Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Da li Crna Gora može postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja, istkao je bojazan poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kao učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u Kopenhagenu.&nbsp;
On je tamo, kako je saopštio, boravio kao predstavnik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
- Obraćajući se, na temu politike proširenja EU, istakao sam da je ulazak Crne Gore u EU pitanje oko kojeg, makar deklarativno, u našoj državi postoji opšta politička saglasnost, posebno naglašavajući činjenicu da je Crna Gora, na tom putu, i dalje predvodnica u regionu, uprkos brojnim spoticanjima, pogotovo u prethodnih pet godina - naveo je Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podvukao i to da la li Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok se na nekim od ključnih pozicija u državi nalaze ljudi kojima upravlja autokratski režim iz susjedne Srbije?
- Da li, u konačnom, Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok neke od ključnih pozicija u vlasti pokrivaju osobe koje imaju status “persona non grata” u jedinoj članici EU sa kojom se graničimo, Republici Hrvatskoj? - zaključio je Zirojević na Iks mreži.&nbsp;

1250x600

1084x550

Zirojević: Može li Crna Gora postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja

Evropskoj uniji bilo je potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“ u koji su je, ogromnim lobiranjem o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori, uveli SPC i režim u Beogradu, kazao je za Pobjedu politikolog i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Beograda, Balša Božović.
On je na taj način prokomentarisao Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku naše zemlje u kome se osuđuje „neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve“.
Božović ističe da se u dokumentu konstatuje maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu i upozorava da ona ne može da bude na taj način prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država.
- Zakonski se to kad-tad mora riješiti – navodi Božović.
<h2>SADRŽAJ IZVJEŠTAJA</h2>
Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su juče, na Odboru za vanjske poslove, sa 51 glasom za i sedam protiv, Nacrt izvještaja o napretku naše zemlje u protekle dvije godine, koji je uradio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec. Ovo je posljednji pripremni korak pred usvajanje dokumenta na parlamentarnom zasijedanju koje će biti održano 17. juna u Strazburu.
U dokumentu se pozivaju svi akteri da zajedničkim naporima postignu političku stabilnost i nastave značajan napredak u reformama na putu Crne Gore ka EU, uz podsjećanje na ogromnu podršku građana i većine stranaka pridruživanju do 2028. godine.
Još jednom je ocijenjeno kako „Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja“, te pozdravljen napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za pregovore sa EU, ali i izražena zabrinutost zbog stranog miješanja.
- Poslanici EP pozivaju državne institucije da koordiniraju napore kako bi postigle političku stabilnost i nastavile značajan napredak u reformama, posebno izbornim i pravosudnim, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U izvještaju se pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere koje se odnose na rusku agresiju protiv Ukrajine – stoji u tekstu rezolucije koja bi trebalo da bude usvojena.
Uz pohvale, očekivano, ide i skretanje pažnje na ključne probleme, a oni se u kontinuitetu pominju već više godina.
- Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog miješanja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući pokušaje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori. Time se diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu eurointegracija. Napominjemo da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj, te osuđujemo svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve i naglašavamo važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i dezinformisanje – stoji u usvojenom Nacrtu.
<h2>SPC I RUSKI INTERESI</h2>
