<p>Predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) <b>Sead Šahman </b>pozvao je, kako je rekao, savjesne i odgovorne poslanike manjinskih partija da dobro promisle na koji način će se odnijeti prema inicijativi parlamentarne opozicije za smjenu predsjednika Skupštine<b> Andrije Mandića</b>.</p>
<p>Nakon što je objavljeno u crnogorskim medijima da je manjinskim partijama postavljen ultimatum – ili ostanak u vlasti, ili podrška smjeni <b>&nbsp;</b>Mandića, Šahman je za Televiziju E govorio o mogućim posljedicama takvog političkog pritiska.</p>
<p>On je podsjetio da su manjinske partije u Crnoj Gori uvijek bile na strani demokratskih tekovina, izražavajući nedvosmislenu potporu evropskim integracijama i učlanjenju Crne Gore u NATO.&nbsp;</p>
<p>Danas, kako ističe, ti principi su poljuljani od dobrog dijela manjinskih partija, participirajuću u jednoj ovakvoj vlasti.</p>
<p>- Podsjetiću da je Mandić u svojstvu predsjednika Skupštine čestitao neustavni Dan Republike Srpske, 9. januar. Tada su se predstavnici manje brojnih političkih partija okupili i najavili platformu koju će uputiti predsjedniku Vlade i predsjedniku Pokreta Evropa sad <b>Milojku Spajiću </b>na način da budu određena brana onim djelovanjima koje sprovodi predsjednik parlamenta. Od tada do danas je prošlo nekih pola godine i ništa se nije desilo. U pitanju su ad hoc reakcije koje se dese kada predsjednik parlamenta i njegova politička struktura nešto izjavi u etar i pusti u javnost, a nakon toga to nestaje. Principi sve više blijede, a danas imamo neprincipijelne odluke - istakao je Šahman.</p>
<p>On je naglasio da su reakcije manjinskih partija u vlasti bile blijede i kada su nedavno veličani lik i djelo raznog zločinca Pavla Đurišića.</p>
<p>- I albanske partije i Bošnjačka stranka bi trebalo da dobro promisle o svakom narednom potezu, kako i na koji način rade sve ove stvari, legitimišući ovu vlast predvođenu predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem - jasan je Šahman.</p>
<p>Zato je pozvao savjesne u Bošnjačkoj stranci (BS) da se odgovorno odnesu prema posljednjoj inicijativi za smjenu Mandića.</p>
<p>- Znam da ih ima jako puno i da razmišljaju na svoj način, zato ih pozivam da još jednom preispitaju kako i na koji način će se odnijeti prema inicijativi parlamentarne opozicije za smjenu Mandića - dodao je Šahman.</p>
<p>On je podsjetio da manjinske partije većinom nijesu glasale za izbor Mandića za predsjednika parlamenta, a participirajući u ovoj Vladi, smatra, daju legitimitet takvoj vrsti politike.&nbsp;</p>
<p>- Dobro bi bilo da dobro promisle prije nego povuku određene poteze. Izmišljenje i fiktivne fotelje unutar 32 člana Vlade ne treba da budu pandan onome što su interesi građana, a znam da pripadnici manje brojnih naroda, u konkretnom slučaju pripadnici bošnjačkog naroda, ne razmišljaju identično kao i predstavnici Bošnjačke partije - zaključio je Šahman.</p>
<p>Podsjećamo, crnogorska opozicija je početkom maja zatražila je smjenu predsjednika Mandića, ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU).</p>
<p>Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81.</p>

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahman: Manjinske partije dobro da razmisle o potezima, fiktivne fotelje ne smiju biti pandan interesima građana

