Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali nismo znali koliko je to veliko i kako će uticati na sve nas, kaže za Radio Slobodna Evropa jedan od osnivača crnogorske studentske grupe "Kamo śutra" Marko Vukčević. "Kamo śutra" od početka godine organizuje proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba. Zbog toga su se našli i na meti političkih partija, koji tvrde da iza njihovih protesta stoje kriminalne organizacije. Oni to odbacuju. <h2>Kako je nastala studentska grupa "Kamo śutra"</h2> Povod za osnivanje "Kamo śutra" nije bilo Cetinje. Inspirisali su ih studenti u Srbiji koji mjesecima traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu u kojoj je poginulo 15 osoba. Sredinom decembra organizovali su potpisivanje pisma podrške srpskim kolegama, koje je podržalo više od 1.000 crnogorskih studenata. - Glavni komentar na to naše pismo podrške, pored svaka čast, bio je što se ne bavimo svojim dvorištem nego Srbijom - pojašnjava Marko Vukčević, student prava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest Podgorica 26.12.2024"> </figure>  Potom su krajem decembra - predstavljajući se prvi put kao "Kamo śutra", inspirisani istoimenim albumom crnogorskog umjetnika Rada Rapida - ispred Pravnog fakulteta u Podgorici organizovali i skup podrške srpskim studentima. Istog dana podržali su protest ispred Skupštine Crne Gore protiv seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, slučaja koji će dovesti do smjene direktorice. - Tada se dogovaramo da nastavimo djelovanje, s logikom da kad god se nešto dešava u društvu, mi dajemo komentare, organizujemo sitne akcije... Onda se dešava 1. januar i Cetinje - kaže Vukčević. <h2>Prvi protest nakon Cetinja</h2> Tog dana je u gradu na 30 kilometara od Podgorice ubijeno 13 osoba. Policija je u vrijeme ubistava gotovo šest sati tragala za Acom Martinovićem, koji je počinio samoubistvo. Članovi "Kamo śutra" su pratili dešavanja iz minuta u minut. - Tu noć smo svi bili ludi od iščekivanja, u agoniji od šest sati zbog nesposobnosti policije... Zvali smo jedne druge i dogovorili se da moramo da sad uradimo nešto veliko - kaže Milo Perović, student Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. To "nešto veliko" bio je protest 5. januara ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Kao studentska grupa koja je u tom trenutku postojala desetak dana i koju čine studenti od 18 do 24 godine, nisu imali ni logistiku ni infrastrukturu: - Neke zvučnike smo pozajmili, onda smo išli na pijacu i kupovali druge... I onda ne možemo da ih povežemo. Imamo tri zvučnika, od toga dva možemo da povežemo kablom, treći ne možemo, nego na ova dva stavljamo mikrofon koji je povezan na taj treći i tako... - rekao je Perović. Uprkos tim poteškoćama, protestu se, prema procjenama, odazvalo pet hiljada ljudi. <h2>Definisanje zahtjeva</h2> Tražili su ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog, kako su kazali, propusta policije na dan masovnog ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Osim ostavki, zahtijevaju reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i bolju brigu o mentalnom zdravlju. Kako u "Kamo śutra" dogovaraju djelovanje, pa i zahtjeve? - Direktnim odlučivanjem na sastancima. Imamo prvo rasprave, suočavamo argumente i vidimo na kraju za šta je većina. Neke važnije odluke pustimo i da prespavaju, da stvarno ispitamo dobro tu temu i šta to podrazumijeva. Da se ne zalijećemo - kaže Milo Perović. <h2>Odbijanje Spajića</h2> Premijer Milojko Spajić je, međutim, odbacio zahtjev studenata navodeći da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Nije saopštio ko sprovodi analizu i kada će ona biti završena. - Evo prošlo je više od mjesec dana, zašto evaluacija već nije