Odavno su prošla vremena u kojima je većina ljudi u Mađarskoj mogla da na jedan od tri nacionalna praznika makar donekle prevaziđe političke razlike. Mađarski premijer Viktor Orban počeo je još prije mnogo godina da na te dane - koji bi zapravo trebalo da pripadaju cijelom narodu - žigoše, vrijeđa i otvoreno napada svoje kritičare. Tako su nacionalni praznici u Mađarskoj danas svaki put iznova prilike kada se otrovna atmosfera u javnosti osjeća na naročito mučan način, piše Dojče vele. Ovogodišnji 23. oktobar prevazišao je sve dosadašnje. Na dan kada se obilježava antikomunistička revolucija iz 1956. godine, koju je Sovjetski Savez krvavo ugušio, u Budimpešti su desetine hiljada pristalica dva politička tabora marširale na dvije ogromne predizborne manifestacije - što je oličenje one dvije Mađarske koje će se suočiti na parlamentarnim izborima u aprilu sljedeće godine. Sa strane Viktora Orbana, ovog 23. oktobra radilo se o tome da se svim protivnicima i neistomišljenicima ospori pravo da pripadaju zemlji i naciji. „Ko je Mađar, stoji uz nas“, pisalo je na ogromnom zidu ispred parlamenta, gdje je Orban održao govor. One Mađare koji njega i njegovu stranku Fides (Savez mladih demokrata) ne podržavaju, premijer je nazvao „zavedenim ljudima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63" data-rendition-name="original" width="3508" height="2338" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Orbanov izazivač Peter Mađar, koji sa svojom strankom Tisa (Poštovanje i sloboda) ima dobre šanse da porazi dugogodišnjeg premijera, trudio se u svom govoru na Trgu heroja u Budimpešti da uglavnom zadrži pomirljiv ton. Kada su se među njegovim pristalicama začuli uobičajeni povici „Prljavi Fides!“, brzo je pojačao glas govoreći u mikrofon kako bi nadjačao te parole. Ipak, dobar dio njegovog govora bio je posvećen tome da sebe i sopstvenu stranku proglasi za pobjednike na izborima i da ujedno najavi radikalne promjene sistema. <h2>„Demonstracija moći“ dva tabora</h2> Orbanov skup zvao se „Marš mira“, a onaj Petera Mađara „Nacionalni marš“. Nezavisni mađarski mediji zato su ovogodišnji 23. oktobar od samog početka tretirali kao „meč“ i „demonstraciju snage“ dva politička tabora, pitajući se: „Ko je bio pobjednik dana – Mađar ili Orban?“ ili: „Gdje je bilo više ljudi?“. Javni mediji, koji su zakonom obavezani na uravnoteženo izvještavanje, ali su u stvarnosti lojalni Orbanu, skup opozicione stranke Tisa pomenuli su samo posredno. Privatni Orbanovi mediji, kao i obično, širili su propagandu protiv Mađara nazivajući ga „marionetom Brisela“ i „ratnim huškačem“. Nezavisni stručnjaci procijenili su broj učesnika Fidesovog skupa na 85.000 do 90.000, a onog stranke Tisa na 160.000 do 170.000 ljudi. <h2>Perfidan retorički trik</h2> Mađarska revolucija iz 1956. bila je antikomunistički ustanak koji je ujedno bio otvoreno usmjeren protiv Rusije kao imperije i kolonijalne sile. To se, između ostalog, odražavalo u legendarnom sloganu „Rusi, idite kući!“ (Ruszik haza!), koji je 1956. bio ispisivan po zidovima i sovjetskim tenkovima. „Ruszik haza!“ bio je 1989/90. i izborni slogan tada još radikalno-liberalnog Orbana i njegove stranke Fides. Sam Orban je u junu 1989. postao preko noći poznat kada je u govoru zatražio povlačenje sovjetske armije iz Mađarske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d" data-rendition-name="original" width="3799" height="2533" loading="lazy" alt="Peter Mađar"> <figcaption>Peter Mađar na skupu u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ove godine na 23. oktobar, Orban je izveo perfidan retorički manevar: slavio je borbu Mađara za slobodu 1956. kao jedinstvenu, ali nijednom riječju nije pomenuo Moskvu, brutalan sovjetski upad u Mađarsku te godine, niti današnji rat Rusije u Ukrajini. Umjesto toga, optužio je tadašnji svijet da je „ostavio Mađarsku na cjedilu“. Istovremeno je oklevetao današnju borbu Ukrajine za slobodu, rekavši da Mađarska jedina u Evropi stoji „na strani mira“.