<p>Lideri Demokratske unije Albanaca (DUA) <b>Mehmed Zenka</b> i Hrvatske građanske inicijative (HGI) <b>Adrijan Vuksanović</b> su na konsultacijama sa premijerom <b>Milojkom Spajićem</b> oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Prema našim informacijama, partije manje brojnih naroda će narednih dana imati sastanak ovim povodom.</p>
<p>Spajić je konsultacije sa poslaničkim klubovima ovim povodom započeo prije pet dana. Tada su u njegovom Pokretu Evropa sad (PES) saopštili da podržavaju ovaj sporazum, to je najavila i Bošnjačka stranka, kao i Socijalistička narodna partija (SNP). Sam Spajić je rekao da cijela Vlada stoji iza ovog sporazuma.</p>
<p>U DPS-u su poručili da nijesu protiv investicija, te da će se naknadno izjasniti..</p>
<p>Spajić je 28. marta potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata i to uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju. Nakon toga je organizovan protest u Ulcinju sa kojeg su mnogobrojni građani poručili da neće dozvoliti da Spajić izda 12 kilometara Velike plaže na 99 godina, te da &nbsp;neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržnih centara što bi, kako su ocijenili, trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more...</p>
<p>Vlada je juče uputila SkupštiniZakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. To su učinili po hitnom postupku - iako se u obrazloženju, koje je sastavni dio predloga zakona, navodi da za hitnu proceduru zapravo ne postoje razlozi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-gaf-spajica-hitna-procedura-bez-hitnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

U toku konsultacije Zenke i Vuksanovića sa Spajićem oko UAE, narednih dana se sastaju partije manjina

<p>Predsjednik opštine Ulcinj, <b>Genci Nimanbegu</b>, u razgovoru za Primorski portal kazao je da će inicirati sjednicu Skupštine opštine Ulcinj po hitnom postupku na kojoj će se odnornici svih parija u loklanom parlamentu izjasniti o ovoj za Ulcinj najaktuelnijoj temi. Predsjednik opštine Ulcinj je kazao da su ukoliko Vlada ne preduzme konkretne korake i zaštiti domaću privredu spremni na proteste jer je neprihvatljivo da oko 4,5 kilometara Velike plaže bude dato firmi koja je registrovana prije nepunih 10 dana u Crnoj Gori.</p>
<p>- Vlada se do sada oglušila na predloge predstavnika loklanih samouprava na Crnogorskom primorju. Za tendere se moraju definisati jasni kriterijumi. Ulcinj je ranije uništen lošim privatizacijama, danas smo ovim neprihvatljivim odlukama dovedeni u poziciju da je ugrožena priprema predstojeće turističke sezone što ne smijemo dozvoliti. U suštini mi ne znamo ko će biti zakupac najvećeg dijela važnog turističkog potencijala, kazao je <b>Nimanbegu </b>dodajući: „Ako se ne poništi tender pozvaću ministre iz albanskih partija da izađu iz Vlade“.</p>
<p>Potpredsjednik Opštine Ulcinj <b>Petar Delić</b> kaže da je arapski „Eagle Hills Montenegro“ registrovan početkom marta u Crnoj Gori za jedan euro, a nanijeće Ulcinju i Crnoj Gori milionsku štetu samo u predstojećoj turističkoj sezoni</p>
<p>Delić navodi da je ova kompanija planirala da zakupi 18 kupališta na Velikoj plaži od kojih su već dobili 12 što je za Ulcinj neprihvatljivo.</p>
<p>- Javni poziv za zakup plaža je raspisan na brzinu, bez preciznih kriterijuma. Premijeru je jasno stavljeno do znanja da se ovakav tender poništi. Ulcinj nije protiv investitora, ali ne na ovakav način da se zazimaju naši resursi i dovodi u pitanje predstojeća sezona - kazao je <b>Delić</b> dodajući da je upitno namjera građevinske firme sa arapskim kapitalom u Ulcinju.&nbsp;</p>

Nimanbegu: Ako se ne poništi tender, pozvaću ministre iz albanskih partija da izađu iz Vlade

