Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado rekla je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao potencijalne nasljednice na čelu države nakon što su SAD otele predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.
Nobelov institut saopštio je da Mačado svoju nagradu ne može pokloniti Trampu, priznanje za kojim je on dugo tragao.
Čak i ako se pokaže da je gest isključivo simboličan, riječ je o neuobičajenom potezu s obzirom na to da je Tramp faktički "gurnuo Mačado u stranu", iako je godinama bila lice otpora u Venecueli.
On je signalizovao spremnost da sarađuje s vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga osoba u Madurovoj hijerarhiji.
- Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir - rekla je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu prema Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila "kao priznanje za njegov jedinstven angažman" za njihovu "slobodu".
Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, te je naveo da mu je bila čast upoznati je.
- Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio. Tako divan gest uzajamnog poštovanja. Hvala ti Marija - napisao je Tramp. 
Bijela kuća je potom objavila fotografiju Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom uredu dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Tekst u okviru glasi: "Uručeno kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u osiguravanju slobodne Venecuele".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mačado uručila Trampu svoju Nobelovu nagradu za mir

Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Liderka opozicije u Venecueli i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine Marija Korina Mačado izjavila je da planira da se vrati u zemlju "što je prije moguće".
Ona je kasno sinoć u izjavi za Foks njuz (Fox News) takođe oštro kritikovala Delsi Rodriges, koja je u ponedjeljak položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, nazivajući je "jednim od glavnih arhitekata mučenja" koje se pripisuje venecuelanskoj vladi.
Delsi Rodriges je izrazila spremnost da sarađuje sa Vašingtonom, ali Marija Korina Mačado vjeruje da je Venecuelanci "odbacuju".
- Na slobodnim i poštenim izborima, pobijedićemo sa više od 90 odsto glasova, ne sumnjam u to. Učinićemo Venecuelu energetskim centrom Amerike, uvešćemo vladavinu prava, otvorićemo tržišta, biće nam potrebna sigurnost za strane investicije - rekla je Mačado ne pominjući svoju trenutnu lokaciju.
Američki predsjednik Donald Tramp je diskvalifikovao Mariju Korinu Mačado kao privremenu vršiteljku predsjednice umjesto Nikolasa Madura još u subotu kada je on uhapšen i odveden u SAD, navodeći da ona "nije imala podršku niti poštovanje u svojoj zemlji".
Mariju Korinu Mačado je vlada Nikolasa Madura proglasila nepodobnom za predsjedničke izbore u julu 2024. godine. Nju je ubrzo zamijenio drugi predstavnik opozicije Edmundo Gonzales Urutija kao predsjednički kandidat, koji tvrdi da je na izborima dobio većinsku podršku građana, preko 65 odsto glasova. On je ubrzo napustio zemlju a Madurove vlasti su za njim raspisale potjernicu.
Madura je za pobjednika proglasio Nacionalni izborni savjet koji nikada nije objavio detaljne rezultate izbora, navodeći kao razlog sajber napad.

Nobelovka Mačado planira da se vrati u Venecuelu "što prije moguće", nakon hapšenja Madura

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je opozicionu liderku Mariju Korinu Mačado kao potencijalnu vršiteljku dužnosti predsjednice Venecuele zbog njene odluke da je prošle godine prihvatila Nobelovu nagradu za mir, izvijestio je Washington Post.
Pozivajući se na dva izvora bliska Bijeloj kući, u izvještaju se navodi da pokušaji Mačado da pohvali Trampa nakon što je primila nagradu nijesu bili dovoljni da umire američkog predsjednika, koji, kako se navodi, otvoreno priželjkuje tu nagradu i smatra da je upravo on zaslužio da je dobije.
- Da je odbila nagradu i rekla: "Ne mogu je prihvatiti jer je Donald Tramp trebalo da je dobije" danas bi bila predsjednica Venecuele - rekao je jedan od izvora.
Prihvatanje nagrade od strane Mačado opisano je kao „krajnji grijeh“, naveo je izvor.
Umjesto toga, Vašington trenutno sarađuje sa potpredsjednicom svrgnutog Nikolasa Madura, vršiteljkom dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez, koja je juče izjavila da je operacija hapšenja njenog prethodnika imala „cionistički prizvuk“.

