Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Prijedlog o „probnom roku“ za članstvo u Evropskoj uniji predstavlja uvredu za Crnu Goru, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjan Šarec i tvrdi da ta ideja nije nastala u kancelariji komesarke za proširenje Marte Kos.
- Kada uđe u EU, Crna Gora mora imati prava kao i svi drugi - poručio je Šarec u intervjuu za Pobjedu.
Govoreći o procesu integracija, Šarec napominje da je pred Crnom Gorom još dosta posla, te da stvari ne idu tako glatko.
Izvjestilac EP za taj list ističe i da je izgradnja kolektora u Botunu neophodna, te da svako ko koči taj projekat najprije šteti zdravlju životne sredine.
Na pitanje da li lider DNP-a Milan Knežević pokušava da zaustavi izgradnju kolektora u interesu onih koji Crnu Goru ne žele u EU, Šarec ističe kako „nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru“.
POBJEDA: Izvještaj Evropske komisije, koji je zvanično objavljen prošle sedmice, jasno navodi da Crna Gora ostaje predvodnik u procesu evropskih integracija. Međutim, golim okom je vidljivo da stvari ne teku sasvim glatko. Što vi vidite kao najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočava na svom putu ka punopravnom članstvu u EU?
ŠAREC: Najprije, na početku moram da naglasim da ja ovaj posao i sve u vezi sa njim radim kao iskreni prijatelj Crne Gore, njenih građana u prvom redu. Zato me raduje činjenica da je Crna Gora zadržala tu poziciju. I to sasvim opravdano. Međutim, vaša konstatacija da ne ide sve glatko je tačna. Ali nije to bilo ni za očekivati, jer nagomilanih problema ima dosta na svim nivoima. Izazova ima više. Borba sa kriminalom i korupcijom, pravosuđe, kvalitet životne sredine - izazovi su koji će biti teški i ubuduće.
POBJEDA: Brisel ukazuje na to da je Crna Gora usporila napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24. Što to država nije uspjela da uradi, a bilo je ključno za postizanje boljeg rezultata?
ŠAREC: Napredak u ovim poglavljima nije brz, jer su problemi veliki i svi vidimo što se događa, na primjer, u vezi sa Ustavnim sudom koji nije popunjen. Tu je onda i borba sa kriminalom i korupcijom i još puno toga ima. Ipak, nekog napretka ima. Svi bi ga željeli više i nadam se uspješnijoj godini.
POBJEDA: Djeluje li tempo zatvaranja pregovaračkih poglavlja i, šire gledano, ukupan tempo kojim Crna Gora ispunjava svoje obaveze, ohrabrujuće i usklađeno sa postavljenim ciljem o članstvu 2028. godine, imajući u vidu da su mnoge obaveze odložene i da se planirani rokovi u reformskim agendama i akcionim planovima ne poštuju?
ŠAREC: Mislim, da su pregovarači sami sebi namjerno postavili visoke ambicije već u početku, jer ako nemaš taj pritisak, čini ti se da imaš još ogromno vrijeme ispred sebe. Tako da se može u realnosti pokazati drugačije i komplikovanije. Ali ipak mislim, da se previše fokusa polaže u datume. Bitno je da ima napretka i da se pregovarački proces završi što je prije moguće. Znam da je nada loša strategija, ali ipak svi mi treba da imamo i nade i da radimo na procesu. Ne smijemo zaboraviti i činjenicu da slijede izbori već 2027. godine. Zbog toga treba pojačati tempo.
POBJEDA: Uvođenje viznog režima za turske državljane aktuelno je pitanje u posljednje vrijeme. Je li prihvatljivo da Vlada ne ispunjava svoje obaveze usklađivanja vizne politike, a kada to i učini, da to ne radi iz potrebe za suštinskom reformom, već radi kratkoročnih političkih poena?
ŠAREC: Slažem se da je to bila vatrogasna akcija. Što se tiče vizne politike, ona će prije ili kasnije morati da bude usklađena sa politikom EU u cjelini.
POBJEDA: Evropski partneri su više puta naglašavali da Crna Gora neće moći zatvoriti Poglavlje 27 bez završetka izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda. Međutim, ne možemo zanemariti činjenicu da, uprkos naporima Vlade, ovaj projekat biva opstruiran, paradoksalno, iz same vladajuće koalicije, konkretno od Milana Kneževića. Imate li utisak da se ovo radi u korist agende onih koji ne žele Crnu Goru u EU?
ŠAREC: Svi smo jasno naglasili da kolektor treba izgraditi, jer se radi o zdravlju životne sredine. Ne može ovakav grad bez toga. Bio sam na početku svoje političke karijere gradonačelnik, odnosno predsjednik opštine i bavio sam se projektom modifikacije postojećeg kolektora u vlasništvu šest opština. Kao tamo i ovdje su sada u pitanju evropske pare i samo bi ih totalno neodgovoran čovjek bacio da bi kasnije gradio iz vlastitog budžeta. Jer kad-tad će morati da počne izgradnja kolektora. Onaj koji blokira napore za ostvarenje tog cilja u prvom redu šteti zdravlju životne sredine. Nije nikakva tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru.
POBJEDA: Iz Brisela dolaze pozitivne poruke o skorom početku izrade Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Međutim, istovremeno se čuju i različiti glasovi koji sugerišu mogućnost da Crna Gora pristupi EU bez prava glasa ili da, kako je kazala Marta Kos, bude primljena uz opciju isključenja ako ne ispuni kriterijume tokom „probnog članstva“. Kakav je Vaš pogled na to i vjerujete li da će Crna Gora, nakon što uđe u EU, biti tretirana ravnopravno sa ostalim članicama?
ŠAREC: Ideja nije nastala u kancelariji komesarke Kos, nego ta ideja potiče iz nekih zemalja članica. Mislim, da su takve ideje uvreda za Crnu Goru ili bilo koju zemlju i da negiraju suštinu jednakih prava. Ili postaneš član kluba ili ne, jer u formalno pravnom smislu neki probni period ne postoji. Kad Crna Gora uđe u EU, mora imati jednaka prava kao i svi drugi.
POBJEDA: Čini se da se u Crnoj Gori malo javno govori o činjenici da će, nakon što bude sastavljen, Ugovor o pristupanju EU morati biti ratifikovan u parlamentima svih država članica bloka. Mislite li da će taj proces teći glatko ili Crna Gora potcjenjuje moguće prepreke koje bi se mogle pojaviti u toj fazi?
ŠAREC: Crna Gora je na velikoj misiji postizanja trećeg velikog cilja. Prvi je bio samostalnost, drugi članstvo u NATO, a treći bi zaokružio međunarodnu afirmaciju Crne Gore. A u tom velikom procesu nije sve do Crne Gore. Pravilno ste konstatovali da dolazi period u kojem će odlučivati zemlje članice. Nadležni u Crnoj Gori ne potcjenjuju taj aspekt. Naprotiv, to je često bila tema naših razgovora. Ali naravno, sad smo svi fokusirani na pregovarački proces. Što bolje on bude prošao, to će bolja pozicija Crne Gore biti kad se uhvati ukoštac sa ratifikacijskim procesom u pojedinim članicama.
POBJEDA: Vjerujete li da trenutno raspoloženje prema proširenju EU među 27 država članica ide u prilog Crnoj Gori i da će se izbjeći rizik od veta ili drugih mjera po tom pitanju?
ŠAREC: Prema mom iskustvu trebaće uložiti još puno napora i sa naše strane kako bi svi bili svjesni koliko je važno proširenje i zapravo suština Evropske unije kao takve. Ne radi se samo o Crnoj Gori, nego je priča mnogo šira. Ne treba steći utisak, da se neko plaši Crne Gore. Ima nekih članica koje se nijesu pokazale kao sklone evropskim vrijednostima. To su Mađarska i Slovačka i one su u ovom momentu zapravo pravi generator tih raznih ideja. Ipak mislim, da na kraju krajeva svi trebamo neki pozitivan rezultat, jer evropska ideja služi građanima ponajviše.

