Moskva će prisustvo zapadnih trupa u Ukrajini smatrati intervencijom, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući novu deklaraciju "Koalicije voljnih".
Nakon sastanka više od dvadeset zemalja u Parizu 6. januara, zvaničnici su se složili oko mehanizama za praćenje prekida vatre pod vođstvom SAD. Strane zemlje će pružiti mjere na kopnu, moru i u vazduhu, koje će biti sprovedene kada se "dođe do vjerodostojnog prekida neprijateljstava", navedeno je u zajedničkom saopštenju.
Navedeno je takođe da su se saveznici složili da nastave dugoročnu vojnu pomoć i naoružavanje ukrajinskih oružanih snaga, koje će "ostati prva linija odbrane i odvraćanja" nakon potpisivanja mirovnog sporazuma.
Zaharova je u saopštenju objavljenom na vebsajtu ministarstva izjavila da će razmještanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine "biti klasifikovano kao strana intervencija, što predstavlja direktnu prijetnju bezbjednosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja", prenosi danas Ria Novosti.&nbsp;
- Sve takve jedinice i objekti smatraće se legitimnim borbenim ciljevima - rekla je Zaharova u saopštenju.
Ona je naglasila da je usvojeni dokument pokazao izuzetno daleko od mirnog rješenja i da je usmjeren na nastavak militarizacije Ukrajine, eskalaciju i širenje neprijateljstava.
Nove militarističke deklaracije takozvane "Koalicije voljnih" i kijevskog režima stvaraju pravu "osovinu rata", napisala je Zaharova.
- Planovi njenih učesnika postaju sve opasniji i destruktivniji za budućnost evropskog kontinenta i njegovih stanovnika koje zapadni političari takođe primoravaju da plaćaju takve težnje iz sopstvenih sredstava - rekla je ona.
Ključni element tog dokumenta je raspoređivanje određenih "multinacionalnih snaga" na ukrajinskoj teritoriji, koje će članice "koalicije" morati da formiraju kako bi olakšale "obnovu" ukrajinskih oružanih snaga i osigurale "obuzdavanje" Rusije nakon prestanka neprijateljstava, napisala je ona i dodala da se u dokumentu takođe govori o kontinuiranom spajanju vojno-industrijskih kompleksa Ukrajine i zemalja NATO-a.
- Sukob se može riješiti tek nakon što se otklone njegovi korenski uzroci, susjedna zemlja vrati u status vanblokovske države i priznaju teritorijalne realnosti - navela je Zaharova.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili specijalnom operacijom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini smatraće se intervencijom

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Moskva je izrazila duboku zabrinutost zbog eskalacije američkih vojnih aktivnosti na Karibima, a portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocijenila je takve poteze očiglednom intervencijom u unutrašnje poslove latinoameričkih država. 
- Izuzetno smo zabrinuti zbog vojnih metoda koje su SAD izabrale za rješavanje problema, a koje su više očigledna intervencija u unutrašnje stvari latinoameričkih država nego bilo šta drugo- poručila je Zaharova novinarima u Moskvi, piše Anadolija.
„Opasan presedan“
Zaharova je istakla da akcije SAD krše međunarodno pravo i „direktno protivreče“ obavezama Vašingtona prema Konvenciji UN-a protiv ilegalne trgovine opojnim drogama iz 1988. godine.
- Neosnovani vojni napadi na civilne brodove su opasan presedan koji otvara put neselektivnim napadima na bilo koju zemlju pod pseudo-izgovorom borbe protiv krijumčarenja droge- upozorila je.
Dodala je da Rusija dijeli zabrinutost koju su izrazile Venecuela i Kolumbija te naglasila da se borba protiv trgovine drogom ne bi smjela koristiti kao „poluga pritiska na suverenu državu“. 
- Kategorički se protivimo upotrebi sile ili prijetnji miješanjem u unutrašnje poslove pod raznim izgovorima, uključujući borbu protiv trgovine drogom- rekla je Zaharova.
Američka operacija i odgovor Venecuele
Podsjetimo, Vašington je na Karibe rasporedio više od deset ratnih brodova, uključujući i nosač aviona, te oko 15.000 vojnika, opisujući operaciju kao dio proširene kampanje protiv trgovine drogom. Međutim, vlasti u Karakasu optužuju SAD da pod krinkom te operacije zapravo pripremaju državni udar u zemlji.
Od septembra ove godine, američka vojska izvela je najmanje 20 udara na brodove za koje se sumnja da su prevozili drogu, a u napadima je, prema izvještajima, poginulo 80 osoba. Pritom nijesu pruženi dokazi da su napadnuti brodovi zaista bili uključeni u krijumčarenje.
Kao odgovor na američke vojne akcije, Venecuela je mobilisala regularne vojne jedinice i civilne milicije širom zemlje.