<p>Manjinske stranke će na kraju morati dati odgovore svojim biračima zbog učešća u Vladi i vjerujem da će se te partije odgovorno ponijeti prema onom &nbsp;zajedničkom kapitalu koji smo stvarali - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative<b> Adrijan Vuksanović</b>.</p>
<p>Napustio je 43.Vladu nakon što su smijenjeni ministri SDP-a, iako to nije uobičajeno za naše političke prilike, kaže Vuksanović, on je tada rekao da su ministri radili u interesu dobra društva i države, te je smatrao, kaže on, da mu više nije bilo mjesto u toj &nbsp;i takvoj Vladi.</p>
<p>- Ta Vlada je smijenila oba ministra i problematizovala ploču u ratnom logoru Morinju, i moje moralno i svako drugo načelo &nbsp;bi se suprotstavilo tome da budem i dalje participant takve izvršne vlasti - rekao je Vuksanović.</p>
<p>Gost emisije "Na kraju dana" vjeruje da ukoliko dođe, kako on kaže, “stani-padni”, da će manjinske partije biti one koje se odgovorno ponijeti prema državi.</p>
<p>- Vjerujem da će manjinske partije biti one koje će se odgovorno ponijeti prema onom zajedničkom kapitalu koji smo zajedno stvarali, i u procesu obnove državnosti, i ulaska NATO, u procesu evropskih integracija, u procesu očuvanja multinacionalnog i multivjerskog sklada i svih onih kategorija koje su bile ugrožene. I svak prirodu drugoga doživljava kao svoju prirodu, i ja vjerujem, da ukoliko ovi principi budu dovedeni u pitanje, da će se tako i odnijeti - naglasio je Vuksanović.</p>
<p>Bojazan Hrvatske građanske inicijative je bio da bi u Vladi bili prisutni samo kao statisti, kozmetički, da ne bi imali moć odlučivanja pa sudjelovanje u takvoj vlasti za njih bi bila neka vrsta kompromitovanja - kazao je Vuksanović, komentarišući brojne pozive premijera Spajića da HGI uđe u Vladu.</p>
<p>- Tu sjede neki ljudi koji negiraju i Crnogorce, i Bošnjake, i Hrvate, i Albance, da sad ne navodim neke riječi koje se upućuju u tom žargonu, prema tim nacionalnim i vjerskim identitetima, tako da ne čudi nas skorašnji događaj, biće njih još. Treba samo slušati, ko ima kapaciteta, jednoga Rakovića ili Vulina, oni su glasnogovornici te politike. Imamo političke i parapolitičke instalacije u Crnoj Gori &nbsp;koje su spremne i voljne da izvršavaju sve te naloge - istakao je Vuksanović.</p>
<p>Politika se ne svodi na servis poput zavoda za zapošljavanje, naglašava Vuksanović, iako imaju kadar koji u datim okolnostima može biti koristan za društvo i državu, to, dodaje on, ne podrazumijeva da će se odreći vrijednosti koje predstavljaju i ideologije koju njeguju.</p>
<p>- Nema tog ni mistarskog, ni ne znam kojeg mjesta, zbog kojeg bi ugrozili ono što je naš nacionalni identitet i državni subjektivitet Crne Gore. Taj magistralni pravac je potpuno jasan. Morate pretrpjeti određenu žrtvu radi svojih principa, ili kako meni jedna bliska osoba kaže, svi smo žrtva svojih principa - poručuje Vuksanović.</p>
<p>Izmjena Zakona o dvojnom &nbsp;državljanstvu dovela bi do velikih promjena, smatra Vuksanović, to bi zabetoniralo budućnost Crne Gore i svelo je na invalidnog mlađeg brata, onih, kaže on, koji bi da je svedu na jednu od izbornih jedinica.</p>
<p>- Imali smo već takvu ideju, s kraja devedesetih godina, i mi se moramo politički i na svaki način suprotstaviti, takvoj jednoj pogubnoj ideologiji, a ja vjerujem da su drugi predstavnici nacionalnih manjina svjesni pogubnosti takvih zamisli, jer mi bi se vratili u devedesete godine, gdje bi morali tražiti neke modalitete da &nbsp;i kao nacija i kao skupina opstanemo - zaključio je Vuksanović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E:</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeEFmTmInnf0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nema tog ministarskog mjesta zbog kojeg bi ugrozili državni subjektivitet Crne Gore

