Oni su istakli kako su se navršila dva mjeseca otkad je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković obećao formiranje radne grupe, ali da se i dalje ništa ne dešava.
- Nećemo nikada pristati da MPŠV bira predstavnike u radnoj grupi, mimo naših predstavnika ribara. Jedino pod uslovom da taj njihov predstavnik skupi 100 potpisa ribara, a koji nisu na našem spisku. Razlog je jer sumnjamo da bi radio protiv interesa ribara - navodi predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise.
On ističe kako će se čitava priča otegnuti u nedogled, jer slijede praznici, a da od rješenja ribarskih problema neće biti ništa.
- Ribari to više neće dozvoliti. MPŠV i Vlada Crne Gore samo kupuju vrijeme na štetu ribara. Pitamo se da li Vladimir Joković kao potpredsjednik Vlade, uopšte ima moć da utiče da se oformi radna grupa. Mislimo da je njima jedini cilj zatvoriti poglavlje 13 pošto poto, a ribarima ne riješiti niti jedan problem - naglasio je Kise.&nbsp;
Ribari, dodaje on, ne traže ništa manje ni više od privilegija nego što imaju ribari u EU.
- Zato se u utorak 11. novembra obraćamo predstavnicima EU u Crnoj Gori, da ih upoznamo sa svim problemima i načinom kako se Vlada i MPŠV odnose prema ribarima po tom pitanju. EU je jedina institucija kojoj vijerujemo u ovom trenutku i tražimo da prime naše predstavnike na razgovor - istakao je Kise.&nbsp;
Ribari će, dalje navodi, tražiti od EU da ne aktiviraju zatvaranje poglavlja 13 dok im država ne riješi sve probleme.
- Jer ih u protivnom država neće nikada riješiti. Ne želimo da neko pomisli da smo protiv ulaska Crne Gore u EU, naprotiv, želimo da se to desi što prije, jer će i nama biti što bolje - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorski ribari: Ništa od Jokovićevog obećanja, od sad se uzdamo samo u EU

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.
Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.
Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.
Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.
Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo.
- Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV - kazao je on.
Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.
U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.
Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.
<h2>Šta muči crnogorske ribare?</h2>
Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.
- Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu - kaže Kise.
Zahtijevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe.
- Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima - istakao je Kise.
Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova.
- Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona - rekao je Kise.
Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.
- Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 odsto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset odsto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima - kaže Kise.
Ribari traže i smanjenje cijene "plavog" goriva za plovila.
<h2>Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara</h2>
Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.
Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.
Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.
<h2>Bez ribara nema ni turizma</h2>
Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
- Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti - kaže Ivančević.
On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima.
- Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa - naglasio je Ivančević.
Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.
Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.
<h2>Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje</h2>
Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.
Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.
Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.
Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.
Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.
Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Kise: Nužna pomoć države kako bi ribarenje bilo održivo; Ivančević: Bez ribara i njihovog ulova nema ni specijaliteta koje gosti traže

