povrijeđeno u sukobima. Robinson je iskoristio atentat na Kirka da mobiliše podršku, poručivši pristalicama da marširaju 13. septembra.
Kirk se smatrao važnim saveznikom Trampa i zaslužnim za dobar odziv mladih na izborima. Njegovo ubistvo izazvalo je talas reakcija na društvenim mrežama, a mnogi koji su slavili njegovu smrt ostali su bez posla – među njima nastavnici, novinari, vatrogasci, pa čak i zaposleni Tajne službe. Američki ministar odbrane Pit Hegset naredio je identifikaciju svih pripadnika vojske i osoblja povezanog s Pentagonom koji su ismijavali ili odobravali ubistvo.
<h2>Javne funkcije</h2>
Trampova administracija planira akcije i protiv stranaca koji, kako navode, opravdavaju ili omalovažavaju Kirkovu smrt. Tramp je dodatno zaoštrio retoriku protiv ljevice i pozvao svoje pristalice da se suzdrže od nasilja.
Upućeni izvori navode da će administracija od Kongresa tražiti 58 miliona dolara za dodatnu zaštitu izvršne i sudske vlasti, uključujući sudije Vrhovnog suda i članove Kongresa. Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson poručio je da je nužno zaštititi sve koji se kandiduju za javne funkcije, kako bi ljudi i dalje bili spremni da obavljaju te dužnosti.

Masovna tuča u Juti podstakla strah od šireg nasilja

Devet osoba oglašeno je krivim zbog narušavanja javnog reda i mira 18. jula u ranim jutarnjim satima na dvije lokacije u Ulcinju, kada su učestvovali u masovnoj tuči, te su kažnjeni sa 5.400 eura - kazao je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Državljani Kraljevine Švedske A. B. (26), Ad. B. (25), I. M. (24), M. S. (25), državljani SAD E. L. (25), D. L. (19), L. Ć. (20), državljanin Ujedinjenog Kraljevstva A. A. (26) i državljanin Crne Gore A. S. (22) moraće da plate po 600 eura.
- Okrivljeni su postupajući u grupama međusobno razmjenjivali udarce rukama i nogama u predjelu tijela, da bi pravovremenom reakcijom Uprave policije bili identifikovani, uhapšeni i u zakonskom roku privedeni pred sud - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Slađana Barjaktarević je odredila da se kazne naplate prije pravosnažnosti rješenja, pa su svi okrivljeni platili izrečene kazne odmah po objavi odluke.

Zbog masovne tuče u Ulcinju devet izgrednika kažnjeno sa 5.400 eura

Huligani su na utakmici četvrtog ranga njemačkog fudbala između Karl Cajs Jene i Hemi Lajpciga napravili totalni haos.&nbsp;
Oni su se sukobili na jednoj od tribina, gdje je došlo do masovne tuče, u kojoj je bilo povrijeđenih.
Prema izvještajima, između 80 i 100 ljudi je učestvovalo u masovnoj tuči, a njih 79 je povrijeđeno.
Među njima su 64 navijača, deset policajaca i pet članova obezbjeđenja na stadionu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffanatico_japan%2Fstatus%2F1863032300675494028%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863032300675494028%7Ctwgr%5Ec013caba19596550ddae606c65482bdaa6fa729a%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Masovna tuča navijača u Njemačkoj, povrijeđeno 79 osoba

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: masovna-tuca