1250x600

1084x550

Šarec: Ideja o „probnom roku“ je uvreda za Crnu Goru, nije tajna da nijesu svi sa radošću dočekali svijetlu majsku zoru

- Ulazak u Evropsku uniju za Crnu Goru je, uslovno rečeno, poput pitanja života ili smrti- kaže evropski izvjestilac Marjan Šarec u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Šarec naglašava da je politička volja u Podgorici ključna ali da postoje snage, unutar zemlje i u regionu, koje ne žele njen uspjeh.
- Mnogi ne žele da Crna Gora uđe u EU – čak i u samoj Crnoj Gori, u Srbiji, a naročito u Moskvi. Ulazak u Uniju je geostrateško pitanje, pitanje opstanka jedne male samostalne države- kaže on.
Poručuje da je Crna Gora na prekretnici i da su, u ovom mandatu, realne šanse za članstvo otvorene samo za Crnu Goru i Albaniju.
Šarec se oštro protivi ideji o dvogodišnjem probnom periodu za nove članice, nazivajući je "uvredom" za Crnu Goru i naglašava da pravila moraju važiti jednako za sve.
Crna Gora, koja sa EU pregovara više od 13 godina, otvorila je sva pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam.
RSE: Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije ocijenjen je kao "najbolji do sada" za Crnu Goru. Ipak, u ključnim poglavljima (vladavina prava, borba protiv korupcije i efikasnost pravosuđa) dobijene su trojke. Kako objašnjavate ovaj raskorak?
Šarec: Tačno je da su u nekim ključnim oblastima dodijeljene trojke, ali treba imati u vidu da izvještaj obuhvata čitav niz kriterijuma i da ocjenjuje napredak u vrlo zahtjevnim okolnostima.
Ako bismo danas ocjenjivali zemlje koje su već članice Evropske unije, vjerujem da bi ih vrlo malo dobilo najvišu ocjenu i zato rezultate treba posmatrati u širem kontekstu. Sveukupno gledano, ovo je dobar Izvještaj za Crnu Goru.
Kao što se za svake Olimpijske igre kaže da su "najbolje do sada", tako i ova formulacija ima diplomatsku notu, ali u ovom slučaju ona je i istinita jer je Crna Gora pokazala vidljiv napredak.
RSE: Uprkos primjedbama koje se iz godine u godinu ponavljaju?
Šarec: Kriterijumi su izuzetno visoki i zato se ne može očekivati napredak u svim oblastima istovremeno. Ipak, ako Crna Gora nastavi ovim putem, cilj se približava. U kontekstu visokih standarda koje postavlja Evropska unija, trojka je zapravo dobra ocjena.
RSE:Da li to znači da je Crna Gora najbolja jer je u lošem odjeljenju pa proizilazi da je najbolji đak?
Šarec: Ne bih tako rekao. Dolazim iz zemlje koja je kroz ovaj proces prošla prije 20 godina i znam da nije riječ o tome ko je loš ili bolji "đak". Jedno su kriterijumi koje EU postavlja, a drugo su političke okolnosti – u Uniji, regionu i u svijetu. Postoji mnogo nijansi.
Važno je da Crna Gora pokazuje političku volju i spremnost za članstvo, što je jasno vidljivo. Naravno, ima i onih koji bi radije da Crna Gora ne uđe u EU – i u samoj zemlji, i u regionu i šire.
Ali realnost je da su, u ovom mandatu, jedino Crna Gora i Albanija zemlje koje zaista mogu postati članice Evropske unije. Sve ostalo trenutno nije realno.
RSE: Svjedoci smo da se iste primjedbe ponavljaju iz izvještaja u izvještaj - od medija preko sudstva, do vizne politike. Kao da Podgorica ne čuje dovoljno jasno poruke iz Brisela. Ima li Evropska unija efikasnije metode ili samo neiscrpno strpljenje?
Šarec: Ne bih rekao da Podgorica ne čuje poruke iz Brisela.
Problem je što u zemlji postoji mnogo različitih mišljenja, interesa i faktora, pa je ponekad teško uskladiti sve zahtjeve i preporuke.
Zato neke stvari još nisu u potpunosti sređene, ali Vlada je svjesna izazova i, prema mom mišljenju, pažljivo prati poruke koje dolaze iz EU. Naravno, izuzetaka uvijek ima. Ako se preporuke ne primjenjuju, posljedice su jasne a to je - pregovori se usporavaju i rezultati izostaju.