Zaharova: Jako smo zabrinuti zbog ovog što radi SAD, to je opasan presedan

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije pozvalo je Beograd da pojasni izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa mogućom prodajom municije Evropskoj uniji, prenio je Rojters.
Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova rekla je na redovnom brifingu 7. novembra da Moskva traži razjašnjenje Vučićeve objave da je Srbija spremna da prodaje municiju zemljama EU, „čak i ako bi mogla da završi u Ukrajini".
- Srbija je više puta uvjeravala Rusiju da njena municija neće dospjeti u ukrajinske ruke. Zato Vučićevi komentari zahtijevaju zvanično objašnjenje iz Beograda- rekla je Zaharova u petak u Moskvi.
Njemački magazin za politiku i kulturu Cicero objavio je 30. oktobra intervju sa predsjednikom Srbije u kom je, kako se navodi, Vučić izrazio spremnost Srbije da u EU izveze veće količine municije i da on nema problem sa tim ukoliko bude završilo na ratištu u Ukrajini.
- Kupci neka rade sa robom šta hoće- izjavio je Vučić u intervjuu za Cicero.
Potom je list Ukrajinska pravda objavio da su skladišta municije u Srbiji puna, sa posebno velikim zalihama minobacačkih granata.
- Srbija je spremna da prijateljima u Evropi ponudi sve što ima i to je fenomenalan doprinos evropskoj bezbjednosti- rekao je Vučić, piše Cicero.
Dodao je da je Srbija apsolutno spremna da sarađuje sa EU po vojnim pitanjima i da čeka odgovore evropskih zemalja na svoj predlog.
Moskva je potom reagovala izjavom portparola predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, Dmitrija Peskova, da Rusija razumije "kakav se neviđeni pritisak vrši na Srbiju" i pitanje izvoza srpskog oružja opisao kao "nimalo jednostavnu priču".
Ruska Služba za spoljne obaveštajne poslove (SVR) saopštila je u junu da su srpske firme povećavale indirektne isporuke oružja Ukrajini preko zemalja EU kao što su Češka i Bugarska.
Beograd je u isto vrijeme saopštio da je obustavio izvoz municije, naoružanja i vojne opreme proizvedene u Srbiji, nakon kritika iz Moskve i u jeku izraelsko-iranskog sukoba.
Predsjednik Vučić izjavio je 23. juna da će municija do daljeg biti isporučivana samo u domaće kasarne i potvrdio svoju izjavu izraelskim medijima da je Srbija poslije napada palestinskog pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. municiju prodavala Izraelu.
- Druga je situacija danas. Zaustavili smo bukvalno sve- rekao je Vučić.
Ministarstvo odbrane Srbije i Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa upućena 6. novembra - da li je od 23. juna, kada je donijeta odluka, do danas iz Srbije izvoženo naoružanje i vojna oprema.
Beograd je više puta demantovao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji i saopštio da ne može da utiče da li će srpsko oružje iz trećih zemalja završiti na ukrajinskom frontu.
Koliko Srbija izvozi nije poznato pošto izvještaja Ministarstva trgovine nema godinama.
Posljednji takav dokument, kako pokazuje pretraga portala nadležnih, objavljen je za 2022.

