The coming year will be decisive. Leadership that is focused and courageous will be required, leadership that lives European values on a daily basis. More than ever, Montenegro needs national unity in order to reach its goal – said Commissioner for Enlargement Marta Kos after the Intergovernmental Conference held in Brussels, at which Montenegro closed five negotiating chapters.
Kos added that they will provide support at every step until Montenegro becomes a member of the EU.
- Montenegro is a frontrunner and continues to prove it, with a total of 12 chapters closed. This is a major step forward. Montenegro has never been closer to the European Union, but the hardest part lies ahead. You said you want to close all chapters by the end of 2026, but to achieve that you must progress quickly. Reforms must be completed, the rule of law must be ensured, judges must be able to make decisions independently, and the fight against corruption must continue. This requires professional institutions that operate independently, without the influence of loyalty to political parties. Free media are the backbone of democracy. We also require alignment with the EU’s visa policy – Kos stated, among other things.
Montenegrin citizens deserve reforms as well, which is why the coming year will be decisive.
- This requires courageous political leadership. More than ever, national unity in Montenegro is needed to reach the finish line – Kos said.
She emphasized that 2025 was an excellent year for Montenegro and believes that 2026 can be even better.
Danish Minister for European Affairs Marie Bjerre pointed out that Montenegro continues to make commendable progress and has strengthened the foundations for the next phase of negotiations.
- The political commitment Montenegro has shown in recent years is evident, reforms are visible, progress is visible. Important work remains – the rule of law, free media, and the fight against corruption. Reforms will show how quickly Montenegro can become a member – Bjerre stated.
She added that Denmark will continue to support Montenegro.
- Montenegro has demonstrated commitment. You have shown that European integration is not just a destination, but a process of reforms that strengthen institutions and the economy – Bjerre assessed.
Prime Minister Milojko Spajić emphasized that Montenegro has closed more than 36 percent of negotiating chapters, more than any country in the past 16 years.
The work of all Montenegrin institutions has been recognized in European institutions and supported in the European Council – Spajić stated.
He added that they are grateful to France.
- They gave us a difficult task, but showed that we can overcome any problem together. Our friends are there to challenge us in order to confirm our commitment to true values – Spajić said.
Today, when, according to him, all forces are trying to pursue their agendas without precedent, we Europeans can have no greater ideal than a united Europe.
- A Europe of all citizens. That is why enlargement must remain the most important pillar of the EU. Today’s closure of these five chapters brings additional confidence to this process. By Montenegro’s accession, Europe gains, in a short period of time, a country that has moved from being the poorest republic of the former Yugoslavia to standing shoulder to shoulder with EU member states, a country that has been in NATO for eight years and contributes to security, is aligned with the EU’s foreign policy values, is economically stable, and where the rule of law and democracy are not just values we aspire to, but the foundations upon which our state is built – Spajić emphasized.
He added that Montenegro’s future membership will cost every EU citizen only two cents.
- Montenegro is ready and is entering the next year with great energy to close all chapters. If our goal is a strong and secure Europe, we Europeans must be united in our common home – the European Union. With faith that Montenegro’s membership will bring hope in the true value of this project, I congratulate everyone on this outstanding result – Spajić said.
Commenting on the work over the weekend, when France questioned the closure of two out of the five chapters, the Prime Minister said that there are technical issues that must be addressed, both with the European Commission and with each member state.
- Through teamwork on our side, we succeeded, and this work did not go unnoticed in the European Commission and among member states, and we received support to close all five chapters – said Spajić.
Bjerre said she expects the support of 26 member states when adopting conclusions on enlargement.
Kos said that the closure of chapters next year depends on Montenegro.
Spajić assessed that closing all chapters during the coming year is a realistic goal.
- If we can close five chapters, it shows our resilience. This day proves that it can be achieved. A great deal of work lies ahead in Montenegro. We have strong political support at home, and important work is being done by institutions, both the executive branch and parliament. More than one hundred laws are currently in procedure in the Parliament of Montenegro. A tsunami of change is taking place in Montenegro, and we are preparing for everything to be perfectly completed by the end of next year – Spajić stated.
Today, Chapter 3 – Right of Establishment and Freedom to Provide Services, Chapter 4 – Free Movement of Capital, Chapter 6 – Company Law, Chapter 11 – Agriculture and Rural Development, and Chapter 13 – Fisheries were closed.
The government delegation led by Spajić also includes Deputy Prime Ministers Ervin Ibrahimović and Nik Đeljošaj, as well as Ministers Maida Gorčević, Novica Vuković and Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: More than ever Montenegro needs national unity to reach its goal; Spajić: We are ready and entering the next year with great energy to close all chapters

Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Ministri spoljnih poslova Ukrajine, Holandije i Moldavije, Andrij Sibiha, David van Vil i Mihaj Popsoj, potpisali su danas u Hagu sporazum o osnivanju međunarodne Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini.
Potpisivanju sporazuma su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, holandski premijer Dik Shof, generalni sekretar Savjeta Evrope Alen Berse i moldavska predsjednica Maja Sandu, prenosi Gardijan.
Zelenski je ranije danas u Hagu kazao da Rusija mora da snosi odgovornost za „zločin agresije”.
Zelenski se obratio i holandskom parlamentu, a uoči konferencije o osnivanju međunarodne komisije za potraživanja za Ukrajinu, koja će razmatrati zahtjeve za nadoknadu ratne štete i koja je dio međunarodnog mehanizma za obeštećenje.
Međunarodna Komisija za procjenu ratne štete u Ukrajini će procjenjivati i odlučivati o zahtjevima za reparacije, uključujući i svaki iznos koji treba da se isplati, a mehanizam reparacija koordinira Savjet Evrope sa sjedištem u Strazburu.
Osnivanje Komisije je, kako navodi Tanjug, uslijedilo nakon uspostavljanja takozvanog Registra štete, koji je već primio više od 80 hiljada zahtjeva za nadoknadu štete od pojedinaca ili organizacija iz Ukrajine.
Poslednji korak je osnivanje fonda za kompenzaciju, a još nije poznato kako će taj ključni dio procesa funkcionisati u praksi.
Lideri Evropske unije su pod pritiskom da postignu dogovor o tome šta da rade sa zamrznutom ruskom imovinom, o čemu će biti riječi na samitu koji počinje u četvrtak, kada će se razmatrati način da se finansira zajam Kijevu koji bi, prema predlogu, bio vraćen eventualnim ruskim reparacijama Ukrajini.

Potpisan sporazum o osnivanju Komisije za procjenu ratne štete u Ukrajini

Prema Crnoj Gori imamo najbliža i najbolja osjećanja jer s njom dijelimo istoriju, kaže predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.
- To je država u kojoj trećinu stanovništva čine Srbi. Polovina stanovnika priča srpskim jezikom i koliko je tamo samo vjernika Srpske pravoslavne crkve. Ali, očekujemo da Srbiju poštuju kao što poštuju i druge države- naglasio je Vučević, koji je i savjetnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za regionalna pitanja.
Gostujući na RTS-u, Vučević je poručio i kako je Srbija bila "nesebična i solidarna", i to idejom da se sve države Zapadnog Balkana zajedno integrišu u EU.
On je na taj način odgovorio o navodima pojedinih crnogorskih političara kako Srbija pokušava da blokira evropski put naše države.