&nbsp; - Brisel je odlučio da krene u rat - tvrdio je Orban.&nbsp; Finansijsku podršku Ukrajini od strane EU nazvao je „investicijom Brisela“. Pošto Brisel, prema njemu, „nema novca“, želi da ga „izvuče iz džepova evropskih građana, pa i Mađara“. Prvi put u nekom govoru, Orban je indirektno priznao da u zemlji postoji raspoloženje za promjene.&nbsp; - Postoji mnogo Mađara koji vjeruju da se bore za dobru stvar kada podržavaju Brisel i kandidate briselske marionetske vlade - rekao je premijer aludirajući na svog protivnika Petera Mađara.&nbsp; "Zavedenim ljudima“ treba, po njegovim rečima, objasniti da Brisel „nije pomoć, već opasnost“. <h2>Populizam, ali bez mržnje</h2> Konzervativno nastrojeni Peter Mađar posjeduje talenat da Orbanove i Fidesove narative suprotstavi njihovim sopstvenim oružjem - uz dozu populizma, ali bez upadanja u govor mržnje. Tako se, na primjer, u vezi s podrškom Ukrajini ili migracijom ne distancira potpuno od Orbanovih stavova, ali ističe njegovu dvostruku igru, ukazujući da premijer huška protiv migranata i promoviše etnički čistu Mađarsku, a istovremeno u zemlju pušta desetine hiljada neevropskih radnika. U cjelini gledano, Mađar na neki način predstavlja demokratsku verziju Fidesa. To se poklapa sa široko rasprostranjenim nezadovoljstvom Orbanovim režimom, korupcionaškim i luksuznim aferama i zamorom od pretjerane polarizacije koju Orban neprestano podstiče.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97" data-rendition-name="original" width="4727" height="3151" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  U svom govoru 23. oktobra, Mađar je povukao paralelu između 1956. i današnje situacije i obećao da će poslije svoje izborne pobjede – koju je samouvereno već sada proglasio – sprovesti potpuni raskid s Orbanovim režimom, ali i sa postkomunističkom erom socijalno-liberalnih vlada. U novoj Mađarskoj će, rekao je, ono što se računa biti „iskrenost, pristojnost, poštovanje i solidarnost“ – to će biti Mađarska bez oligarha, zemlja koja se neće okretati ka istoku, već će ostati u EU i NATO-u. Za ovo posljednje obećanje dobio je najveći aplauz, dok su se iz mase čuli snažni povici „Rusi, idite kući!“. <h2>Više je to bio uspjeh za Tisu</h2> Mađar, koji je nekada i sam bio član Fidesa, zakoračio je na političku scenu Mađarske prije samo godinu i po. Od tada je sebe i svoju stranku Tisa uspio da dovede na vrh istraživanja javnog mnjenja. Neki izborni stručnjaci smatraju čak mogućim da bi njegova stranka mogla da osvoji dvotrećinsku većinu. Od ljeta je Mađar bio na velikoj, 80-dnevnoj predizbornoj turneji po Mađarskoj. Sada najavljuje da će od 5. novembra do dana izbora ponovo putovati kroz zemlju. Taj izborni maraton nazvao je „Put ka pobjedi“. Posmatrači su skupove koji su održani ovog četvrtka uglavnom ocijenili kao uspjeh za Mađara i njegovu stranku Tisa. Politikolog Gabor Terek rekao je da je Orbanov izazivač dokazao da po pitanju mobilizacije masa može da parira Fidesu - što do sada nije pošlo za rukom nijednoj opozicionoj stranci. Portal HVG u naslovu je sumirao: „Mađarska nije Fides“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban protiv Mađara: Jedan praznik, dva marša u Budimpešti