Moskva traži od Vučića da objasni izjavu o prodaji municije iz Srbije

Rusija ne planira da razgovara o raspoređivanju stranih vojnika u Ukrajini u bilo kojem formatu i to smatra neprihvatljivim, izjavila je novinarima portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
To je bio njen komentar na izjavu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen o planovima za slanje evropskih snaga u Ukrajinu, ideju koju je odbacila i Njemačka, prenosi Rojters.
U intervjuu Fajnenšel tajmsu u nedjelju Fon der Lajen je rekla da Evropa izrađuje "prilično precizne planove" za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini kao dio postratnih bezbjednosnih garancija koje će podržati i Sjedinjene Države.
- Rusija neće da raspravlja o stranoj intervenciji u Ukrajini u bilo kojem formatu, koja je fundamentalno neprihvatljiva i ugrožava svaki oblik sigurnosti - istakla je Zaharova.
Izjave Fon der Lajen odbacio je u utorak i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Ne postoje nikakvi precizni planovi za vojnu akciju, barem ne u Njemačkoj - riječi su Merca.
- Evropska unija nije odgovorna za donošenje odluka o vojnoj podršci Kijevu - istakao je i dodao da je to pitanje za "Koaliciju voljnih", širu grupu zapadnih saveznika Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u Parizu s Fon der Lajen, generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom i čelnicima Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer, političari na čelu "Koalicije voljnih", 30-ak većinom evropskih zemalja saveznica Ukrajine, nastoje da osmisle čvrstu ponudu Evrope za zaštitu Ukrajinaca od potencijalnog budućeg ruskog napada, jednom kada se postigne mirovni sporazum.
Ukrajina, koja vjeruje da će Rusija ponovno pokušati da izvrši invaziju čak i ako se pronađe rješenje za rat koji je u toku, poziva na uspostavljanje evropskih mirovnih snaga i odbrambenih garancija nalik NATO-ovim, kada se već ne razmatra njeno članstvo u Alijansi.
Rusija, koja širenje NATO-a prema svojim granicama smatra jednim od "temeljnih uzroka" trenutnog sukoba, kategorički odbacuje većinu ovih scenarija i želi da se njeni zahtjevi uzmu u obzir.

Zaharova: Rusija protiv bilo kakvog raspoređivanja stranih snaga u Ukrajini

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je danas nakon sastanka evropskih lidera u Parizu novinarima da se Moskva „kategorički protivi“ razmještanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajini, optuživši London i Pariz da time prikrivaju planove za vojnu intervenciju, upozorivši da bi taj potez mogao da dovede do direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
- Rusija se kategorički protivi takvom scenariju (slanju zapadnih mirovnih snaga u Ukrajinu), koji prijeti direktnim sukobom Rusije i NATO-a- kazala je Zaharova na konferenciji za medije.
Zaharova je dodala da London i Pariz „nastavljaju da kuju planove za vojnu intervenciju u Ukrajini“ te da „to maskiraju kao neku vrstu mirovne misije“.
Francuska i Velika Britanija su odvojeno pokrenule inicijativu za raspoređivanje evropskih oružanih snaga u Ukrajinu, sa ciljem obezbjeđivanja primjene mirovnog sporazuma odvraćanjem Rusije od ponovnog napada na tu zemlju.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, poslije samita lidera oko 30 zemalja, NATO-a i Evropske unije u Parizu, da slanje zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu ne podržavaju svi evropski saveznici, već samo neki.
Sporazumi uz posredovanje SAD – ovonedjeljni o zaštiti plovidbe u Crnom moru i prošlonedjeljni o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu, pozdravljeni su kao prvi korak ka miru. Ali Ukrajina i Rusija se nijesu složile oko detalja i optužile su jedna drugu za kršenje dogovora.

Zaharova: Raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajinu nosi rizik od direktnog sukoba Rusije i NATO

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da odredbe nove odbrambene strategije EU o pomoći Ukrajini ukazuju na namjeru Evrope da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini.
- Sve ovo jasno pokazuje nepromjenljivost kursa rukovodstva Evropske unije i većine njenih članica u pravcu podrivanja rusko-američkih napora da se izgradi dijalog za pronalaženje načina za mirno rešavanje ukrajinskog sukoba - rekla je Zaharova na brifingu, prenosi agencija RIA Novosti, prenosi Tanjug.
Prema njenim riječima, u toku su pripreme za sastanke Rusije i SAD o Ukrajini, uključujući dogovor o datumu sastanka i sastavu delegacija.
Komentarišući najavu Pentagona o nastavku isporuke vojne pomoći Kijevu, Zaharova je ocijenila da je snabdjevanje Ukrajine američkim oružjem u suprotnosti sa izjavama Vašingtona o nameri da postigne diplomatsko rješenje ukrajinske krize.
- Oni koji žele da ostvare mir u Ukrajini prirodno će se zalagati za što skorije okončanje militarizacije terorističke bande koju predstavljaju kijevske vlasti - istakla je portparolka ruskog ministarstva i upozorila da isporuke oružja Ukrajini "ometaju nagodbu i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob, istakavši da se "igraju vatrom".