Ponekad se, nažalost, previše pažnje posvećuje pojedinačnim incidentima, umjesto da se sagleda šira slika. A ja bih volio da svi ostanemo fokusirani na glavni cilj odnosno integraciju Crne Gore u EU.
Vjerujem da će se u narednom periodu i preostali problemi riješiti, jer je svima jasno da je članstvo u EU ključni cilj. Uvjeren sam da je to, možda ću biti drastičan, pitanje "života ili smrti jedne zemlje". Zato je Crna Gora sada na važnoj prekretnici.
RSE: Komesarka za proširenje Marta Kos najavila je mogućnost uvođenja probnog perioda za nove članice prije punopravnog članstva, kako bi se spriječilo da se neke zemlje po ulasku u EU ponašaju kao trojanski konji Rusije. Da li ta ideja pokazuje nepovjerenje Brisela prema zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru?
Šarec: Ta ideja je potekla iz država članica. I nisam saglasan sa tim. Ako pravila ne važe jednako za sve i ako su drugi, kao posljednja Hrvatska 2013. godine, ušli pod određenim uslovima onda i novi treba da uđu pod istim.
Mislim da je to čak u velikoj mjeri uvreda Crnoj Gori, jer takav tretman nije na mjestu. I to ne mogu podržati. Ako zemlja ispunjava uslove treba da uđe, ako ne - ne treba. Svaka zemlja ima svoja prava i pod jednakim uslovima treba da pristupi.
A kako bi taj probni period izgledao ni sam bog ne zna.
RSE: Pojedini ministri i poslanici iz Crne Gore nerijetko šire narative bliske Moskvi i Beogradu, negiraju agresiju Rusije na Ukrajinu… Zašto EU ćuti na ove pojave?
Šarec: Ne bih rekao da uvijek ćuti. Barem ne u Evropskom parlamentu. Često se čuju reakcije na takve poteze, ali mislim da reagovanje na svaku izjavu nije produktivno. Svi treba da se posvetimo cilju da Crna Gora uđe u EU. To će biti čin koji će sve drugo staviti u drugi plan.
Naravno da Moskva i Beograd, pa i mnogi drugi, ne žele taj uspjeh. Mnogi ne žele da Crna Gora uđe, jer bi onda morali sebe zapitati zašto oni nisu uspjeli. Mislim da smo svi zajedno krenuli ka cilju ulasku u EU. Ako ćemo slušati svakog psa koji laje na tom putu, nećemo stići na cilj.
Naravno, reagujemo često, ali još je bolje da radimo posao i uvedemo Crnu Goru u EU. To će biti najveća pobjeda. Kako rekoh, ima mnogo onih koji to ne žele.
Ima ih i u Crnoj Gori, ima ih u Srbiji, a naravno pogotovo u Moskvi.
Tako da je ulazak Crne Gore u EU geostrateško pitanje. To nije samo pitanje hoće li Crnogorci na granici davati pasoše ili ne, nego pitanje opstanka jedne male samostalne države.
RSE:U ovom Izvještaju su, čini se svjesno, preskočeni brojni incidenti koji se tiču istorijskog revizionizma, poput slavljenja ratnih zločinaca, podizanje spomenika… ali i anti-turska histerija.. Zašto?
Šarec: Imamo tehničko objašnjenje. Izvještaj se priprema godinu od septembra 2024. do septembra 2025.
A drugo to su incidenti, sociopolitička zbivanja. Nije to da Vlada sada namjerno podstiče anti-tursku histeriju. Da jeste, to bi bio veliki problem i izvještaj bi bio definitivno drugačiji.
Reagovao sam ljetos, kada je bio podignut spomenik Pavlu Đurišiću. Crkva treba da bude utočište onima kojima treba pomoć u teškim situacijama, koji traže da ih crkva prihvati i pomogne. A politikom neka se bave političari. Sigurno će se to pomenuti u izvještaju koji pripremam.
Naglašavam svima nam je cilj da Crna Gora bude naredna članica EU i moramo imati globalni pogled. Dok se sve ovo dešava, ne smijemo ćutati. Moramo jasno kazati da to što se događa nije u redu.
Želim građansku Crnu Goru koja potiče iz antifašizma, koja poštuje ljudska prava i ne prima instrukcije iz drugih država koje imaju svoje interese.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, čak ni u samoj zemlji, ni u Srbiji, a naročito u Moskvi