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni privremeno odustaju od štrajka pošto im je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas mejlom saopštio da prihvata zahtjev da održe sastanak i pokušaju riješiti njihove probleme.&nbsp;
- Predložio je da datum održavanja sastanka bude između 8.9 i 12.9. - što nama nije odgovaralo i odbili smo taj prijedlog tražeći da nam precizira tačan datum i vrijeme jer u protivnom nećemo odustati od štrajka. Negdje iza 17 sati dobili smo mejlom odgovor da je prihvaćen naš zahtjev i sastanak je zakazao za 8.9. u devet sati. Nakom toga smo mi, ribari, održali sastanak i prihvatili da damo šansu Ministarstvu da se mirnim putem riješe svi problemi i da odustajemo, za sada, od štrajka - naglasio je Kise u saopštenju medijima.
Joković je danas u medijima, kako je naglasio, izjavio da protesti produbljuju nesporazume.
- Mi smatramo da to nije tačno i da protesti samo mogu ubrzano riješiti nesporazume što se i pokazalo u našem slučaju. Mi smo tu da uvijek damo šansu dogovoru, a Vi da prihvatite sve naše sugestije za rješenje problema - dodao je Kise.
Zahvalio je svim ribarima koji su htjeli doći svojim barkama i brodovima, njih, kako je rekao, ukupno 54, svim ribarima potpisnicima peticije (njih 119) od Herceg Novog do Ulcinja.
- Zahvaljujemo se takođe i ribarima koji su nas bojkotovali a posebno Ulcinjanima koji će na kraju, sve riješene probleme koristiti i uživati kao i mi. Zahvaljujemo se i Milunu Anđiću iz Bara, vlasniku broda Trio Mare koji nas je ogovarao i omalovažavao na TV Vijesti u Bojama Jutra, a time je sebi napravio najveću “reklamu”. Posebno se zahvaljujemo komandiru policije CG Herceg Novi G-dinu Ljubiši Rovčaninu i rukovodiocu granične policije i plovne jedinice Dejanu Jankoviću - rekao je Kise.
Najviše, kako je podvukao, zahvaljuju svim medijima Crne Gore.
- Jer su oni izvojevali ovu pobjedu zajedno sa ribarima - istakao je Kise.
Nadaju se, kaže, da će ministar Joković da stoji iza svega što je saopštio danas u medijima.
- I da nećemo morati ponovo organizovati štrajk na moru. Interesantan datum za to bi bio 21.09.2025. ukoliko se ne dogovorimo o ispunjavanju i početku rješavanja naših zahtjeva - zaključio je Kise.

Ribari odustaju od štrajka, dogovoren sastanak sa Jokovićem

Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore blokiraće Bokokotorski zaliv tokom narednih dana, saopštio je medijima predsjednik te strukovne organizacije, Marko Kise.
Mogla bi biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige.
Ribari su se na taj korak odlučili kako bi skrenuli pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu, koji postoje već petnaestak godina, ali državne institucije su “gluve”.
Blokada Bokokotorskog zaliva je i njihov odgovor ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću, jer do sada nije odgovorio na njihove zahtjeve, koje su na adresu Ministrstva poljoprivrede uputili krajem jula, kada su i najavili štrajk ribara zbog nagomilanih problema u ribarstvu.
Računa se da ovo Udruženje okuplja preko 100 ribara iz primorskih opština, &nbsp;mada će, kako kažu, &nbsp;“pregraditi Boku kotorsku” samo ribari iz &nbsp;Novog, Kotora i Tivta.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara je prijavilo protest Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali &nbsp;će tačan datum i mjesto blokade objaviti dan prije.
Kako su rekli, problemi u sektoru ribarstva se samo talože, ističu oni, a ministri se mijenjaju: Tarzan Milošević, Petar Ivanović, Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladmimir Joković.
Smatraju da je ovdašnja vlast preuzela samo lošu praksu prethodnih i još se ponaša kao da ne postoje. Zagovaraju ulazak u EU, a ribari zapravo ništa drugo i ne traže do da država impelmetira rješenja i pravila EU u sektoru crnogorskog ribarstva.
Podjsećaju na neke od zahtjeva: odrediti cijenu goriva kao zvanični naftni derivat (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, &nbsp;posebno u Ulcinju i Herceg Novom. Hitno traže i mjesto za prvi iskrcaj ribe na mjestima ribarskih vezova, odnosno luka, sredstva za obnovu komercijalne ribarske flote, manju stopu poreza na uvezenu opremu, maksimun sedan odsto….
Među zahtjevima, sa kojima su iz ovog Nacionalnog udrženja upoznali više Ministarstava u Vladi i Skupštinu Crne Gore, jeste i osnivanje garantnog fonda. Takođe, za ribare iz Boke treba izdvojiti barem 10 odsto od taksi na ime štete koju trpe zbog kruzera i glisera u zalivu. Ta sredstva bi se uplaćivala kao pomoć za njih preko Ministarstva poljoprivrede.