<p>Ministri iz Bošnjačke stranke (BS) ne mogu uticati na važne odluke koje donosi Vlada, što su najbolje pokazala dešavanja u vezi sa saglasnošću za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, smatra predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP)<b> Sead Šahman</b>.<br/>
<br/>
On je rekao da napuštanje sjednice ministara iz partija manjinskih naroda, zbog odluke Vlade da da saglasnost za izgradnju spomenika, predstavlja performans za široke narodne mase.<br/>
<br/>
- Pokušava se, i sa jedne i sa druge strane, ovo iskoristiti, u predizborne svrhe u susret lokalnim izborima u Glavnom gradu. Radi se čisto o jednom političkom performansu koji je upriličan za narodne mase, međutim vidimo da ministri iz BS-a ne mogu donositi krucijalno važne odluke unutar Vlade - kazao je Šahman Agenciji MINA.<br/>
<br/>
On je naveo da su predstavnici manje brojnih naroda napustili sjednicu Vlade, ali ne i samu Vladu.<br/>
<br/>
- Radi se o tome da su nas prije samo dva mjeseca uvjerovali u to da će ekonomski i infrastrukturni projekti 44. rekonstruisane Vlade biti prioritet. U ovom momentu vidimo da to nije tako - dodao je Šahman.<br/>
<br/>
Iz BS-a su, kako je rekao, uvjeravali da je impozantan broj resora koje su dobili u rekonstruisanoj Vladi.<br/>
<br/>
- Međutim, danas vidimo da pet od 32 člana Vlade i nije neka brojka. Dakle, uvijek na drugoj strani imate 27 ljudi, odnosno članova Vlade koji će u svakom momentu izglasati onakvu odluku kakva je njima prijemčiva - kazao je Šahman.<br/>
<br/>
Prema njegovim riječima, "ministri iz BS-a služe samo da bi se prikrila i oprala politička biografija njihovih saveznika u vladajućoj većini".<br/>
<br/>
- Čini mi se da je onaj legat i ono nasljeđe koje smo imali iz nekog pređašnjeg vremenskog perioda prosto bačeno pod noge i kao takvo se nastoji predstaviti bošnjačkim interesima - naveo je Šahman.<br/>
<br/>
On je kazao da smatra da su bošnjački interesi u Crnoj Gori na mnogo većem nivou u odnosu na ono što su, kako je rekao, izmišljeni i fiktivni resori koji su do sada bili nepostojeći ili na nivou određenih odjeljenja, direktorata, uprava, pa su prerasli u ministarstva samo da bi neko bio ministar.<br/>
<br/>
Šahman je podsjetio da su 31. jula najavili da će formirati BDP.<br/>
<br/>
- Bošnjački iz razloga što se osjećamo svoji na svome, dakle radi se o autohtonom bošnjačkom narodu u Crnoj Gori, demokratski zato što smatramo da ona prethodna politička partija nije bila toliko demokratska i da na najbolji način nije oslikavala ono što su bošnjački interesi, i pokret zato što želimo određena kretanja prema budućnosti - naveo je Šahman.<br/>
<br/>
On je kazao da je dijaspora bila vrlo prisutna u Crnoj Gori u avgustu i da su to iskoristili za komunikaciju sa njima, kao i da su od velikog broja udruženja i asocijacija, od Sjedinjenih Američkih Država, Zapadne Evrope, zemalja regiona, dobili značajnu podršku i čestitke povodom najave formiranja BDP-a.<br/>
<br/>
Šahman je rekao da su ove sedmice dobili rješenje o registraciji pokreta, tako da su se stekli formalno-pravni uslovi da otpočnu sa programskim djelovanjem.<br/>
<br/>
- U narednim danima ćemo predstaviti naš vizualni i programski identitet i otpočeti zvanično naše političko djelovanje - dodao je Šahman.<br/>
<br/>
On je kazao da su Bošnjaci u Crnoj Gori autohton narod, svoji na svome, kao i da žive u skoro svim djelovima države.<br/>
<br/>
- Kao takav treba da budu partner i saveznik Crnoj Gori, a ne sluga ili vazal za neke tuđe interese - istakao je Šahman.<br/>
<br/>
U BDP-u, kako je naveo, smatraju da ekonomsko stanje sredina gdje uglavnom žive Bošnjaci ili pripadnici manje brojnih naroda nije na zavidnom nivou.<br/>
<br/>
On je kazao da će to biti visoko u agendi BDP-a, koji će predstaviti narednih dana.<br/>
<br/>
- Dakle, smatramo da su bošnjački interesi u Crnoj Gori na znatno većem nivou nego što se to sada želi predstaviti i ponavljam - Bošnjaci kao partner, a ne kao sluga ili vazal - naveo je Šahman.</p>