Vučević: Očekujemo da Crna Gora poštuje Srbiju onako kako poštuje i druge države

Američki zvaničnici saopštili su novinarima da su dva dana intenzivnih pregovora između Ukrajine, SAD-a i evropskih zvaničnika rezultirala jasnim napretkom u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, ali da je i dalje ostala značajna praznina oko pitanja teritorija. Prema izjavama američkih zvaničnika, strane se približavaju sporazumu o sigurnosnim garancijama koje bi se temeljile na članku 5. NATO-a o kolektivnoj odbrani. Time bi se Ukrajina odrekla želje za članstvom u NATO savezu. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je proveo sedam sati sa Trampovim savjetnicima u Berlinu tokom protekla dva dana, potvrdio je da strane i dalje imaju „različite stavove o teritoriju“.
Zamjena teritorija
Dakle, riješena je praktično jedna od dvije glavne tačke trenja tokom nekoliko sedmica pregovora – sigurnosne garancije koje bi Ukrajina dobila od SAD-a i njihovih evropskih saveznika. Problem je što, prema Amerikancima, te garancije stupaju na snagu tek nakon kompletnog dogovora, koji uključuje lokacije poslijeratnih linija kontrole. Američki zvaničnik rekao je za Axios da će odluka o teritorijalnom pitanju biti na Ukrajini. Istovremeno, zvaničnik je naglasio da ostatak američke ponude – uključujući najjače sigurnosne garancije do sada – „neće biti na stolu zauvijek“. Iz toga se može zaključiti da će, za konačni dogovor o miru, Ukrajina morati pristati na teritorijalne ustupke u Donbasu.
Američki plan predviđa da se Ukrajina povuče sa otprilike 14% regije Donbasa koju kontroliše, ali koju je Rusija proglasila svojim teritorijem. U najnovijem nacrtu, to područje bi postalo demilitarizovana „slobodna ekonomska zona“. Ovisno o strani, i uzimajući u obzir veće područje tzv. sivih zona koje ne kontroliše nijedna strana, procjenjuje se da bi Ukrajina morala ustupiti oko 5.000–6.000 km² Donbasa, koji Rusija još nije okupirala. „Zauzvrat“ bi dobila nazad oko 2.000–3.000 km² svog teritorija u drugim ukrajinskim regijama koje Rusija drži okupiranim.
Zelenski i „slobodna ekonomska zona“
Predsjednik Zelenski je odbacio ideju „slobodne ekonomske zone“, logično se upitavši zašto Rusija tamo jednostavno ne bi intervenirala nakon što se ukrajinske trupe povuku. No, u kombinaciji sa američkim sigurnosnim garancijama, to bi se moglo izbjeći. Ipak, za sada Zelenski odlučno odbija bilo kakve ustupke oko teritorija. On je naglasio da želi jasnije razumjeti kako će sigurnosne garancije funkcionisati prije donošenja bilo kakvih odluka o teritoriju.
Jedan od američkih zvaničnika rekao je da je „90% problema riješeno“ između SAD-a i Ukrajine, ali da neka od preostalih pitanja zahtijevaju tehničke rasprave.&nbsp;
- Vjerovatno će se ovog vikenda održati razgovori negdje u Sjedinjenim Državama, možda u Miamiju, sa radnim grupama i vojnim osobljem koje će proučavati karte- rekao je zvaničnik, potvrdivši da će se sa Ukrajinom i dalje razgovarati o teritoriju.
Američki zvaničnik tvrdi da su ukrajinski i evropski sagovornici bili iznenađeni što je američka strana spremna ponuditi toliko sigurnosnih garancija i da SAD vjeruju da će se Rusija složiti.&nbsp;
- Predsjednik Donald Tramp vjeruje da može nagovoriti Rusiju da prihvati ovo garancijsko rješenje slično članku 5. NATO-a“, rekao je zvaničnik. On je dodao da će sigurnosne garancije „morati ići pred Senat- ali nije precizirao hoće li administracija tražiti formalni ugovor.
Američki argument je da sporazum Ukrajini nudi snažne sigurnosne garancije, ubrzava njen put ka Evropskoj uniji i stavlja milijarde dolara na stol za obnovu – ali dolazi sa „gorkom pilulom“ velikih teritorijalnih ustupaka. Rusija bi, zauzvrat, osigurala teritorijalne dobitke i priliku za reintegraciju u globalnu ekonomiju i zajednicu naroda. Misija, kako ju je opisao jedan američki zvaničnik, je „osmisliti najjači mogući paket, kako bismo vidjeli možemo li Rusiji ponuditi nešto što će zatvoriti ovo pitanje“.
Oprez u Kijevu i Evropi
Zvaničnici u Kijevu i evropskim prijestolnicama oprezni su jer smatraju da bi Ukrajina mogla pristati na bolne ustupke, a Rusija bi ih mogla odbiti i čekati na više. Evropski lideri oprezno su pozdravili promjenu stava Trampove administracije u vezi sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je prvi put osjetio da se sve strane ponašaju kao saveznici iz istog tabora. „Prvi put sam iz usta američkih pregovarača čuo da će se Amerika angažovati oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu tako da Rusi ne bi imali sumnje da će američki odgovor biti vojni ako Rusi ponovo napadnu Ukrajinu.“
Švedski premijer Ulf Kristerson rekao je da je pitanje sigurnosnih garancija postalo „jasnije i vjerodostojnije“, što je nazvao važnim korakom prema održivom miru. „No mnoga teška pitanja ostaju, ne samo o teritorijima, nego i o tome želi li Rusija uopšte mir“, dodao je Kristerson.
Osiguranje interesa Rusije
Za sada nije jasno koliko bi razgovori u Berlinu mogli uvjeriti Rusiju da pristane na prekid vatre. U Moskvi je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da je ruski zahtjev da Ukrajina ne uđe u NATO temeljno pitanje u razgovorima o mogućem mirovnom sporazumu. Kremlj je priopćio da će božićno primirje, koje je predložio kancelar Merc, zavisiti od toga da li se postigne trajni mirovni sporazum ili ne.
Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će Rusija prihvatiti prekid vatre ako se Ukrajina fokusira na „kratkoročna, neodrživa rješenja“ umjesto na trajno rješenje.
&nbsp;- Želimo mir. Ne želimo primirje koje će Ukrajini dati predah da se pripremi za nastavak rata. Želimo zaustaviti ovaj rat, ostvariti svoje ciljeve, osigurati svoje interese i garantovati mir u Evropi za budućnost. To je ono što mi želimo- zaključio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Zapad pregovara sam sa sobom o Ukrajini, Kremlj poručuje: Želimo mir po svojoj mjeri

Evropska komisija (EK) ublažila je pravila o zabrani automobila sa unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine, odustajući od ranijeg plana da svi novi automobili moraju biti električni. Prij edlog još treba da potvrde evropske vlade i Evropski parlament.
Prema novim pravilima, od 2035. proizvođači će morati da smanje emisiju ugljen-dioksida za 90 odsto, umjesto 100. To znači da 90 odsto njihovog voznog parka mora biti električno, dok preostalih 10 odsto mogu kompenzovati korišćenjem čelika sa niskom emisijom ili biogoriva. Time će plug-in hibridi, blagi hibridi i automobili sa motorima na unutrašnje sagorijevanje i dalje moći da se proizvode.
EK želi da podstakne proizvodnju malih i pristupačnih električnih automobila, dužine do 4,2 metra, pa predlaže da se svaki takav automobil proizveden u EU računa kao 1,3 vozila. Tako proizvođači lakše mogu postići cilj da 90 odsto automobila ima nultu emisiju.
Od 2030. godine države članice trebalo bi da osiguraju da određeni dio automobila koji kompanije daju zaposlenima bude električni. Kao primjer, Belgija je već uvela zakon da svi takvi automobili budu električni, pa danas 52 odsto voznog parka u vlasništvu kompanija čine električni automobili.

EU odustaje od plana da svi automobili od 2035. budu električni

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.