Profesionalni ribari pripremaju blokadu Bokokotorskog zaliva

Predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise saopštio je da ribar Branko Vujičić iz Budve više nije predstavnik 119 ribara potpisnika peticije.
Dodao je da ga je Vujičić nazvao 29. jula i zamolio da obavjesti cijelokupnu crnogorsku javnost da on ne želi da bude predstavnik ribara i da se morao izvinjavati i pravdati ministru Vladimiru Jokoviću zbog toga što su ga ribari izabrali.
- Gospodina Vujičića je podržalo svih pet članova njegovog udruženja kao i njegov sin. Kaže stara poslovica: “Ne pada snijeg da pokrije zemlju nego da se pokažu tragovi”. Branko Vujičić je svim ribarima Crne Gore napravio jednu veliku uslugu jer gostujući u emisiji nije negirao probleme nego ih je čak naglasio - ističe Kise.&nbsp;
Zabrinjava ih, poručuje, kako se Vujičić, tokom gostovanja na jednoj televiziji, nije sjetio za probleme ribara u Boki koji još nijesu riješeni - problem vezova za svoja plovila, a posebno za luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama, kao i problem kruzera i glisera koji ometaju i smanjuju ulov ribara Bokokotorskog zaliva, i ulaza u Bokokotorski zaliv.
- Zato se sjetio da naglasi kako je uspio da riješi samo sebi vez u gradskoj luci u Budvi. Napomenuo je da sa Ministrom Jokovićem u partnerskih političkim partijama, ali nikako da prozove imenom i prezimenom ko je problem u MPŠV-u, što se problemi i za vrijeme Ministra Stijovića i sada za vrijeme Ministra Jokovića, ne pokušavaju riješiti. Jedan od razloga zašto se oglašavamo u svim medijima da mu uskraćujemo pravo da nas predstavlja je što mi sve odluke donosimo većinskom saglasnošću - navodi Kise.&nbsp;
Nažalost Vujičić Branko se, dodaje Kise, oglasio nezavisno od volje većine 119 ribara potpisnika peticije.
- Ne treba nama Branko Vujičić da “pegla” situaciju između MPŠV-a i ribara, nego da ukaže ko su ljudi u MPŠV-u koji ne žele da nas saslušaju i riješe probleme. Mi očekujemo da nas do 13.08.2025. neko kontaktira i zakaže sastanak iz MPŠV-a ili iz Vlade CG jer smo se i njima obratili. U slučaju da nam se niko ne obrati, krenućemo u radikalizaciju odnosno štrajkom uz odluku većine do poziva na razgovor ili do riješenja svih problema - navodi Kise.&nbsp;
Problemi o kojima treba da razgovaraju, kako kaže, su već riješeni u zemljama EU.
- Mi ne tražimo ništa više nego što imaju ribari EU. Ako su nam Zakoni o Ribarstvu, Strategije o Ribarstvu, pisali Hrvati, onda neka ih neko pozove da im objasne kako da se riješe svi problemi koje je Hrvatska već riješila za svoje ribare - ističe Kise.&nbsp;
Kaže da razlog zašto se bore nije samo radi njih, jer, kako kaže, u ovoj državi neko mora i da radi i zaradi i da generacije ribara koje dolaze, vide budućnost i sigurnost u ribarskom poslu jer ne mogu svi u ovoj državi biti na državni budžet Crne Gore.
- Dok neko u državi Crnoj Gori ne shvati da je ribanje najteži posao u svijetu poslije rudarskog, i dok ne primjete u Vladi CG da nas je EU prepoznala kao posebno poglavlje 13 jer su ribarski resurski zajednički resursi u cijeloj Evropi, nema budućnosti za ribare niti riješavanja problema - poručio je on.
Sva buduća oglašavanja od 119 ribara potpisnika peticije može, kaže, da bude samo od njih i njihovih predstavnika.
- A nikad više od Branka Vujičića. U 119 ribara potpisnika ima članova iz 6 udruženja. Udruženje koje ja (Kise Marko) predstavljam ne zove udruženje prerađivača nego proizvođača ribe, i brojnije je gospodine Vujičić Branko jedno 12 puta od odruženja koje Vi predstavljate - zaključio je Kise.