Reformu Evropske unije (EU), uključujući i način odlučivanja, trebalo bi sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, smatra izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
Šarec je u intervjuu za agenciju MINA kazao da je Crna Gora još uvijek predvodnica među državama kandidatima za članstvo u EU.
Komentarišući mogućnost da nove članice Unije dobiju samo ograničeno pravo glasa, Šarec je podsjetio da ideja o reformisanju političkog ustrojstva EU već dugo postoji i da je jedan od glavnih razloga za to nedovoljna efikasnost u odlučivanju, naročito u vrijeme kriza.
- Svijet oko nas ima političke sisteme koji manje-više donose odluke vrlo brzo. Logično je da zajednica koja ima 27 članica to ne može postići i da mora ići kroz mnoge faze - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi Unije, iako, kako je dodao, ima i drugih.
- Vrlo je bitno naglasiti da je EU pravljena za lijepo vrijeme i pun stomak, ali i da se temelji na pretpostavci jedinstva. Kada dođu krize, sistem se pokazao kao neefikasan, u velikoj mjeri i zbog zemalja poput Mađarske i Slovačke, a mogle bi biti i druge, koje narušavaju jedinstvo - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, mnogi u Uniji se plaše da bi nove članice mogle dodatno otežati posao i zbog toga žele najprije osigurati da se to ne desi.
Upitan koliko je zaista realno da se takav način glasanja primijeni i na Crnu Goru kada postane članica, Šarec je kazao da bi reformu trebalo sprovesti nakon učlanjenja Crne Gore, pa i Albanije.
- Kao prijatelj Crne Gore ipak mislim da Crna Gora ne može narušiti poredak u tolikoj mjeri i da bi trebalo primiti Crnu Goru, pa i Albaniju, a tek onda početi sa reformom - istakao je Šarec.
On je, kako je naveo, na osnovu dosadašnjeg iskustva, ubjeđen da to ne bi išlo brzo.
- Izgubićemo momentum i stvoriti uslove za još jedno neuspješno proširenje - kazao je Šarec.
On je naglasio i da, sa druge strane, ne smatra da u Crnoj Gori nema onih koji bi stvarali poteškoće.
- Ali u vidu imam viši cilj - dodao je Šarec.
Upitan da li je Crna Gora, kao što navode pojedini analitičari, izgubila poziciju najuspješnije zemlje u pregovorima sa EU, Šarec je kazao da smatra da država još ima tu poziciju.
- Realno gledano, još uvijek ima tu poziciju. Pomno pratim sve što piše u medijima, čitam i slušam analitičare, pogotovo one koji upozoravaju i nijesu optimisti - kazao je Šarec.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima se vidi da pojedini analitičari nemaju sve informacije i da su vanjski posmatrači.
Sa druge strane, kako je istakao, bitno je kako oni vide situaciju.
Upitan da li je očekivano da Crna Gora i Albanija u paketu postanu članice Unije, Šarec je rekao da se to može dogoditi ukoliko Albanija ispuni kriterijume.
- Ako bude Albanija ispunila kriterijume, sigurno će imati realne šanse da uđe u EU zajedno sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je naglasio da to treba da se dogodi samo po sebi, a ne da - stvaramo neki paket po svaku cijenu".
- Nadam se da će nadležni u EU tako gledati na to. Pošteno je da ko izvrši sve zadatke bude primljen, ne obazirući se na ostale - pojasnio je Šarec.
Kako je dodao, ipak ima još dosta posla.
Komentarišući kritike koje su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme upućivane Državnom tužilaštvu iz redova poslanika i iz vlasti i iz opozicije, Šarec je kazao da se svaki politički komentar na račun rada tužilaštva može smatrati pritiskom.
- Pravosuđe u cijelini jeste, odnosno trebalo bi da bude zasebna grana vlasti i svaki politički komentar može se osjećati kao pritisak - naglasio je Šarec.
Kako je naveo, tužilaštvo je uspješno onoliko koliko uspije rasvijetliti krivičnih djela, odnosno na osnovu onoga koliko je kriminalaca osuđeno i zatvoreno.
Kriminala, kako je naveo, ima, ali to ne postoji od juče, već veoma dugo.
Na pitanje u kojoj mjeri dešavanja u državi mogu uticati na proces učlanjenja i da li se u Briselu dovoljno čuje za pojedine procese u Crnoj Gori, Šarec je kazao da se u Briselu čuje svako dešavanje u zemlji kandidatkinji.
- Ljudi koji se na nivou institucija EU bave procesom proširenja to moraju čuti, jer inače bi loše obavljali svoj posao. Drugo je pitanje uticaja tih dešavanja na sam proces - rekao je Šarec.
On je kazao da su politička previranja sastavni dio svake demokratije, zavisno od podjele glasova na izborima.
- U Mađarskoj, na primjer, takvih previranja nema, jer jedna partija odlučuje - pojasnio je Šarec.
Kako je kazao, njega brinu društvena dešavanja na koje utiče politika.
- Poštujem crkvu kao instituciju, ali mislim da bi crkva trebalo da bude poput Hrista, da daje nadu i utjehu vjernicima u teškim životnim situacijama, a politikom neka se bave političari i država - poručio je Šarec.
On je kazao da je njegov stav takav i u Sloveniji i u Crnoj Gori.
- Isto tako, teško razumijem političare koji ne slave praznike zemlje u kojoj obavljaju dužnost i na jedan neadekvatan način se ponašaju prema simbolima te zemlje u kojoj žive - naveo je Šarec.
On je naglasio da se ne može složiti ni sa istorijskim revizionizmom.
Komentarišući migracionu politiku Crne Gore i potrebu usklađivanja sa EU, Šarec je podsjetio da je iz Unije više puta naglašeno da Crna Gora treba da promjeni vizni režim.
- To je bio i zahtjev u procesu - naveo je Šarec, dodajući da je to potrebno regulisati ne samo zbog ekonomije i turizma, već i zbog bezbjednosti.
Upitan da li Crna Gora dovoljno i na adekvatan način štiti prava stranaca i da li kao buduća članica Unije može dozvoliti da postane zatvoreno društvo, Šarec je kazao da je integracija stranaca u društvo pitanje kojim se bave i zemlje EU, dodajući da ni one nijesu uvijek uspješne.
- Svaki zločin koji je počinjen od stranaca dodatno pogoršava situaciju, a u ljudskoj je prirodi generalizacija i da ne gleda na pojedinca - naveo je Šarec.
On je pomenuo i da u Sloveniji, nakon situacije u kojoj je Slovenac ubijen udarcem u glavu dok je štitio sina, imaju sličan problem u odnosu prema zajednici Roma, koji nijesu stranci, već građani Slovenije.
- Ne mogu se izjednačiti svi Romi, treba se uhvatiti u koštac sa onima koji se bave kriminalom. Politika bavljenja sa migracijama jedna je najtežih za svaku zemlju - kazao je Šarec.
Upitan da li je negativno skandiranje u Podgorici na račun jedne zajednice, uništavanje poslovnih objekata i automobila stranih državljanja prihvatljivo za državu koja se sprema za članstvo u Uniji, Šarec je naglasio da nije i da nasilje uvijek rađa novo nasilje.
- Nijesu svi stranci krivi za počinjena krivična djela pojedinaca. Mnogima je to teško shvatiti, a kada se i strah uvuče u ljude onda je to vrlo teško kontrolisati - rekao je Šarec.
Prema njegovim riječima, ekstremisti su uvijek znali da iskoriste takve situacije i okrive strance za sve loše što se dešava u zemlji.
- Ne mislim samo na Crnu Goru, nego na čitavu Evropu. Zato mislim da je bolje imati nešto pojačanu kontrolu, odnosno provjeru kod ulaska u zemlju, da se u najvećoj mogućoj mjeri spriječi ulazak opasnih lica i da dodju samo oni koji traže posao i imaju intenciju da prihvate način života koji postoji u zemlji - kazao je Šarec.
On je rekao da je to potrebno i na nivou EU.
- Generalizovanje jedne populacije ne donosi ništa dobro, treba gledati pojedince - poručio je Šarec.