urađena - pita Marko Vukčević. Iz "Kamo śutra" nisu zadovoljni ni kako je odgovorio na ostale zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta grupe "Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Odgovor je u stvari bio dosta opširan. Puno se pričalo, ništa se zapravo nije reklo... - kaže Vukčević. <h2>Na meti napada</h2> "Kamo śutra" je nakon serije protesta počeo sa blokadama saobraćajnica u Podgorici. Vladajuće Demokrate tvrde da iza protesta na kojima se traže ostavke njihovih zvaničnika Bečića i Šaranovića stoje kriminalne grupe i snage bliske Milu Đukanoviću, nekadašnjem lideru opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" je to negirala. - Konstantno pokušavaju da skrenu temu sa onoga što je stvar a to je zločin na Cetinju, da su 23 osobe izgubile život u dva masovna ubistva u roku dvije i po godine u tako malom mjestu. Oni (protesti) nisu uopšte politički upereni - naglašava Marko Vukčević. Napominju da ne traže smjenu vlasti i nove izbore, a namjerno na skupovima ne navode imena članova vlade čije smjene traže jer ih, kako kažu, "ti ljudi lično ne zanimaju". - Samo želimo da oni koji su na vlasti rade svoj posao. Od nas ne postoji opasnost. Niti ćemo da izlazimo na izbori niti koga da podržavamo ili guramo - kaže Vukčević. Ističu da nijedan član studentske grupe nije ni u jednoj partiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> <figcaption>Sa blokade u Podgorici(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Odgovaraju i na pokušavaje političkog etiketiranja kroz partijsku prizmu članova njihovih familija. - U organizaciji imamo i ljude čiji su članovi porodica i članovi partija. Imamo osobu čiji je član porodice u DPS-u, ali isto imamo i jednu čiji je član jedan od osnivača Nove srpske demokratije (bivši prosrpski Demokratski front) - pojašnjava Marko Vukčević. Licemjernim smatraju različita tumačenja. - U jednom momentu, kad njima odgovara ta priča, mi smo neka starija grupa, a onda kad se pomene da je otac nekome u nekoj parti onda smo djeca balavci. Mislim da su to vrlo dvostruki aršini - kaže Milo Perović. <h2>Kako do studentskog bunta</h2> Sagovornici RSE ističu da u Crnoj Gori jača studentski bunt, koji je do sada suzbijan i partijarhalnim obrascima vaspitanja. - Znači od kuće ne smiješ roditeljima da se usprotiviješ, učiteljici ne smiješ da se usprotiviješ, direktoru... Konstantino te uče da ne smiješ i nemaš pravo, posebno kad si mlad, da se pobuniš, misliš drugačije i to javno kažeš. Bitno je da se baš to razbija - poručuje student master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti. Cilj "Kamo śutra" je da doprinesu izgradnji kritične mase studenata koji su spremni da to što misle javno i kažu. I da se njihov glas ozbiljno čuje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Sa jedne od blokada u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  - Evo pokazali smo da se naš glas stvarno čuje kad nešto kažemo, da se to čuje čitava Crna Gora. Tako da nije nemoguće, samo je poenta da je ustanemo, da krenemo, i da iskoristimo tu priliku - poručuje Marko Vukčević. <h2>Šta dalje - kako vide sebe u budućnosti</h2> - Nećemo u stečaj. Nastavićemo ono što smo planirali od početka. Da budemo organizacija mladih koja će da reaguje na sve ono što misli da treba da reaguje u ovoj državi i da kroz te svoje "sitne gerila akcije" iskazuje stav - kaže Vukčević. Cilj im je i da organizacija sačuva kredibilitet. - Ili što bi mi Crnogorci rekli čast i obraz - kaže Milo Perović. A šta im lično znači cijeli pokret koji je doveo do protesta i blokada na koje se odazivaju hiljade građana: - Kad budem star unucima ću da se hvalim, što je najbitnije. A oni će tada da se bune protiv mene - kaže Milo Perović kroz smijeh.