Kise: Vujičić nije više predstavnik 119 ribara potpisnika peticije

Nacionalno udruženje profesionalnih ribara Crne Gore predalo je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore dopis kojim se skreće pažnja na probleme u crnogorskom ribarstvu, za koje kažu da se ne rješavaju već 15 godina. Tim povodom upriličena je press konferencija ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gdje je Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore uputio medije u zahtjeve koji se nalaze u dopisu.
- Mi smo došli u situaciju da usvajamo zakone Evropske unije i da težimo ka EU. Mi smo saglasni sa tim, ali je problem što ne možemo ući bosi, goli, gladni i žedni u EU. Nemamo luke, ni sve ono što je potrebno za normalan rad jednog ribara koji radi u zemljama EU. Mi smo godinama pokušavali sa ministrom Vladimirom Jokovićem da riješimo probleme, čovjek nas primi, djelimično sasluša, brzo ode i nema vremena, te problemi ostaju neriješeni. To nisu problemi od dolaska nove vlasti, to su problemi koji traju već skoro 15 godina. Mi tražimo da se oni riješe prije ulaska u EU, jer u suprotnom nam EU ne treba- istakao je Kise.
Ministarstvima je dostavljen spisak na kojem su Kise Marko, Ćetković Savo, Vujičić Branko i Petar Čabarkapa delegirani od strane 119 ribara koji su svojim potpisom podržali da ih njih četvorica predstavljaju po pitanju svih problema koji se tiču ribarskog sektora.
- Tražimo zvaničnu cijenu goriva za poljoprivrednike i ribare kao u zemljama Evropske unije, tražimo ribarske luke gdje možemo vezati svoje brodove i raditi iskrcaj ribe, tražimo prostor gdje možemo remontovati svoje ribarske brodove i čamce. Tražimo da se na sedam posto smanji PDV na opremu i ribo-materijal koji se prozvodi na Tajlandu, uvozi ga Italija, Hrvatska iz Italije, a mi uvozimo iz Hrvatske. Mi ga plaćamo tri puta više, što nije humano. Tražimo da se napravi garanti fond koji je nam je ministar Joković obećao prije tri godine. Garantni fond je nešto što je garant održivog ribarstva. Tražimo da se barem deset posto prihoda od kruzera koji nam prave ogromnu štetu uplaćuje na posebni žiro račun Ministarstva poljoprivrede koji bi se raspoređivao prema ribarima koji ribaju u akvatorijumu Boke. Tu je i par stotina glisera koji svaki dan špartaju po zalivu i remete ribu. Ulov ribe je pao na nekih 30 posto od nekadašnjeg ulova. To se ne može kompenzovati tokom zime- ispričao je Kise.
Pojasnio je da su dali rok od 15 dana da im ministar Joković odgovori kada, gdje i u koje vrijeme će ih primiti na sastanak gdje bi debatovali o svim ovim problemima.
- Obavijestili smo sva ministarstva koja su relevantna za rješavanje naših problema. Dopis smo poslali i predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade da se napravi jedna radna grupa &nbsp;gdje bi se brzinski rješavali problemi. Ovo su problemi koje ne može riješiti Direktorat za ribarstvo. Matrica Ministarstva poljoprivrede 1992. i danas je ista – ministar je taj koji odlučuje. Vjerujemo da je ministar Joković kapacitet koji to može riješiti. Nadam se da će razumjeti naše probleme i da će težiti da se oni riješe. Bilo bi ružno da štrajkujemo na moru i da se takva slika prenosi svijetom. Ako nas ministar ne primi, vjerovatno ćemo ići u štrajk- dodao je predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore.&nbsp;

Kise: Problemi ribara ostaju neriješeni 15 godina, ako nas ministar Joković ne primi, vjerovatno idemo u štrajk