Šarec: Sporo donošenje odluka je glavna činjenica koja navodi ka razmišljanju o reformi EU

Ne smijemo da ponovimo grešku koju smo napravili sa Sjevernom Makedonijom. Moramo niti svjesni da je ovo proces koji zahtijeva veliki napor, kazao je stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Marjan Šarec.
On je na 2BS forumu kazao da se svi slažemo da EU trebaju nove članice, jer je EU danas na vrlo slabim osnovama.
- Nismo igrač kakav treba da budemo. Iz mog iskustva, mi previše pričamo o tome kako razgovarati a zaboravljamo da pokažemo rezultate. Sjeverna Makedonija je ispunila domaći zadatak a nije dobila ništa zauzvrat - rekao je Šarec.
Predsjednik Emanuel Makron ima, napominje on, dosta teškoća na domaćem planu.
- Crna Gora bi mogla biti kolateralna šteta i to moramo sa spriječimo. Crna Gora treba da bude aktivnija u smislu ubjeđivanja građana EU - dodao je Šarec.

Šarec: Svi se slažemo da EU trebaju nove članice, unija danas na slabim osnovama

Bošnjački demokratski pokret (BDP) će i dalje aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore, u uvjerenju da integracija u EU predstavlja najbolju šansu za prosperitet svih građana, poručio je predsjednik BDP-a Sead Šahman.
Šahman se sa predstavnika Bošnjačkog demokratskog pokreta sastao sa izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjanom Šarecom, bivšim premijerom Slovenije.&nbsp;
Razgovarano je o ključnim društveno-političkim temama u našoj zemlji, kao i o značaju i perspektivama članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.&nbsp;
Kako je saopšteno iz BDP-a, poseban akcenat stavljen je na važnost nastavka evropskog puta, kao garanta stabilnosti, ekonomskog razvoja i demokratskog napretka naše države.

Predstavnici BDP-a sa Šarecom: BDP će aktivno doprinositi evropskoj budućnosti Crne Gore

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec poručio je da naša država treba da ostane građanska, utemeljena na antifaštičkoj borbi. Brine ga, kako kaže, što postaje opet važno ko je koje nacionalnosti.
- To je zabrinjavajuće, o tome treba ubuduće voditi računa. Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji jer Crna Gora je majka svih - rekao je Šarec na sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u Skupštini, prenosi Antena M.
Kako je rekao, u Crnoj Gori postoje dvije grupi: oni koji kažu da sve valja i oni koji kažu da sve ne valja.
- Realna situacija je negdje između - naglasio je Šarec.
Konstatuje da ima problema u Crnoj Gori, ali i da je dobro što postoji pozitivizam u evropskim institucijama.
- Brinu podjele, stavovi koji koče sam EU proces - ocjenjuje izvjestilac i poručuje da je u interesu svih da Crna Gora što prije postane članica EU.

Šarec: Budućnost Crne Gore je u jedinistvu i ljubavi prema svojoj zemlji koja je majka svima