Sagovornik Pobjede u ovim konstatacijama vidi ključni otklon EU od dosadašnje prakse, uključujući posmatranje odnosa među zemljama Zapadnog Balkana.
- Vrlo je jasno nakon sastanka koji je patrijarh Porfirije imao u Moskvi sa državnim i duhovnim rukovodstvom ruskog režima, odnosno ruske države, da je najveći „trbuhozborac“ ruskih interesa na Zapadnom Balkanu upravo SPC – ocijenio je on.
Kako je precizirao, SPC – koja je radikalizovana u svom svetosavlju - na sastanku u Moskvi je izrazila duboko poštovanje prema „ruskom svetu“, te istakla kako teži „srpskom svetu“ upravo po ugledu na ruski model.
- Uticaj SPC u Crnoj Gori je jasan i to ne samo od strane srpskih nacionalističkih ciljeva. On sada ide u korak sa ruskim imperijalizmom. Zato mislim da je u tom izvještaju veoma dobro ocijenjena uloga SPC koja je, imali smo prilike to da vidimo svih ovih godina, vršila uticaj i na formiranje vlade i na politički život u Crnoj Gori i to sve do posljednjih, nedavnih izbora u Nikšiću kada se ponovo aktivirala na lokalnom nivou. Svi mogući resursi su bili upotrijebljeni da bi se Crnoj Gori oduzela svaka vrsta suverenosti i da bi se, kao što ste imali prilike i sami da se uvjerite uoči popisa, razgrađivao crnogorski identitet i time se, na neki način, pokušalo uticati na rezultate – dodao je Božović.
Po njemu, ocjena europarlamentaraca da se u Crnoj Gori osjeća „maligni uticaj SPC“ znači i da su obratili pažnju na širi kontekst Zapadnog Balkana, te da je riječ o prijetnji za sve zemlje regiona.
- Ovdje se radi o tome da su srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope. I u tom smislu Srbija, od odlaska Aleksandra Vučića u Mosku i poruka koje su tamo poslate, nije više nikakav faktor mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Naprotiv – ukazuje Božović.
<h3>PORUKA VLADI</h3>
Takođe navodi kako SPC dugoročno, a režim u Srbiji srednjoročno rade na tome da se ruski interesi u potpunosti ostvare na Zapadnom Balkanu.
- Tu su velikodržavne ambicije Srbije u potpunoj ravni sa ruskim interesima koji, naravno, štete stabilnosti i bezbjednosti Evrope, uključujući i političku. SPC danas je ta koja negira granice na Zapadnom Balkanu i koja negira suverenitet država, a ide čak do toga da projektuje buduće promjene granica i, naravno, pokušava da sve države u kojima živi srpska manjina predstavi samo provizornim i trenutnim državama, dok je, po njima, narod taj koji treba da ima jednu crkvu i jednog vođu – podsjeća Božović.
Spas za Crnu Goru zbog toga vidi u što bržem uključivanju u EU.
- To je važno i za Crnu Goru, ali i za sve ostale u regionu. Ovakva izjava o SPC jeste poruka Vladi Crne Gore koja je, s jedne strane, već dobila pohvale na račun integracija ali je, s druge strane, riječ o velikom upozorenju da jedna takva institucija može da ima dubinski uticaj na crnogorsko društvo. I to posebno na one djelove koji se tiču političkog života u državi – kazao je Božović.
On, pak, ističe da se stvari u EU nakon pet godina konačno mijenjaju.
- EU je bilo potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“, u koji su je ogromnim lobiranjem uveli SPC i režim u Beogradu, o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori. Dakle, pet godina je bilo potrebno da se sada shvati i da se donesu bitni zaključci pred usvajanje rezolucije, koji ipak vraćaju stvari na one činjenice koje je isticala crnogorska vlast do 2020. godine. A to je maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu, i da ona ne može da bude tako prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država. Zakonski se to kad-tad mora riješiti. Mora se SPC u Crnoj Gori uvesti u sistem, kako ustavni, tako i zakonski – zaključuje sagovornik Pobjede.
<h2>Lokalni izbori u jednom danu preduslov za novac iz EU</h2>
Europarlamentarci su se posebno osvrnuli na izazov izmjena izbornog zakonodavstva, te usklađivanja pravnog okvira prema standardima EU.
- Pozivamo Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja. Takođe, pozivamo crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni dan lokalnih izbora na nacionalnom nivou, kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ovaj reformski korak preduslov je za buduću isplatu sredstava iz Fonda za reformu i rast – navode evropski parlamentarci.