Zaharova: EU namjerava da poremeti rusko-američke pregovore o Ukrajini

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Rusija je 11. decembra saopštila da su odnosi sa Sjedinjenim Državama toliko suprotstavljeni da ruski građani ne bi trebalo putovati u Sjedinjene Države, Kanadu i neke zemlje Evropske unije, jer rizikuju da ih američke vlasti progone.
Govoreći na konferenciji za novinare u Moskvi, portparol Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da su odnosi sa SAD na rubu sloma.
- U kontekstu rastuće konfrontacije... putovanja u Sjedinjene Države - privatno ili u službene svrhe - nose ozbiljne rizike - rekla je Zaharova, prenosi Rojters.
Pozvala je da se nastave suzdržavati od putovanja u Sjedinjene Države i njihove "savezničke satelitske države".
- Uključujući, prije svega, Kanadu i zemlje Evropske unije uz neke izuzetke - tokom ovih praznika - kazala je Zaharova.
Ruske i američke diplomate kažu da su odnosi između dvije zemlje gori nego bilo kada od kubanske raketne krize 1962. godine, zbog neslaganja oko rata u Ukrajini.
Oni su dostigli vrhunac krize prošlog mjeseca, kada su SAD i Velika Britanija dozvolile Ukrajini da koristi svoje projektile za napad na rusku teritoriju.
Kao rezultat toga, Rusija je snizila prag za upotrebu nuklearnog oružja.
Rusija i SAD stalno se međusobno optužuju za hapšenje svojih državljana po izmišljenim optužbama.

Moskva upozorila Ruse da ne putuju na Zapad

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova danas nije željela da komentariše medijske navode da je američki predsjednik Džo Bajden dao dozvolu Ukrajini da američkim raketama dugog dometa gađa ciljeve na teritoriji Rusije.
- Predsjednik Vladimir Putin je već sve rekao o tome - rekla je Zaharova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbajden-dopustio-ukrajini-da-upotrijebi-americke-rakete-dugog-dometa-za-napade-unutar-rusije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Govoreći o mogućnosti da Ukrajina zapadnim oružjem gađa ciljeve na teritoriji Rusije, Putin je u septembru rekao da pomijeranje rata dalje na istok neće biti kraj, „jer će rat stići i na Zapad“.
Putin je tada predložio i promjenu ruske nuklearne doktrine, a među amandmanima je i odluka da se agresija nenuklearne države, uz učešće ili podršku nuklearne države, smatra zajedničkim napadom.
Tvrdnje medija da je Bajden odobrio Ukrajini da američkim raketama gađa ciljeve na teritoriji Rusije za sada nisu ni potvrdili, ni demantovali ni Bijela kuća, ni Pentagon.

Zaharova o raketama dugog dometa protiv Rusije: Putin je sve rekao

Brisel danas obilježava tačno 600 dana bez formirane regionalne vlade, čime je ovaj region ušao u najduži period u kome funkcioniše bez vlasti od svog osnivanja, pišu belgijski mediji.
Izbori za regionalnu vladu održani su u junu 2024. godine, ali političke stranke već skoro dvije godine ne uspijevaju da postignu dogovor o sastavu buduće vlasti, zbog dubokih političkih i ideoloških podjela, kao i složenih odnosa između frankofonih i flamanskih partija.
To nije novina u političkom životu Belgije, gdje povremeno dolazi do dugotrajnih pregovora političkih stranaka nakon izbora.
Najduža politička kriza zabilježena je na saveznom nivou između 2018. i 2020. godine, kada je Belgija 652 dana bila bez federalne vlade. Situacija u Briselu je, međutim, specifična jer region nema političkog predstavnika sa punim ovlašćenjima koji bi vodio politiku i zastupao interese glavnog grada i sjedišta institucija Evropske unije.
Tim povodom, građani Brisela danas su organizovali protest u centru grada, zahtevajući hitno formiranje vlade, političku odgovornost stranaka i prekid višemjesečnog zastoja koji utiče na budžet, javne usluge i svakodnevno funkcionisanje grada.