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Sve je više dokaza da se jedna velika tajna krije ispod prašnjavih crvenih prostranstava Marsa. Tajna koja bi mogla da potpuno redefiniše naš pogled na najbližeg komšiju - ogromni rezervoar tečne vode zakopan duboko ispod površine.
Mars je prekriven tragovima nekadašnjih prostranih vodenih tokova. Ali slagalica o tome gdje je sva ta voda otišla kada je planeta zahladnjela i opustjela i dalje nije potpuna, prenosi RTS.
Nova studija nudi potencijalni odgovor. Koristeći seizmičke podatke od Nasine misije "InSight", otkriveni su dokazi koji pokazuju da seizmički talasi usporavaju u sloju između 5,4 i osam kilometara ispod površine, što bi moglo da ukazuje na prisustvo tečne vode na tim dubinama.
<h2>Gdje je sva voda nestala?</h2>
Mars nije oduvijek bio pustara kakva je danas. Prije više milijardi godina, rijeke su izrezbarile doline, a jezera i mora svjetlucala pod zracima sunca.
Kako je Marsovo magnetno polje slabilo i atmosfera se tanjila, veći dio vode je nestao - dio u svemir, dio se zamrzao u polarnim kapama, a dio ostao zarobljen u mineralima do danas.
Međutim, isparavanje, zarmzavanje i zarobljavanje u stijenama ne može da objasni za cjelokupnu količinu vode koja se nalazila na Crvenoj planeti. Računanja su došla do zaključka da količina vode koja „fali“ je dovoljna da pokrije planetu okeanom dubine od 700 do 900 metara.
Jedna hipoteza jeste da je voda iscurjela dublje u koru. Mars je u svojoj prošlosti pretrpio ozbiljna meteoritska „bombardovanja“, koja su mogla da naprave pukotine kroz koje bi voda otekla.
Duboko ispod površine, veće temperature nego na površini bi održavale vodu u tečnom stanju.
<h2>Seizmički snimak Marsove kore</h2>
Nasina sonda "InSight“ sletjela je na Mars 2018. godine kako bi slušala unutrašnjost planete uz pomoć superosjetljivog seizmometra.
Proučavajući posebnu vrstu vibracije, naučnici su otkrili značajnu podzemnu anomaliju - sloj između 5,4 i osam kilometara dubine gdje su se vibracije kretale sporije.
Ovaj sloj manje brzine kretanja talasa su najvjerovatnije veoma porozne stijene ispunjene tečnom vodom, poput veoma vlažnog sunđera. Nešto slično kao Zemljini vodonosni slojevi.
Izračunali su da bi taj vodonosni sloj na Marsu mogao da sadrži dovoljno vode da pokrije planetu globalnim okeanom dubine od 520 do 780 metara, nekoliko puta više vode nego što se nalazi u ledu na Antarktiku.
Ova zapremina odgovara procejnama o Marsovskoj „nedostajućoj“ vodi (710 do 920 metara dubine globalnog okeana), nakon uračunavanja gubitaka u isparavanju, leđenju i vodi zarobljenoj u mineralima.
<h2>Meteoriti i masozemljotresi</h2>
Naučnici su do otkrića došli uz pomoć dva udara meteorita 2021. godine i jednog potresa 2022. godine. Ovi događaji su poslali seizmičke talase kroz njegovi koru, slično kao kada kamen upadne u vodu.
Seizmometar na misiji "InSight" registrovao je ove vibracije i iskoristio ih da mapira skrivene slojeve u planetarnoj kori.
<h2>Zašto je ovo važno</h2>
Tečna voda je esencijalna za život kakvih ga znamo. Na Zemlji brojni mikrobi uspijevaju se razvijaju i žive.
Da li bi slični oblici života, ostaci drevnog marsovskog ekosistema, mogli da se održe u ovakvim podzemljnim rezervoarima.
Voda bi mogla da posluži i za više i složenije oblike života - poput budućih ljudskih istraživača. Prerađena bi mogla da obezbijedi pijaću vodu, kiseonik, pa i gorivo za rakete.
Naravno, bušenje kilometrima duboko na drugoj planeti je veliki izazov. Međutim, drugi podaci otkrivaju mogućnost da se blizu Marsovog evaktora bliže površini nalazi još zona bogatih vodom, poput rezervoara zaleđenog blata u regionu Utopija planitija.