Božović: Srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope

Jednom kada napravite veliki skandal, uvezete desetine hiljada fantomskih birača iz susjedne države, jasno je da će dugo poslije toga ostati sumnja za svaku priliku. Tako je ovoga puta u slučaju lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru. Samo što je, logično, kretanje birača u kontra smeru – iz Srbije u Crnu Goru.
Upravo iz Crne Gore stižu sve glasnije optužbe u pravcu Srbije da je vlast poslala birače da glasaju u ova dva grada. Prema nekim informacijama, u Crnu Goru je proteklog vikenda ušlo 14.000 ljudi više nego što je prosjek. Zvaničnici Demokratske partije socijalista, stranke koja je osvojila najviše glasova upravo u Podgorici, tvrde da posjeduju dokaze da je 3.300 birača iz Srbije, ali i iz Republike Srpske, glasalo u glavnom gradu Crne Gore.
Zabilježeni su primjeri, tokom izbornog dana, da su pojedini vlasnici automobila iz Srbije i BiH ostali bez registracionih tablica i da su muku mučili ne bi li izašli iz Crne Gore. Zanimljivo je da je, prema evidenciji policije, najčešći odgovor na pitanje šta je razlog za njihov dolazak u Crnu Goru bila – sahrana. Drugi na toj rang-listi razloga je poseta familiji, a treći ljetovanje.
Da se ne lažemo, srpske vlasti su više nego zainteresovane za dešavanja u susjednoj Crnoj Gori. Dok se pod šatrama u Srbiji pjeva – Oj, Vučiću, ne treba ti više, pola Bosne ćirilicu piše – Crna Gora se i dalje trudi da se izmigolji “srpskom svetu”, ali joj nije lako. Dio vladajuće koalicije je pod direktnom kontrolom Vučića u Beogradu i na njegov mig je mogu srušiti, ucijeniti, prelomiti sa kime napraviti vlast u državi ili na lokalnom nivou. I tako će biti sve dok Crna Gora ne uspije da se odupre u potpunosti pretenzijama “srpskog sveta” ili padne pod Vučićevu kontrolu.
<h2>Miješanje Beograda u dešavanja u Crnoj Gori</h2>
Nesporno je, znači, da se Beograd miješa u što god može kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori. Vučić, međutim, nema tu vrstu komoditeta da kontroliše biračke spiskove u Podgorici i Kotoru. Ako je u međuvremenu uspio, svaka čast, ali ne djeluje baš realno da mu je pošlo za rukom da upiše 14.000 birača u biračke spiskove.
Problem je što ti, takozvani fantomski birači, postoje i u biračkim spiskovima u Crnoj Gori i to državni organi moraju da riješe. Nevjerovatno je da neko ko ne živi na teritoriji nekog grada ili opštine ima pravo da glasa i odredi budućnost te lokalne sredine. Druga je stvar kada je riječ o parlamentarnim izborima. Zakon ne bi trebalo da pruži mogućnost onima koji ne žive u mjestu glasanja da se na izborima opredjeljuju. Ako je tačan podatak o biračima koji su fantomski, teško da su oni nedavno upisani ili crnogorska javnost o tome nije vodila računa. U Srbiji su takvi birači imali mnogo lakši pristup biračkim mjestima, a pojedinima je omogućeno i da glasaju i po nekoliko puta.
Ono što nije nemoguće, to je da je vlast u Beogradu organizovala prevoz biračima iz Srbije, koji imaju pravo da glasaju u Crnoj Gori. U krajnjoj liniji i to spada u direktno miješanje.
Jeste direktno, jer kada vidimo rezultat izbora u Podgorici, jasno je da stotina glasova može da presudi, a ne nekoliko hiljada koliko tvrdi DPS da je glasalo iz Srbije. Crna Gora bi mogla da bude i ovoga puta pametnija od Srbije da dokaže da li jeste ili nije bilo miješanja Srbije u lokalne izbore u Podgorici i Kotoru. U samom Kotoru je glasalo oko 10.000 birača, a cenzus su prešle sve liste koje su osvojile 300 glasova. Ove cifre dovoljno govore s koliko se malim brojem uvezenih birača može promijeniti stanje na semaforu.
<h2>Mit koji je postao sumnja</h2>
Čim se vratio sa službenog puta iz Češke, Aleksandar Vučić je morao da se glasne i u vezi s ovim pitanjem. Njemu je, naime, zasmetalo to što su predstavnici DPS-a, slaveći pobjedu u Podgorici, prepjevali poznatu pesmu &nbsp;– “Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”.
- I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom, on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed - rekao je Vučić obrativši se poimenice Milu Đukanoviću, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i DPS-a.
To je već uobičajeni manir predsjednika Srbije. Vi ga pitate jedno, a on odgovara drugo i to najčešće tako što veliča sebe i omalovažava onoga ko mu je u tom trenutku trn u oku. Sjutra kada bi taj DPS formirao vlast u Podgorici s Vučićevim momcima, to bi bila najdraža i najbolja partija u Crnoj Gori o kojoj predsjednik Srbije nikada ništa loše nije ni pomislio, a kamoli rekao.
Mnogo je važno da upravo iz Podgorice stigne zvanična reakcija, odnosno potvrda ili demanti o postojanju fantomskih birača. Jasno je da se neki dugovi moraju platiti, ali nije nemoguće da je riječ o mitu koji je, sasvim opravdano, postao sumnja u svakoj izbornoj prilici.

Uticaj Srbije na izbore u Crnoj Gori: Od mita do stvarnosti

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: maligni-uticaj