Predsjednica Skupštine opštine Nikšić Milica Lalatović Žižić, posjetila je Mitropoliju crnogorsko-primorsku, i tom prilikom razgovarala sa visokopreosveštenim mitropolitom Joanikijem, saopšteno je iz SO Nikšić.
Sagovornici su ocijenili da odnosi države i Crkve, nakon minulih turbulentnih godina, idu uzlaznom putanjom, te da su plodovi dobre saradnje i uzajamnog poštovanja vidljivi na svakom planu, i na korist svih građana Nikšića i Crne Gore.
- Vaše nepokolebljivo opredjeljenje da služite Hristu, da ispovijedate istinu i ljubav, vodilo je Nikšićane u teškim vremenima i pomagalo nam da donesemo dobre odluke, od opšteg interesa. I, iskreno Vam hvala na tome. A, posebno Vam se zahvaljujem što ste i dalje sa nama i što, zajedno sa mitropolitom budimljansko-nikšićkim Metodijem, nastavljate da pomažete i našem gradu i državi, naročito u oblastima kulture, zdravstvene zaštite, ekologije i unapređenja socijalnog položaja naših građana - istakla je Lalatović Žižić.
Predsjednica SO je mitropolita upoznala sa projektom Nikšić Evropska prestonica kulture 2030, konceptom „Otvoreni grad“, kao i inicijativom da Nikšić dobije Institut za ljekovito bilje.
Mitropolit je, kako je saopšteno, zahvalio Lalatović Žižić na posjeti i jasnom prepoznavanju važne uloge Crkve u izgradnji naprednog i pravednog društva. Naglasio je da je uspjeh moguć jedino na temeljima istine, zajedništva, bratske sloge i ljubav, te da će Crkva, kroz brojne društvene aktivnosti, nastaviti da svjedoči iskrenu privrženost svim ovim vrijednostima. Iskazao je i radost zbog činjenice da će Nikšić, kroz projekat EPK 2030 dobiti velike mogućnosti za dalji napredak. Posebno interesovanje iskazao je za Institut za ljekovito bilje i obećao svesrdnu podršku Mitropolije u realizaciji tog projekta.

Lalatović Žižić i Joanikije ocijenili: Odnosi države i Crkve idu uzlaznom putanjom

Cetinjani, braća I.D. i I.Đ. zadržani su zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Oni se sumnjiče da su se, 3. decembra oko 23 sati, u porodičnoj kući u Cetinju, fizički obračunali i tom prilikom zadobili tjelesne povrede.
Tokom tuče korišćena je i drvena palica. 
Zadržani su evidentirani kao osuđivana lica i počinioci krivičnih djela sa elementima nasilja.

Cetinje: Braća zadržana zbog tuče, i ranije osuđivani

Moldavska policija sprovela je više od 50 pretresa širom zemlje u okviru akcije protiv organizovane grupe koja je navodno planirala destabilizaciju i masovne nerede u Moldaviji, a prethodno je obučavana u Srbiji.
Nakon prikupljenih dokaza, sprovedeni su pretresi koji su obuhvatili više od 35 osoba, starosti između 21 i 54 godine, a akciju su sproveli pripadnici Inspektorata za borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju moldavske policije.
Zaplijenjeni su mobilni telefoni sa relevantnim informacijama za istragu, SIM kartice, bankarske kartice (neke izdate od finansijskih institucija Rusije), strane valute (uključujući 3.350 dinara), više od 20 biometrijskih pasoša sa pečatima za prelaz granice sa Srbijom, radio stanice, daljinski prsten, puška, meci različitih kalibara, kao i drugi relevantni dokazi za slučaj, dodali su.
Moldavska policija tvrdi da je njihov cilj bio da izazovu društvenu napetost, što bi dovelo do nasilnih protesta, prijeteći time javnom redu i sigurnosti građana Moldavije, navodi se u saopštenju i dodaje da su obuke grupe sprovedene pod nadzorom stranih instruktora u kampu u Banji Koviljači, u Srbiji.
Prema informacijama iz istrage, od jula ove godine organizovana grupa djelovala je s namjerom da, u zamjenu za finansijsku naknadu, sprovede ilegalne aktivnosti velikih razmjera.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije saopštilo je 26. septembra da je policija u saradnji s Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA) i nadležnim tužilaštvima, uhapsila dvije osobe zbog sumnje da su u blizini Loznice obučavale grupu od oko 150 do 170 državljana Rumunije i Moldavije za pružanje fizičkog otpora moldavskoj policiji u slučaju nereda tokom izbora u toj zemlji.
Po navodima Ministarstva, borbeno-taktička obuka grupe državljana Rumunije i Moldavije sprovedena je od 16. jula do 12. septembra.

U Moldaviji policija pretresa članove grupe obučavane u Srbiji da pravi nerede u toj zemlji

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: marko-kise