Tramp nije podržao Mačado za predsjednicu Venecuele jer je prihvatila Nobelovu nagradu

Liderka venecuelanske opozicije Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, pozvala je na veću podršku Sjedinjenih Država kako bi se zaustavilo ono što je opisala kao "rat" predsjednika Nikolasa Madura protiv njene zemlje, piše CNN.
U intervjuu za tu medijsku kuću, Mačado je ponovila stavove administracije Donalda Trampa, nazvavši Madura vođom "kriminalne narko-terorističke strukture“, dok je od američkog predsjednika zatražila veću "pomoć“ u njegovom svrgavanju s vlasti.
Takođe je izjavila da američki lider "apsolutno“ zaslužuje sopstvenu Nobelovu nagradu za mir zbog "nevjerovatnih događaja koji se trenutno odvijaju u svijetu“, aludirajući na Trampove napore da posreduje u mirovnim procesima na Bliskom istoku, istakla je.
Izjave Mačado – čija je pobjeda izazvala negodovanje među nekim pristalicama pokreta MAGA koje su se nadale da će Tramp osvojiti nagradu – dolaze u trenutku rastućih tenzija između SAD i Venecuele, piše CNN. One su uslijedile nakon nekoliko američkih vojnih napada na brodove u blizini obale Venecuele, kako se navodi, koje je Trampova administracija označila kao "plovila za krijumčarenje narkotika“, a posljednji takav napad dogodio se u utorak, kada je poginulo šest osoba na brodu.
Dok Trampova administracija insistira na tome da su mete njihovih napada narko-dileri, piše CNN, Karakas optužuje Sjedinjene Države da pokušavaju da sruše Madura – čovjeka kojeg SAD optužuju za trgovinu drogom (optužbu koju on oštro negira) i za čiju je glavu raspisana nagrada od 50 miliona dolara.
Mačado, koja je u izgnanstvu od spornih izbora prošle godine, pozdravila je akcije SAD za koje smatra da smanjuju podršku Madurovom režimu.
Takođe je optužila Madura, piše CNN, da je Venecuelu pretvorio u „pravu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Država“.
- U slučaju Madura i njegove kriminalne narko-terorističke strukture, ona se održava kroz trgovinu drogom, zlatom, oružjem, pa čak i ljudima, i moramo presjeći te tokove- rekla je Mačado za CNN.
Rekla je za CNN da će promjena režima biti moguća jedino „primjenom i sprovođenjem zakona, te presijecanjem tokova koji potiču iz tih kriminalnih aktivnosti“, dodajući da je upravo to ono što bi okončalo Madurov „rat“ protiv sopstvene zemlje.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir poziva Trampa da zaustavi Madurov "rat" protiv njene zemlje

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro je liderku opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado nazvao "demonskom vješticom".
Mačado je nagrađena "zbog svoje neumorne borbe za demokratiju" u toj južnoameričkoj zemlji.
- Oko 90 odsto stanovništva odbacuje demonsku vješticu Sajone - rekao je Maduro, misleći na osvetoljubivo biće iz venecuelanskih legendi, ali bez pominjanja imena svoje protivnice i njene nedavno osvojene nagrade.
Vlada u Karakasu često ovako naziva Mariju Korinu Mačado.
- Želimo mir i imaćemo ga, ali mir sa slobodom, sa suverenitetom - dodao je Maduro, dok su Sjedinjene Američke Države (SAD) rasporedile brodove u Karipsko more sa ciljem borbe protiv trgovine drogom iz Venecuele, optužujući šefa države da predvodi kartel.
Marija Korina Mačado podržava ove manevre.
Ona je svoju Nobelovu nagradu posvetila američkom predsjedniku Donaldu Trampu i venecuelanskom narodu.

Maduro nazvao dobitnicu Nobelove nagrade za mir demonskom vješticom

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Tag: marija-korina-macado