Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta osobe sa invaliditetom će imati jedno rješenje u kojem su navedena sva prava koja se mogu ostvariti i potrebna podrška za svaku osobu sa invaliditetom, te će tim jednim rješenjem dobiti priliku da se bore - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.
Parlament je nedavno usvojio Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta &nbsp;koji predviđa ukidanje preko 40 komisija i uvođenje Centralnog zavoda za procjenu invaliditeta. Zakon bi trebalo da obezbjedi pravnu sigurnost, dosljednu primjenu normi i ravnopravniji pristup osobama &nbsp;sa invaliditetom, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kaže Vujačić, mnogo znači za cjelokupno crnogorsko društvo, državu i sistem, a ponajviše za osobe sa invaliditetom kao, kako kaže, prve i krajnje korisnike zakona.
- Naglašavam da je ovaj zakon važan i za društvo i državu zbog toga što se mijenja perspektiva o invaliditetu i fenomenu invaliditeta upravo kroz ono što ovaj zakon osigurava za dalje, kad to kažem onda mislim na jedinstveno vještačenje invaliditeta, odnosno na način na koji će se invaliditet procjenjivati, uključujući stepen podrške koji &nbsp;će se procjenjivati za svaku osobu sa invaliditetom pojedinačno. Na neki &nbsp;način, ovim se uvodi model zasnovan na ljudskim pravima u zakonodavstvo, koji do sada nažalost nijesmo imali kada je u pitanju domaća regulativa, iako smo ratifikovali Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom još 2009. Tu obavezu imali smo još od tada, da sve zakone crnogorske uskladimo, da one koje su u suprotnosti sa Konvencijom EU poništimo i da primjenjujemo model zasnovan na ljudskim pravima. U kontekstu invaliditeta to ne znači samo oštećenje kao naše lično svojstvo, nego znači i prepreke u okruženju koje ograničavaju osobe sa invaliditetom za ravnopravno učešće u društvu- rekla je Vujačić.
Podsjeća da su se vještačenjem invaliditeta utvrđivale medicinske indikacije i dijagnoze, odnosno jedan segment oštećenja, pa tako brojne osobe sa invaliditetom u crnogorskim zakonima nijesu bile, kako tvrdi, prepoznate, odnosno različite kategorije osoba sa invaliditetom.
- Ovaj zakon ne samo da ukida komisije i formira jednu, što će biti sigurno jeftinije za državu, imajući u vidu i taj aspekt i naravno da smo zainteresovani i za to. Bilo je neracionalno imati toliko komisija koje su imale različitu metodologiju. Sada će postojati jedinstvena metodologija po kojoj će ta prvostepena i drugostepena komisija u Zavodu za jedinstveno vještačenje odlučivati u svakom konkretnom slučaju &nbsp;u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu, &nbsp;i prije nego što se stekne status lica sa invaliditetom za to dijete. Ipak, ono će svakako imati podršku baš zbog specifičnosti razvoja, promjenljivosti u odnosu na odrasle- istakla je Vujačić.&nbsp;
Dodaje da je bojazan mnogih osoba sa invaliditetom &nbsp;na koji način će se implementirati zakon, te je u tom cilju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji &nbsp;organizuje info dane, a do sada su održana dva, u kojima je i &nbsp;sama bila uključena.
- U Baru će 27,oktobra biti organizovan treći info dan u kome će se objašnjavati svrha i norme zakona. Bojazan te vrste postoji, jer iako je zakonodavstvo promijenjeno neće baš svijest tako lako da se promijeni. Komisije koje sam pomenula će morati da prođu detaljnu obuku, a nama je obećano da ćemo biti uključeni u kreiranju programa obuke, jer ako ne budu razumjeli duh Konvencije UN-a uzalud je sve - zaključila je Vujačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Zakon omogućava jedinstveno vještačenje u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu

Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.
- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.
Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.
- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.
Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.
- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.
Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.
- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

U Podgorici je počeo protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom.&nbsp; Protest je organizovan pod sloganom “Mi smo stvarnost, vi ste mit” ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. <h2>Vujačić: Nišić ima dva i po sata da nas pozove na razgovor</h2> Marina Vujačić istakla je kako su se okupili kako bi pokazali snagu odgovornosti a ne sile. - Jer, silu demonstriraju oni koji su predložili sporni nacrt zakona - dodala je. Ona je istakla kako nikada Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga neće oprostiti to što su na društvenim mrežama vodili kampanju protiv direktora Saveza slijepih Gorana Macanovića. - Ministar finansija nas je tokom razgovora uporedio sa priređivačima igara na sreću. To nijedna kampanja neće popraviti - rekla je ona. Nišić je poručila kako ima rok od dva i po sata da ih pozove na razgovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Ministarko, ušli ste u istoriju"</h2> Predstavnik jedne od organizacija Goran Macanović upitao je nadležne - "šalite li se vi sa nama?" On je ministarki Nišić poručio da se odluke ne mogu kreirati shodno ličnim stavovima, već analizom relevantnih podataka. - Predloženi nacrt zakona je nakaradan. Očekujemo da nas ministarka pozove i da prihvati naše zahtjeve. Ljudski je pogriješiti, ali i priznati grešku - dodao je Macanović. Kazao je kako neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. - Ministarko, ušli ste u istoriju, jer ste prva koja je izvela OSI na ulice - zaključio je Macanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Dosta nam je lažnih obećanja"</h2> Blagoje Šturanović istakao je da traže pravo na dostojanstven život. - Dosta nam je lažnih obećanja, povucite nacrt i napravite novu radnu grupu, i to danas - kazao je on. Vlada želi da uštedi na OSI kako bi se pokrio deficit budžeta, smatra Milijana Ćirković. - Koliko je OSI još na birou rada, a mi smanjujemo obim njihovih prava - naglasila je, dodajući da ne traže povlastice već osnovna prava. <h2>"OSI više ne žele da budu statistički podatak"</h2> Osobe sa invaliditetom više ne žele da budu statistički podatak i sa tim nema pregovora niti kompromisa, poručila je sa današnjeg protesta Dragana Božović. Samir Guberinić naglasio je kako ministre nije briga što će se mnoge osobe sa invaliditetom vratiti da žive od socijalne pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Samo gledaju da zadovolje svoje posebne potrebe - naglasio je Guberinić. Radenko Lacmanović rekao je kako se Vlada "grdno prevarila jer je udarila na najodlučnije". - Zar se ovako poštuju potrebe osoba sa invaliditetom? Ne, ovako se to ne radi - istakao je on, Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

1084x550

Na protestu poručeno: Nišić ima rok od dva i po sata da nas primi na razgovor

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.
- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.
Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.
- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.
Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.
<h2>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</h2>
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;
- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.
Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.
- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.
- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.
Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.
- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.
U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.
- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.
Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.
- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.
Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.
- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.
Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.
- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.
&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.
Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.
- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.
Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.
Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.
&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.
&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.
&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.
&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.
&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.
&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.
&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić
&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.
&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

Nedjeljno izdanje emisije „Vikend popodne“ na Televiziji E donosi niz inspirativnih i aktuelnih tema iz oblasti obrazovanja, nauke, ekologije i gastronomije.
U emisiji će gostovati najbolji crnogorski student, koji će podijeliti iskustva studiranja u Zapadnoj Evropi, govoriti o izazovima i prilikama, te uputiti savjete mladima koji žele da krenu sličnim putem.
Gledaoci će imati priliku da saznaju više i o lansiranju prvog crnogorskog satelita, događaju koji se predstavlja kao istorijski iskorak za domaću nauku i tehnologiju.
Emisija donosi i pregled aktivnosti koje je tokom godine realizovao Centar za istraživanje i zaštitu ptica, uz osvrt na njihov poseban događaj posvećen krupnim zvijerima u Crnoj Gori.
Za kraj, u dobroj atmosferi, biće pripremljeni i ukusni recepti sa Sandrom Manojlović.
„Vikend popodne“ pratite kao i svakog vikenda od 17 sati na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

„Vikend popodne“ na Televiziji E: Inspirativne priče, nauka i kuvanje

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: marina-vujacic