Šahman: Napuštanje sjednice Vlade performans, ministri iz BS-a služe samo da bi se oprala politička biografija njihovih saveznika

<p>Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata <b>Damir Suljević</b> iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).</p>
<p>- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.</p>
<p>On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.</p>
<p>- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.</p>
<p>Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.</p>
<p>- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

<p>Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika Vlade Češke Republike <b>Andreja Babiša, </b>koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.</p>
<p>Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.</p>
<p>Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.</p>
<p>Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.</p>
<p>Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.</p>
<p>Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.</p>
<p>Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.</p>
<p>Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.</p>
<p>Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.</p>
<p>Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.</p>

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> i lider i poslanik Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević</b> ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.</p>
<p>Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".</p>
<p>- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".</p>
<p>- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje; Milatović: Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će ne znamo

<p>Bjeloruski diktator <b>Aleksandar Lukašenko </b>potpisao je dokument kojim potvrđuje da će se Bjelorusija pridružiti „Odboru za mir“, koji osniva američki predsjednik <b>Donald Tramp</b>, poručivši da za članstvo nije potrebna uplata od milijardu dolara.</p>
<p>Vijest je objavila bjeloruska državna novinska agencija BelTA, a prenio ju je portal Juropean Pravda.</p>
<h3><b>„Spremni smo postati osnivači“</b></h3>
<p>U izjavi koju prenosi BelTA, Lukašenko je potvrdio da je zvanično prihvatio američku inicijativu.</p>
<p>- Potpisao sam odgovarajući dopis Sjedinjenim Američkim Državama, u kojem navodimo da smo spremni prihvatiti njihov prijedlog i postati osnivači ovog Odbora- rekao je Lukašenko.</p>
<p>U dokumentu se navodi da će se statut Odbora za mir sprovoditi prema planiranoj proceduri, „kako je utvrđeno u pismu američkog predsjednika“.</p>
<h3><b>Lukašenko: Nema nikakve milijarde</b></h3>
<p>Odgovarajući na pitanja o stvarnim uslovima ulaska u „Odbor za mir“ i o glasinama da je za članstvo potrebna uplata od milijardu američkih dolara, Lukašenko je takve navode odbacio.</p>
<p>- Ti bolesni ljudi su opet poludjeli. Dovoljno je pročitati dokument. Nikakav novac nije potreban- rekao je Lukašenko.</p>
<h3><b>Blumberg: Tramp traži milijardu dolara</b></h3>
<p>Ranije je Blumberg objavio da je francuski predsjednik <b>Emanuel Makron</b> odbio poziv Donalda Trampa da se pridruži „Odboru za mir“, koji američki predsjednik planira osnovati.</p>
<p>Prema istom izvoru, Tramp navodno traži uplatu od milijardu dolara od država koje žele osigurati stalno mjesto u tom tijelu, koje se u Vašingtonu razmatra kao moguća alternativa Ujedinjenim nacijama.</p>
<p>Blumberg je takođe izvijestio da je Tramp pozvao niz evropskih država, Kanadu, kao i Rusiju i Bjelorusiju, da se uključe u novu inicijativu.</p>

Lukašenko potpisao pristupanje „Odboru za mir“

<p>Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M <b>Dušan Janjić</b>, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji <i><b>Drugačija radio veza</b></i> istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.</p>
<p>- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.</p>
<p>Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.</p>
<p>- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.</p>
<h2><b>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</b></h2>
<p>Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.</p>
<p>- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.</p>
<h2><b>Vučić sve bliži političkom kraju</b></h2>
<p>Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.</p>
<p>- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.</p>
<h2><b>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</b></h2>
<p>Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.</p>
<p>- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.</p>
<h2><b>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</b></h2>
<p>Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.</p>
<p>- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.</p>

Tag: manjinske-partije