Brisel 600 dana bez formirane regionalne vlade

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je države članice da se ta organizacija suočava s opasnošću od "neizbježnog finansijskog kolapsa", ukazujući na neplaćene članarine i budžetsko pravilo prema kojem UN mora vratiti sav neutrošeni novac, piše Rojters.
- Kriza se produžava, ugrožava sprovođenje programa i dovodi nas u opasnost od finansijskog kolapsa, a situacija će se u skoroj budućnosti dodatno pogoršati - naveo je generalni sekretar u pismu koje je 28. januara uputio ambasadorima država članica.
Ujedinjene nacije suočavaju se s ozbiljnom finansijskom krizom nakon što su Sjedinjene Američke Države, kao najveći donator tog globalnog tijela, smanjile dobrovoljno finansiranje agencija UN-a, te odbile da izvrše obavezna plaćanja u redovni i mirovni budžet organizacije.
U pismu je Gutereš naveo da su "odluke o nepoštivanju procijenjenih doprinosa, kojima se finansira veći dio odobrenog redovnog budžeta, sada i formalno objavljene". Nije precizirao na koju državu ili države se to odnosi, dok glasnogovornik UN-a u tom trenutku nije bio dostupan za komentar.
- Ili sve države članice u potpunosti i na vrijeme ispunjavaju svoje obaveze plaćanja, ili države članice moraju temeljito revidirati finansijska pravila UN-a kako bi se spriječio neizbježan finansijski kolaps - upozorio je Gutereš, dodajući da bi organizaciji novac mogao ponestati već do jula.

Gutereš: UN prijeti neizbježan finansijski kolaps

Ministar spoljnih poslova Litvanije Kestutis Budris obratio se Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog masovnih napada Rusije na civilnu i energetsku infrastrukturu Ukrajine, tražeći izdavanje novih naloga za hapšenje odgovornih ruskih zvaničnika.
Budris je tražio i proširenje već izdatih naloga na nove međunarodne zločine, uključujući i genocid, prenosi Tanjug.
- Ovi sistematski napadi, kojima se očigledno nastoji da se ostavi ukrajinsko stanovništvo bez struje, grijanja i vode usred zime, ne mogu da se kvalifikuju drugačije nego kao namjerni pokušaj fizičkog uništenja Ukrajinaca kao grupe - naveo je Budris u pismu Tužilaštvu ICC.
ICC je u martu 2023. godine izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednice Ruske komisije za djecu Marije Ljvove-Belove, dok su 2024. godine naloge dobili bivši ruski ministar odbrane i komandanti vojske.

Litvanija traži nove naloge za hapšenje ruskih zvaničnika

Britanska Agencija za standarde hrane (FSA) potvrdila je prisustvo toksina cereulida u pojedinim proizvodima za ishranu beba kompanije „Nestle”, koji su ranije ovog mjeseca povučeni sa tržišta.
„Nestle” je povukao više serija formula za odojčad i nastavak ishrane iz linije SMA zbog sumnje na kontaminaciju, prenio je „Independent”.
FSA je sada saopštila da je izvor problema ulje arahidonske kiseline (ARA), sastojak koji se dodaje formulama radi podrške razvoju beba koje nisu dojene.
Cereulid je toksin koji može da izazove mučninu, povraćanje i grčeve u stomaku.
Prema navodima FSA, kontaminacija potiče od zajedničkog dobavljača sastojaka treće strane, a istraga je u toku kako bi se identifikovali svi proizvodi koji su eventualno zahvaćeni.
- Hitno pratimo sve proizvode koji su možda koristili sastojke ovog dobavljača kako bismo osigurali da budu uklonjeni iz prodaje - rekla je šefica jedinice za incidente u FSA, Džodi Vajld.
Povlačenje se odnosi na proizvode: SMA Advanced First Infant Milk, SMA Advanced Follow-On Milk, SMA Anti Reflux, SMA Alfamino, SMA First Infant Milk, SMA Little Steps First Infant Milk, SMA Comfort i SMA Lactose Free.
Kompanija Danon je povukla i jednu seriju formule Aptamil zbog istog toksina.
FSA je tada navela da je u Velikoj Britaniji pogođena samo jedna serija, dok su dodatne serije identifikovane u drugim zemljama.
FSA je pozvala roditelje i staratelje da prestanu sa upotrebom povučenih proizvoda i pređu na bezbjednu alternativu, kao i da se obrate ljekaru ili NHS 111 ako je dijete već konzumiralo formulu.
U slučaju propisanih formula, savjetuje se konsultacija sa zdravstvenim radnikom prije promjene ishrane, prenosi Tanjug.

Tag: marija-zaharova