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ocijenio je da se proces pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji odvija uz napredak koji institucije te nadnacionalne unije registruju i da, bez obzira na to što se u crnogorskom društvu konstatuje pogoršanje stanja u pojedinim oblastima, evropska perspektiva ipak postoji.
Šarec je gostujući u Drugačijoj radio vezi naglasio da je učlanjenje Crne Gore čak i u slučaju nazadovanje u oblasti vladavine prava korisnije za demokratski proces nego kada bi se integracije zbog unutrašnjih pitanja obustavile.
- Ako gledamo jedan scenario da zbog takvih ili drugih stvari Crna Gora u narednom periodu ne uđe i da se vrata zatvore, onda je to 'grom i pakao'. Jer mnogo je onih koji ne žele da se to dogodi, a to će biti najveća pobjeda - naglasio Šarec.&nbsp;
Podsjetio je da je prva pobjeda Crne Gore bila obnova nezavisnosti, a druga učlanjenje u NATO.
- A sad ako uđete u Evropsku uniju to će biti treća velika pobjeda Crne Gore - poručio je Šarec.
Prema njegovim riječima pozitivno je što se problemi koji postoje ipak konstatuju.
- Treba naglasiti isto tako da Crna Gora nije zemlja bez problema. Ima problema na svim područjima, odnosno na onim područjima koja su sad najviše istaknuta. To je vladavina prava, to je životna sredina – sad se to rješava. Zatim, izborno zakonodavstvo, to se rješava i ja sam vrlo zadovoljan time što vlada ne negira te probleme - precizirao je.
Posebno je naglasio važnost izmjena izbornog zakona.
- Pomenuo sam izbore, to se sad rješava, naravno svi neće biti zadovoljni time, ali bitno je da izbori budu u jednom danu, da nema kampanja, da nema, jer ako su uvijek neke predizborne kampanije, tada je nemoguće raditi, tako da to pitanje treba što prije maknuti sa stola - rekao je Šarec.
Istakao je kao prednost činjenicu da se Crna Gora posmatra pojedinačno, a ne kao dio grupe zemalja čije se učlanjenje planira u isto vrijeme.
- Crna Gora sad ima i sreću, na neki način da nije dio nekog paketa, jer kad se Slovenija učlanjivala, tad je bio u pitanju paket deset zemalja i kad si dio paketa, ponekad je to dobro da se možeš malo sakriti, ali katkad i nije, jer te drugi koče i ne bih želio da budem nešto, ali Slovenija ipak nije bila uporediva sa nekim drugima tada, barem se tako činilo. A Crna Gora sad dobija puno pažnje, jer je frontrunner definitivno. Sjećam se, prije šest-sedam godina je to bila Sjeverna Makedonija, ali tamo je situacija se pogoršala, a moram reći da je to bila velika greška Evropskog savjeta u 2019. kad se nijesu počeli pregovori i kada je sve krenulo nizbrdo - pojasnio je.
Šarec je naglasio i važnost geopolitičkog konteksta u kojem se očekuje pristupanje Crne Gore EU.
- Treba znati i geopolitičku situaciju za Evropsku uniju i Evropljane. Od velike je važnosti da se proširenje dogodi. Sad je to Crna Gora pa Albanija, možda će neko drugi u narednom periodu… Ako se ne širi, EU nije ispunila svoj zadatak, a mi se već dugo nijesmo proširili i to od 2013. Ali sad treba ići opet u istoriju, odnosno prošlost – da li su sve zemlje koje su ušle u EU tada ispunjavale kriterijume. Slovenija je bezbroj puta mogla da blokira Hrvatsku i da smo to uradili Hrvatska ne bi ušla u EU, a kamoli Schengen. Mi njihov integracioni put nijesmo blokirali, nikad ga nijesmo ometali, a danas još nemamo rješeno pitanje granice, nuklearnog otpada i druga pitanja - dodao je.
Dodao je je i da će se neke unutrašnje stvari u Crnoj Gori lakše rješavati nakon ulaska u EU nego što se rješavaju sada.
- To je sad kao pitanje o kokoški i jajetu, da li je bolje da se prvo uđe pa se lakše rješava ili prvo sve napraviti pa onda ući. Međutim, to zavisi od mnogih faktora. I vanjski faktori su ovdje prisutni, a ne samo ono što Crna Gora radi - rekao je.
Šarec se posebno osvrnuo na izbor sudije Ustavnog suda, ukazujući na hitnost okončanja ovog procesa.
- Ako se to bude tražilo i tražilo, odgađalo i odgađalo, to smanjuje kredibilitet Crne Gore, zbog čega treba to što prije da se ta priča završi, a ne da se prave ovi manevri sa glasanjem pa neglasanjem. Bilo bi dobro da Ustavni sud bude popunjen što prije i da radi. Drugo je pitanje kredibiliteta samih sudija. To je uvijek ljudski faktor ovdje, jer je mala zajednica, zbog čega se to uvijek dovodi u pitanje. Sudije nijesu sveci – to su ljudi koji pravi greške, ali Ustavni sud treba što prije da se formira, jer za građane inače on nema onu snagu koju bi imao kada bi taj process tekao glatko - pojasnio je.
Skrenuo je pažnju na neophodnost odvajanja crkve od države, kao nešto što se ne smije dovoditi u pitanje.
Govoreći o sve učestalijim primjerima veličanja fašističkih ideja, Šarec je, praveći paralelu sa Slovenijom, podsjetio da ti problemi postoje sve dok se društvo sa njima ozbiljno ne suoči i prihvatajući evropske vrijednosti antifašizma ne počne da radi na njihovom rješavanju.
- Devedesetih sam mislio da nikad više nećemo razgovarati o Drugom svjetskom ratu, da nikad više nećemo te teme otvarati, ali sad vidimo da opet ima toga - naglasio je
Upitan kako problemi u Crnoj Gori, kojih je i Evropska unija svjesna, utiču na integracioni proces i kako će se odraziti na njenu budućnost, Šarec je rekao da se u ovom zahtjevnom i složenom procesu ipak na kraju uzima u obzir samo konačan ishod.
- Kao u školi, gdje imate ocjene od jedan do pet, ili na fakultetu do deset, nakon završetka studija niko te ne pita kakve si ocjene imao nego imaš diplomu ili nemaš diplomu - poručio je Šarec.
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u kojoj se u posljednje vrijeme sve češće potkopavaju vrijednosti antifašizma treba da bude članica EU, s obzirom na činjenicu da sve zemlje imaju pravo veta, Šarec je rekao da je to pitanje koje i sama Unija otvara.
- To se i mi, koji se bavimo tim pitanjima, uvijek pitamo. Pitamo se kakav je stepen demokratije. Ali, stepen demokratije u Crnoj Gori nije tako nizak. Demokratija je prisutna, ne možemo reći da nije - rekao je naš sagovornik, uporedivši stanje u našoj zemlji sa onim u Srbiji.
Šarec je posebno naglasio značaj civilnog društva i za razvoj demokratije i pristupanja EU.
- Njegova uloga je da kritikuje, njegova uloga je da upozorava na sve poteškoće jednog društva, a naravno politika je uvijek target jer politika je ona koja rukovodi državom, pa je stvar umijeća koliko neko pokušava razumijeti drugog - zaključio je Šarec.

Šarec: Mnogi ne žele Crnu Goru u EU, ali to će biti treća velika pobjeda nakon obnove nezavisnosti i učlanjenja u NATO

Podaci koje je saopštio Eurobarometar – da je povjerenje građana Crne Gore u Evropsku uniju opalo skoro 20 odsto, jesu za detaljnu analizu i procjenu situacije, istakao je poslanik NSD i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava Jovan Vučurović.
Vučurović je poručio da Crna Gora treba da čuva dostojanstvo i odbaci ucjene i poniženja iz Hrvatske.
- Nema sumnje da je jedan od razloga takvog drastičnog pada, koji prijeti da se nastavi, i odnos pojedinih članica EU prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja. U prvom redu, imamo konstantne pritiske hrvatskih političara na našu državu, i nerealne zahtjeve koji pokazuju da zvanični Zagreb i ne želi dobre odnose već se sve svodi na ucjene i ponižavanje Crne Gore. Sigurno je da nikome u Crnoj Gori nije prijatno da trpi takve provokacije od jedne članice EU, koja Crnu Goru napada za sve i svašta, dok se, na primjer, u Hrvatskoj, 2025. godine, odvija nacistički pir u prisustvu pola miliona ljudi. I onda kada takvi drže pridike Crnoj Gori i opstruraju njene EU integracije, onda se vjerovatno i dobar dio građana Crne Gore pita zašto iz Brisela neko ne opomene svoju članicu- naveo je Vučurović u saopštenju, navodi Pobjeda.
S druge strane, kako dodaje, "svjedoci smo da i parlament i Vlada Crne Gore rade veliki posao u cilju ispunjavanja uslova za što brže pristupanje EU".&nbsp;
- To je nedavno potvrdio i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjan Šarec, koji je istakao jasan napredak i posvećenost Crne Gore na putu ka EU. Međutim, te poruke ne žele da čuju u Hrvatskoj, nego se Crnoj Gori ispostavljaju uslovi koji nemaju veze sa evropskim integracijama. Jasno je da se radi o neprijateljskoj politici, političkom iživljavanju, ali i činjenici da hrvatski političari, sa lijeve i sa desne strane političkog spektra, od Picule do Sokola, u 21. vijeku ne mogu da prihvate činjenicu da se u vlasti u Crnoj Gori nalaze i predstavnici srpskog naroda. Takođe, teško prihvataju i činjenicu da u Crnoj Gori više ne vladaju njihovi puleni iz DPS i pojedini plaćenici iz NVO sektora- kaže Vučurović.&nbsp;
Važno je, poručuje, da Crna Gora čuva svoje dostojanstvo, "pokaže kičmu i glatko odbaci sve hrvatske ucjene, od Morinja i traženja miliona za obeštećenje za nešto sto se nije desilo, do zahtjeva za brodom Jadran".&nbsp;
- I neophodno je da se u Crnoj Gori poštuje zakon i shodno tome najzad ukloni nelegalna, lažna, spomen ploča u Morinju. Takođe, Hrvatska treba da dostavi sve podatke o dešavanjima u logoru ‘Lora’, kako bi zlikovci najzad odgovarali za monstruozna zločine koji su počinjeni nad našim mučenicima iz nikšićko-šavničke grupe. U konačnom, ako se želi saradnja sa nekom državom, ona se ne može zasnivati na ponižavanju te zemlje, na pritiscima i ucjenama, već na punom obostranom uvažavanju. Možda i hrvatska strana uvaži ova pravila normalnog i diplomatskog ponašanja, kako bismo uspostavili regularne odnose, na korist svih- kazao je Vučurović.

Vučurović: Jedan od razloga pada povjerenja u EU je odnos pojedinih članica prema Crnoj Gori i tolerisanje takvog ponašanja

Da aktuelna vlast obmanjuje javnost pričom o tome da će Crna Gora, do kraja 2026. ili 2027. godine, biti spremna da postane dio Evropske unije, potvrdio je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec koji je istakao da će biti zadovoljan ako se čitava integracija završi do kraja 2029. godine - ukazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-evropskom-putu-crne-gore-ne-ide-u-korist-podizanje-spomenika-pavlu-durisicu-bicu-zadovoljan-ako-se-proces-integracija-zavrsi-do-2029&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Šarecova ocjena da Crnu Goru čeka još mnogo posla na njenom evropskom putu, te da istom zasigurno ne doprinosi nezakonito podizanje spomenika najozloglašenijem četničkom komandantu i fašisti Pavlu Đurišiću, potvrđuje, podvlači Vuković, ono na šta Demokratska partija socijalista sve ovo vrijeme i ukazuje - da aktuelna vladajuća većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju.&nbsp;
- Vlast, čiji je stvarni šef četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je simbol nazadne, retrogradne politike, politike koja afirmiše postavljanje spomenika četničkom koljaču, u čijim okvirima se ratni zločinci slave kao heroji, politike koja neskriveno bi da prekraja i lažira istoriju, ne može učiniti Crnu Goru dijelom evropske porodice - istakao je Vuković.
Jasno je to, kaže, iz svega što se dešava.
- Jer kad god Crna Gora napravi korak ka EU, Mandić i ostale persone non grata u susjednim zemljama, proizvedu neki skandal međunarodnih razmjera, zbog kojeg pljušte protestne note iz komšiluka ili preduzmu neki ovakav korak kojim nastoje da podrivaju temelje Crne Gore koja je davno izabrala antifašizam za svoje trajno vrjednosno opredjeljenje - naveo je Vuković.
Na kraju, jedino Crna Gora, kao građanska i antifašistička zemlja, kao država u kojoj se poštuju ljudska prava i slobode može, decidan je Vuković, postati članica Evropske unije.
- Jasno je da Crna Gora, u kojoj određene politike sa pozicija vlasti bi da unište građanski koncept, da unize antifašističko nasljeđe, da tuđa prava i slobode poštuju onoliko koliko im taj neko ide uz dlaku, ne može ući u EU - ne do kraja 2026. odnosno 2027. godine, kojima neopravdano i neutemeljeno licitiraju predstvanici vlasti, nego ni do kraja 2029. koja se pojavljuje kao mogućnost u najoptmističnijim obraćanjima evropskih zvaničnika - zaključio je Vuković.

Vuković: Šarecova izjava potvrda da Vlada obmanjuje javnost, ova većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: marjan-sarec