Seizmička pomijeranja otkrila tajne rezervoare vode na Marsu

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask izjavio je da prioritet daje svojoj viziji života na Marsu, dok se njegov angažman u okviru Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) privodi kraju.
Mask je u intervjuu za Fox News podijelio rezultate istraživanja DOGE tima koji se bavio vladinim "prevarama", a zatim je proširio svoju ideju o kolonizaciji Marsa kao "životnom osiguranju" za čovječanstvo.
- Mars je životno osiguranje. Na kraju će sav život na Zemlji uništiti Sunce. Sunce se postepeno širi, i tako da ćemo na neki način morati da postanemo višeplanetarna civilizacija, jer će Zemlja biti uništena - rekao je Musk u intervjuu, prenosi Tanjug.
Sunce, zvijezda sa poluprečnikom od oko 700.000 kilometara, na kraju će iskoristiti svu svoju energiju i proširiti se u crvenu "džin zvijezdu" kada počne da umire, podaci su američke svemirske agencije NASA.
NASA napominje da bi crvena "džin zvijezda" mogla da postane dovoljno velika da proguta Merkur, Veneru, pa čak i Zemlju, iako naučnici predviđaju da će životni vijek Sunca trajati još oko pet milijardi godina.
Mask je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje otisaka stopala, već je cilj da se stvori "samoodrživi" grad.
- Osnovna tačka na kojoj zavisi sudbina života je to da Mars bude dovoljno samoodrživ i da može da raste samostalno, čak i ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu da dolaze, bez obzira na to da li je to zbog toga što je civilizacija nestala u nekoj katastrofi ili mirno - rekao je Mask.
Mask je u objavi na mreži X u martu najavio da će "SpaceX Starship" krenuti na crvenu planetu krajem 2026. godine, sa robotom Optimusom.
On je predvidio da bi ljudi mogli da počnu da slijeću na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatniji datum.

Mask: Moj prioritet je vizija života na Marsu

Da li je moguć život na Marsu? Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli da postoje neki mikroorganizmi kao vanzemaljski oblici života.
Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojeg je na površini Marsa život gotovo nemoguć, piše britanski Independent.
Ali, nova studija ukazuje na to da bi takvi oblici života trebalo da se nalaze dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istovremeno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze.
U sklopu studije naučnici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva tačka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu.
U zavisnosti od procenta prašine koju led sadrži, područje u kojem bi mogao opstati život nalazilo bi se između pet i 38 centimetara dubine, a da je led čišći nastanjiva bi zona bila i veća – na dubini od 2,15 do 3,10 metara dubine.
Prašina unutar leda povremeno bi otapala led, što znači da bi bilo dovoljno tekuće vode koja bi doprinijela fotosintezi potrebnoj za preživljavanje takvih oblika života.
Istraživači upozoravaju da nova studija ne znači da oni zaista i postoje u tim ledenim područjima, ali smatraju da bi ih tamo najprije trebalo tražiti.
Pozivaju kolege da to ubuduće postane ključna lokacija u potrazi za životom na Marsu jer bi se moglo raditi o najdostupnijem mjestu za njegov pronalazak.
Članak pod nazivom "Potencijal za fotosintezu na Marsu unutar snijega i leda" objavljen je u časopisu Nature Communications Earth &amp; Environment.

Naučnici vjeruju da bi u ledu na Marsu mogli da postoje oblici života

Ministarstvo odbrane (MOD) i Vojska Crne Gore (VCG) organizovaće danas humanitarni marš sa ciljem podrške Centru za ranu razvoj Kliničkog centra (KCCG), u susret proslavi 7. oktobra – Dana VCG. 
 
Kako je najavljeno iz Ministarstva, učesnici će se kretati od Trga nezavisnosti do zgrade Centra za rani razvoj na Zabjelu, a zainteresovani građani su pozvani da se pridruže i podrže tu humanitarnu akciju. 
 
- Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i podrže našu inicijativu u skretanju pažnje na važnost pružanja pomoći djeci sa smetnjama u razvoju - naveli su iz Ministartsva. 
 
U saopštenju se navodi da, pored učešća u maršu, građani mogu da doniraju sredstva za podršku Centru za rani razvoj uplatom na žiro račun Kliničkog centra Crne Gore (530-1866-41) uz naznaku "Vojska Crne Gore Centru za rani razvoj".

Danas humanitarni marš povodom Dana Vojske Crne Gore

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Tag: mars