Portal ETV

Vukčević: Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali ne i kako će uticati na nas; Perović: Bili smo u agoniji zbog nesposobnosti policije

Definitivno postoji ozbiljan pritisak. Ne bih rekao da je pritisak javnosti - koliko je pritisak određenih političkih partija u Crnoj Gori i njihovih botova na mrežama, ali mislim da je reakcija ljudi uopšteno pozitivna i smatram da su ljudi razumijeli da iza nas ne stoje političke partije, ne stoje nikakve tajne strukture i da je ovo u potpunosti studentska priča - poručio je u izjavi za Antenu M Marko Vukčević, jedan od članova neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji organizuju proteste zbog tragedije koja se desila na Cetinju prvog dana ove godine, a u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Odolijevaju, kaže, i vjeruju da će i naredni protest pokazati da je još više ljudi mobilisano i da još više građana želi da se zahtjevi koje su postavili ispune u što kraćem roku.
Njihov prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - koji dolaze iz redova Demokrata.
Vukčević navodi da u četvrtak, 19. januara za kada je zakazan novi protest, očekuju još veći broj građana, pozivajući na miran i nenasilan skup.
- Mislimo da se ljudi osjećaju nesigurno, osjećaju se bijesno, to je razumljivo u situacijama kada se dese zločini kao što je bio na Cetinju prvaog januara. Isto tako mislimo da je bitno da se taj bijes nikada ne pretvori u agresiju, zbog toga sve građane pozivamo na mir, na nenasilje i naravno pozivamo da izjave ili bilo kakva vrsta dobacivanja ili uzvika na našim protestima ne sadrže govore mržnje, ili pozivanja na podjele jer smatramo da to dovoljno rade političari. Vrijeme je da se svi kao građani Crne Gore, koje god nacije ili bilo čega drugog bili, udružimo i zajedno izborimo za sigurnije i bezbjednije društvo - istakao je Vukčevi.
Sagovornik Antene M je demantovao navode da se na njihovim skupovima mogu čuti pjesme i povici koji sadrže govor mržnje.
- Upravo sinoć smo imali takvih komentara na Javnom servisu od strane gospodina Gorana Danilovića kako su se na protestu čule prozivke 'što ste na nas digli hajku...' i slične pjesme. Mi smo odmah rekli da je to apsolutna neistina. Digitalni forenzički centar je javno objavio da se radi o montaži, te da je sa nekog drugog skupa na snimku sa našeg protesta dodat audio, tako da čak i da se dese neki pojedini slučajevi oni nijesu povezani sa nama, mi ih ne prihvatamo, to ćemo uvijek reći. Ali velika većina, ako ne i svi, koji dođu na protest razumiju da ovaj skup nije politički obračun - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Ne prihvatamo govor mržnje ili poziv na podjele, to dovoljno rade političari

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

Građanska inicijativa 21. maj saopštila je da se u Crnoj Gori odvija potpuni krah vladine politike u oblasti digitalne transformacije javnih usluga, sa ozbiljnim posljedicama po privredu i investicioni ambijent.
Kako navode, vlasti su uložile više od deset miliona eura u novi softver za digitalizaciju niza usluga povezanih sa radom Poreske uprave. Posao je, tvrde, povjeren firmi iz Banjaluke, a realizacija projekta, u saradnji sa crnogorskim državnim organima, dovela je do višesedmične blokade ključnih registara i servisa.
– Već oko dvadeset dana ne funkcionišu kompanijski, radno-pravni i poreski registri. Trenutno nije moguće registrovati novu firmu, ugasiti postojeću, započeti preduzetničku djelatnost niti evidentirati bilo kakvu poslovnu promjenu u Centralnom registru privrednih subjekata – navodi se u saopštenju.
Iz inicijative upozoravaju da domaća poslovna zajednica zbog toga trpi značajnu institucionalnu i ekonomsku štetu, dok pojedina poslovna udruženja, kako tvrde, na ovu situaciju ne reaguju. Istovremeno su onemogućena strana ulaganja u nova privredna društva, kao i restrukturiranje postojećih kompanija.
Poseban problem predstavlja nefunkcionisanje poreskih računovodstvenih servisa, zbog čega, prema navodima, nije moguće prijavljivati i odjavljivati zaposlene niti pribavljati potvrde o izmirenim poreskim obavezama, što dodatno otežava poslovanje privrednih društava i preduzetnika.
U saopštenju se ukazuje i na, kako navode, haotično stanje u radu notara, kojima su nametnute nove i nejasne obaveze na osnovu novog Zakona o privrednim društvima. Tvrde da je zakon loše pripremljen i da predviđa tromjesečni rok za usklađivanje svih privrednih subjekata i preduzetnika sa novim rješenjima, počev od 1. januara ove godine.
– Oko 70.000 društava i preduzetnika trenutno je blokirano u pogledu ove obaveze, koja istovremeno zaustavlja sve druge pravne radnje u kompanijskom registru, a svedena je na praktično nesprovodljiv vremenski rok – poručuju iz inicijative.
Građanska inicijativa 21. maj ocjenjuje da postupci aktuelne Vlade imaju dalekosežne negativne posljedice po politički, ekonomski i bezbjednosni sistem Crne Gore, kao i po proces evropskih integracija.

Tag: marko-vukcevic

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Vukčević: Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali ne i kako će uticati na nas; Perović: Bili smo u agoniji zbog nesposobnosti policije

Vukčević: Ne prihvatamo govor mržnje ili poziv na podjele, to dovoljno rade političari

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

GI 21. maj: Kolaps digitalnih servisa i blokada privrede

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO