Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom zaustavljanja željezničkog saobraćaja 22. avgusta.
Kako su saopštili Danu iz ODT-a, podnijeta je krivična prijava protiv šest lica. Menadžment Željezničke infrastrukture je nakon dogovora sa radnicima povukao krivične prijave, ali je Tužilaštvo nastavilo istragu po službenoj dužnosti.
– Povodom predmetnog događaja od 22. avgusta 2025. godine, kada je došlo do obustave rada i zaustavljanja željezničkog saobraćaja, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je jedna krivična prijava protiv šest lica. Po navedenoj prijavi, formiran je predmet koji je u postupku izviđaja – kazali su iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva.
Kako je za Dan ranije rekao Andrej Kaluđerović, predstavnik grupe radnika koja je pokrenula obustavu rada prije sedam dana i time blokirala željeznički saobraćaj na domaćim željezničkim linijama, kao i na međunarodnoj pruzi Beograd –Bar, obaviješteni su da je menadžment Željezničke infrastrukture odustao od krivičnog gonjenja.
&nbsp;- Što se tiče menadžmenta ŽICG, jesu. Što se tiče onih drugih, još uvijek ne znamo – kazao je Kaluđerović.
Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković naglasila je u prvom obraćanju medijima nakon blokade da je zaustavljanje željezničkog saobraćaja u državi protivzakonito, ali su krivične prijave prvi put pomenute u zajedničkom saopštenju Ministarstva saobraćaja i ŽICG trećeg dana blokade. Odmah nakon što je postignut dogovor štrajkača i menadžmenta krivične prijave su povučene.
Ipak, za one koji odbijaju izvršavanje radnih obaveza i time nanose ogromnu štetu kompaniji predviđena je puna odgovornost, a očigledno je da je to i stav ODT-a da se radi o djelu koje se goni po službenoj dužnosti.
Štrajk koji je započet 22–23. avgusta 2025 nije ispunio zakonske uslove za proceduru - nije bila uključena reprezentativna sindikalna organizacija, a u početku nije bilo pregovora sa menadžmentom, niti posredovanja - pa je stoga ocijenjen kao protivzakonit. Uz to, pravne posljedice su bile potencijalne zbog materijalne štete i narušavanja javnog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Marina Bošković smatra da je današnja blokada željezničkog saobraćaja nezakonita i pozvala je radnike koji štrajkuju na razgovore i pregovore.
Bošković se obratila medijima nakon što je jutros u devet sati grupa radnika Željezničke infrastrukture blokirala željeznički saobraćaj, a koji su od uprave preduzeća zahtijevali da se izjasne o njihovim zahtjevima da im plate budu povećane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fspustene-rampe-blokirane-pruge-u-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Bošković je na početku uputila izvinjenje građanima koji, kako kažu, nijesu ničim zaslužili takav tretman. U pitanju je, navodi, nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca.
- Zašto je izabran špic turističke sezona za ovo diverzivno odjelovanje, to prepuštavam javnosti da procijene. Svaki zahtjev ovih zaposlenih za razgovor i pregovor je bio prihvaćen. Na sastancima im je obećano i povećanje zarade, i prihvatanje uslova, i isplate prekovremenih sati za svaki mjesec, a ne kao do sada kroz preraspodjelu radnih sati - rekla je ona.
Kaže da ti razgovori nisu mogli uspjeti iz razloga što su oni nastupali ultimativno i zahtijevali da svi njihovi zahtjevi budu ispunjeni.
- Međutim, u zahtjevima je bilo čak i zahtjeva koji su rezultat diskriminacije, kako su oni naveli, u periodu 2009. do 2019. godine. Kako tada ni na koji način nisu istupali, tako nisu ni organizovali bilo kakvu obustavu po saobraćaja. Vrlo je važno naglasiti da Željeznička infrastruktura ima 800 zaposlenih, potpisnika u ovom slučaju imamo 85. Od tih 85 nisu svi učestvali jutros od onih koji su potpisani u ovoj nezakonitoj obustavi saobraćaja. Ja ih ovim putem pozivam na razgovore i &nbsp;pregovore, ali nikako na ultimativno ucjnjivanje - navodi ona.
Bošković dodaje da su radnici dobro upoznati da povećanje zarada ne zavisi samo od nadležnosti menadžmenta.&nbsp;
- Menadžment je strpljivo preduzimao sve da do ovog scenarija ne dođe i o svemu obavijestio nadležne organe. Ovim putem ih takođe pozivam da prekinu ovo diverzivno djelovanje kojim nanose ogromnu štetu državi Crnoj Gori - kazala je ona.
Ona ističe da od njih ne zavisi kada će početi pregovore.&nbsp;
- Sve što bude djelovanje koje nije u skladu sa zakonom, na taj način će se i tretirati - poručila je Bošković.
Kaže i da nijedan element Zakona o štrajku nije poštovan, te da nije ispoštovano organizovanje minimalnog procesa rada. Tvrdi da veliki dio zaposlenih ne podržava njihove zahtjeve.
Bošković je saopštila i da su obavijestili prevoznike koji su organizovali autobuse za sve putnike.

1250x600

1084x550

Bošković o obustavi željezničkog saobraćaja: Nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca, pozivam ih na pregovore

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: marina-boskovic

ODT formiralo predmet protiv šest radnika ŽICG

Bošković o obustavi željezničkog saobraćaja: Nezakonito djelovanje neodgovornih pojedinaca, pozivam ih na pregovore

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO