Crna Gora se suočava sa duboko ukorijenjenim političkim i društvenim izazovima izazvanim spoljnim miješanjem. Dok korača ka Evropi, rusko-srpski centar moći tu tranziciju pokušava da zaustavi. Na to ukazuje najnoviji britanski izvještaj sačinjen uoči londonske konferencije Berlinskog procesa.
Izvještaj domaće stručnjake ne iznenađuje, ali duboko zabrinjava.
Marko Banović iz Digitalnog forenzičkog centra ističe da se Rusija otvoreno protivi članstvu Crne Gore u EU.
- Nažalost, slabe i politizovane institucije kakve mi imamo u Crnoj Gori ostavljaju dodatan prostor za te maligne uticaje. Rusija i Srbija imaju više kanala uticaja u crnogorskom društvu. Prvenstveno političke partije, vjerske organizacije, medije i organizacije koje djeluju u oblasti kulture - navodi Banović za informativnu emisiju "24 sata" na TV E.
U izvještaju se ukazuje i na dva ključna momenta - pokušaj državnog udara 2016. i ustoličenje novog poglavara Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori - koji su izazvali destabilizaciju i vjerske i političke nemire.
Bivši ambasador u Ujedinjenim nacijama, Austriji i Albaniji Željko Perović ističe da je od izuzetne važnosti da se u britanskom izvještaju, nakon određenog "tihovanja" i višegodišnjeg aboliranja nacionalističkog i razarajućeg djelovanja beogradskog režima prema zemljama regiona, na prvom mjestu prema Crnoj Gori, jasno ukazuje i upozorava na "maligno djelovanje Putinovog i Vučićevog režima, koji je duboko ukorijenjen na svim političkim i društvenim nivoima u Crnoj Gori".
U predgovoru izvještaja, lord Džordž Robertson, deseti generalni sekretar NATO-a i bivši ministar odbrane velike britanije, poručuje da zapad mora odlučnije reagovati na korupciju, nacionalizam i strani uticaj.
Ipak, sagovornici TVE smatraju da će takve pojave samo jačati.
Banović navodi da je ono što je za očekivati je da Crna Gora, kako se bude približavala članstvu u EU, tako će se i intenzivirati strani maligni uticaji.&nbsp;
- Mislim da smo mi imali takvo iskustvo prije nekih desetak godina tokom našeg članstva u NATO i da će se slične stvari vrlo izvjesno mogu ponavljati i sada kako se budemo približavali članstvu u EU - ističe Banović.
Nevenka Vuksanović iz Centra za demokratiju i ljudska prava kaže da je naš kurs vrlo jasan u tom smislu.
- Ali da li smo mi podložni za neke vrste napada, uticaja, promjena, bilo promjena iznutra, bilo promjena spolja, jesmo. I to nas negdje čini donekle nestabilnim faktorom - ocijenila je Vuksanović.
Perović smatra da je ključni problem saučesništvo dijela vlasti u destabilizaciji i pokušaju zaustavljanja evropskog puta Crne Gore.
- Crnogorska vladajuća garnitura na čelu sa predsjednikom većinski četnicke i retrogradne Skupštine vojvodom (Andrijom) Mandićem i njegovim saborcima iz crnogorske marionetske vlade, naročito iz redova DF i Demokrata, kao i nijemim posmatračima, time i saučesnicima iz ostalih stranaka, ne preduzima ništa da takvo djelovanje spriječi - rekao je Perović.
Poruke međunarodne zajednice su jasne, a od Crne Gore, poručuju sagoviornici Televizije E, zavisi da li će ih pravilno čitati i biti spremna da ih sprovede u djelo.&nbsp;
Prilog novinarke Televizije E Dalile Šabović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banović: Slabe i politizovane institucije kakve imamo ostavljaju dodatan prostor za maligne uticaje

Da li Crna Gora može postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja, istkao je bojazan poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kao učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u Kopenhagenu.&nbsp;
On je tamo, kako je saopštio, boravio kao predstavnik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
- Obraćajući se, na temu politike proširenja EU, istakao sam da je ulazak Crne Gore u EU pitanje oko kojeg, makar deklarativno, u našoj državi postoji opšta politička saglasnost, posebno naglašavajući činjenicu da je Crna Gora, na tom putu, i dalje predvodnica u regionu, uprkos brojnim spoticanjima, pogotovo u prethodnih pet godina - naveo je Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podvukao i to da la li Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok se na nekim od ključnih pozicija u državi nalaze ljudi kojima upravlja autokratski režim iz susjedne Srbije?
- Da li, u konačnom, Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok neke od ključnih pozicija u vlasti pokrivaju osobe koje imaju status “persona non grata” u jedinoj članici EU sa kojom se graničimo, Republici Hrvatskoj? - zaključio je Zirojević na Iks mreži.&nbsp;

1250x600

1084x550

Zirojević: Može li Crna Gora postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja

Evropskoj uniji bilo je potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“ u koji su je, ogromnim lobiranjem o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori, uveli SPC i režim u Beogradu, kazao je za Pobjedu politikolog i izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Beograda, Balša Božović.
On je na taj način prokomentarisao Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta o napretku naše zemlje u kome se osuđuje „neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve“.
Božović ističe da se u dokumentu konstatuje maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu i upozorava da ona ne može da bude na taj način prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država.
- Zakonski se to kad-tad mora riješiti – navodi Božović.
<h2>SADRŽAJ IZVJEŠTAJA</h2>
Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su juče, na Odboru za vanjske poslove, sa 51 glasom za i sedam protiv, Nacrt izvještaja o napretku naše zemlje u protekle dvije godine, koji je uradio izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec. Ovo je posljednji pripremni korak pred usvajanje dokumenta na parlamentarnom zasijedanju koje će biti održano 17. juna u Strazburu.
U dokumentu se pozivaju svi akteri da zajedničkim naporima postignu političku stabilnost i nastave značajan napredak u reformama na putu Crne Gore ka EU, uz podsjećanje na ogromnu podršku građana i većine stranaka pridruživanju do 2028. godine.
Još jednom je ocijenjeno kako „Crna Gora ima vodeću regionalnu poziciju u procesu pristupanja“, te pozdravljen napredak zemlje u sprovođenju reformi i mjera vezanih za pregovore sa EU, ali i izražena zabrinutost zbog stranog miješanja.
- Poslanici EP pozivaju državne institucije da koordiniraju napore kako bi postigle političku stabilnost i nastavile značajan napredak u reformama, posebno izbornim i pravosudnim, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. U izvještaju se pozdravlja kontinuirano potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere koje se odnose na rusku agresiju protiv Ukrajine – stoji u tekstu rezolucije koja bi trebalo da bude usvojena.
Uz pohvale, očekivano, ide i skretanje pažnje na ključne probleme, a oni se u kontinuitetu pominju već više godina.
- Parlamentarci su, takođe, ozbiljno zabrinuti zbog zlonamjernog miješanja zemalja van EU, napora za destabilizaciju, sajber napada, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja, uključujući pokušaje uticaja na političke procese i javno mnijenje u Crnoj Gori. Time se diskredituje EU i potkopava napredak zemlje na putu eurointegracija. Napominjemo da se vjerske institucije mogu koristiti kao sredstvo za spoljni uticaj, te osuđujemo svako neprimjereno miješanje Srpske pravoslavne crkve i naglašavamo važnost izgradnje otpornosti na manipulaciju i dezinformisanje – stoji u usvojenom Nacrtu.
<h2>SPC I RUSKI INTERESI</h2>
Sagovornik Pobjede u ovim konstatacijama vidi ključni otklon EU od dosadašnje prakse, uključujući posmatranje odnosa među zemljama Zapadnog Balkana.
- Vrlo je jasno nakon sastanka koji je patrijarh Porfirije imao u Moskvi sa državnim i duhovnim rukovodstvom ruskog režima, odnosno ruske države, da je najveći „trbuhozborac“ ruskih interesa na Zapadnom Balkanu upravo SPC – ocijenio je on.
Kako je precizirao, SPC – koja je radikalizovana u svom svetosavlju - na sastanku u Moskvi je izrazila duboko poštovanje prema „ruskom svetu“, te istakla kako teži „srpskom svetu“ upravo po ugledu na ruski model.
- Uticaj SPC u Crnoj Gori je jasan i to ne samo od strane srpskih nacionalističkih ciljeva. On sada ide u korak sa ruskim imperijalizmom. Zato mislim da je u tom izvještaju veoma dobro ocijenjena uloga SPC koja je, imali smo prilike to da vidimo svih ovih godina, vršila uticaj i na formiranje vlade i na politički život u Crnoj Gori i to sve do posljednjih, nedavnih izbora u Nikšiću kada se ponovo aktivirala na lokalnom nivou. Svi mogući resursi su bili upotrijebljeni da bi se Crnoj Gori oduzela svaka vrsta suverenosti i da bi se, kao što ste imali prilike i sami da se uvjerite uoči popisa, razgrađivao crnogorski identitet i time se, na neki način, pokušalo uticati na rezultate – dodao je Božović.
Po njemu, ocjena europarlamentaraca da se u Crnoj Gori osjeća „maligni uticaj SPC“ znači i da su obratili pažnju na širi kontekst Zapadnog Balkana, te da je riječ o prijetnji za sve zemlje regiona.
- Ovdje se radi o tome da su srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope. I u tom smislu Srbija, od odlaska Aleksandra Vučića u Mosku i poruka koje su tamo poslate, nije više nikakav faktor mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Naprotiv – ukazuje Božović.
<h3>PORUKA VLADI</h3>
Takođe navodi kako SPC dugoročno, a režim u Srbiji srednjoročno rade na tome da se ruski interesi u potpunosti ostvare na Zapadnom Balkanu.
- Tu su velikodržavne ambicije Srbije u potpunoj ravni sa ruskim interesima koji, naravno, štete stabilnosti i bezbjednosti Evrope, uključujući i političku. SPC danas je ta koja negira granice na Zapadnom Balkanu i koja negira suverenitet država, a ide čak do toga da projektuje buduće promjene granica i, naravno, pokušava da sve države u kojima živi srpska manjina predstavi samo provizornim i trenutnim državama, dok je, po njima, narod taj koji treba da ima jednu crkvu i jednog vođu – podsjeća Božović.
Spas za Crnu Goru zbog toga vidi u što bržem uključivanju u EU.
- To je važno i za Crnu Goru, ali i za sve ostale u regionu. Ovakva izjava o SPC jeste poruka Vladi Crne Gore koja je, s jedne strane, već dobila pohvale na račun integracija ali je, s druge strane, riječ o velikom upozorenju da jedna takva institucija može da ima dubinski uticaj na crnogorsko društvo. I to posebno na one djelove koji se tiču političkog života u državi – kazao je Božović.
On, pak, ističe da se stvari u EU nakon pet godina konačno mijenjaju.
- EU je bilo potrebno pet godina da izađe iz jednog „balona“, u koji su je ogromnim lobiranjem uveli SPC i režim u Beogradu, o takozvanoj ugroženosti vjere i crkve u Crnoj Gori. Dakle, pet godina je bilo potrebno da se sada shvati i da se donesu bitni zaključci pred usvajanje rezolucije, koji ipak vraćaju stvari na one činjenice koje je isticala crnogorska vlast do 2020. godine. A to je maligni uticaj SPC na crnogorsko društvo i političku scenu, i da ona ne može da bude tako prisutna ukoliko Crna Gora želi da bude sekularna i moderna država. Zakonski se to kad-tad mora riješiti. Mora se SPC u Crnoj Gori uvesti u sistem, kako ustavni, tako i zakonski – zaključuje sagovornik Pobjede.
<h2>Lokalni izbori u jednom danu preduslov za novac iz EU</h2>
Europarlamentarci su se posebno osvrnuli na izazov izmjena izbornog zakonodavstva, te usklađivanja pravnog okvira prema standardima EU.
- Pozivamo Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni okvir sa standardima EU, posebno u pogledu usklađivanja izbornog zakonodavstva, transparentnosti, nadzora kampanja i medija, te finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja. Takođe, pozivamo crnogorske vlasti da uspostave jedinstveni dan lokalnih izbora na nacionalnom nivou, kako bi se poboljšala efikasnost upravljanja i smanjile političke tenzije. Ovaj reformski korak preduslov je za buduću isplatu sredstava iz Fonda za reformu i rast – navode evropski parlamentarci.

Božović: Srpski režim i SPC danas najveći saveznici ruskog militarizma u ovom dijelu Evrope

Jednom kada napravite veliki skandal, uvezete desetine hiljada fantomskih birača iz susjedne države, jasno je da će dugo poslije toga ostati sumnja za svaku priliku. Tako je ovoga puta u slučaju lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru. Samo što je, logično, kretanje birača u kontra smeru – iz Srbije u Crnu Goru.
Upravo iz Crne Gore stižu sve glasnije optužbe u pravcu Srbije da je vlast poslala birače da glasaju u ova dva grada. Prema nekim informacijama, u Crnu Goru je proteklog vikenda ušlo 14.000 ljudi više nego što je prosjek. Zvaničnici Demokratske partije socijalista, stranke koja je osvojila najviše glasova upravo u Podgorici, tvrde da posjeduju dokaze da je 3.300 birača iz Srbije, ali i iz Republike Srpske, glasalo u glavnom gradu Crne Gore.
Zabilježeni su primjeri, tokom izbornog dana, da su pojedini vlasnici automobila iz Srbije i BiH ostali bez registracionih tablica i da su muku mučili ne bi li izašli iz Crne Gore. Zanimljivo je da je, prema evidenciji policije, najčešći odgovor na pitanje šta je razlog za njihov dolazak u Crnu Goru bila – sahrana. Drugi na toj rang-listi razloga je poseta familiji, a treći ljetovanje.
Da se ne lažemo, srpske vlasti su više nego zainteresovane za dešavanja u susjednoj Crnoj Gori. Dok se pod šatrama u Srbiji pjeva – Oj, Vučiću, ne treba ti više, pola Bosne ćirilicu piše – Crna Gora se i dalje trudi da se izmigolji “srpskom svetu”, ali joj nije lako. Dio vladajuće koalicije je pod direktnom kontrolom Vučića u Beogradu i na njegov mig je mogu srušiti, ucijeniti, prelomiti sa kime napraviti vlast u državi ili na lokalnom nivou. I tako će biti sve dok Crna Gora ne uspije da se odupre u potpunosti pretenzijama “srpskog sveta” ili padne pod Vučićevu kontrolu.
<h2>Miješanje Beograda u dešavanja u Crnoj Gori</h2>
Nesporno je, znači, da se Beograd miješa u što god može kada je riječ o dešavanjima u Crnoj Gori. Vučić, međutim, nema tu vrstu komoditeta da kontroliše biračke spiskove u Podgorici i Kotoru. Ako je u međuvremenu uspio, svaka čast, ali ne djeluje baš realno da mu je pošlo za rukom da upiše 14.000 birača u biračke spiskove.
Problem je što ti, takozvani fantomski birači, postoje i u biračkim spiskovima u Crnoj Gori i to državni organi moraju da riješe. Nevjerovatno je da neko ko ne živi na teritoriji nekog grada ili opštine ima pravo da glasa i odredi budućnost te lokalne sredine. Druga je stvar kada je riječ o parlamentarnim izborima. Zakon ne bi trebalo da pruži mogućnost onima koji ne žive u mjestu glasanja da se na izborima opredjeljuju. Ako je tačan podatak o biračima koji su fantomski, teško da su oni nedavno upisani ili crnogorska javnost o tome nije vodila računa. U Srbiji su takvi birači imali mnogo lakši pristup biračkim mjestima, a pojedinima je omogućeno i da glasaju i po nekoliko puta.
Ono što nije nemoguće, to je da je vlast u Beogradu organizovala prevoz biračima iz Srbije, koji imaju pravo da glasaju u Crnoj Gori. U krajnjoj liniji i to spada u direktno miješanje.
Jeste direktno, jer kada vidimo rezultat izbora u Podgorici, jasno je da stotina glasova može da presudi, a ne nekoliko hiljada koliko tvrdi DPS da je glasalo iz Srbije. Crna Gora bi mogla da bude i ovoga puta pametnija od Srbije da dokaže da li jeste ili nije bilo miješanja Srbije u lokalne izbore u Podgorici i Kotoru. U samom Kotoru je glasalo oko 10.000 birača, a cenzus su prešle sve liste koje su osvojile 300 glasova. Ove cifre dovoljno govore s koliko se malim brojem uvezenih birača može promijeniti stanje na semaforu.
<h2>Mit koji je postao sumnja</h2>
Čim se vratio sa službenog puta iz Češke, Aleksandar Vučić je morao da se glasne i u vezi s ovim pitanjem. Njemu je, naime, zasmetalo to što su predstavnici DPS-a, slaveći pobjedu u Podgorici, prepjevali poznatu pesmu &nbsp;– “Ne može nam niko ništa, jači smo od Srbije”.
- I jedan i drugi smo opsjednuti Srbijom, on je mrzi, ja je volim, i nemam nikakav problem s tim. Ja ću nastaviti da volim svoju zemlju, on može da nastavi da je mrzi. Istovremeno ću poštovati Crnu Goru i narod u njoj, šta god on pjevao, koliko god mrzio Srbiju, ona će ići naprijed - rekao je Vučić obrativši se poimenice Milu Đukanoviću, nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i DPS-a.
To je već uobičajeni manir predsjednika Srbije. Vi ga pitate jedno, a on odgovara drugo i to najčešće tako što veliča sebe i omalovažava onoga ko mu je u tom trenutku trn u oku. Sjutra kada bi taj DPS formirao vlast u Podgorici s Vučićevim momcima, to bi bila najdraža i najbolja partija u Crnoj Gori o kojoj predsjednik Srbije nikada ništa loše nije ni pomislio, a kamoli rekao.
Mnogo je važno da upravo iz Podgorice stigne zvanična reakcija, odnosno potvrda ili demanti o postojanju fantomskih birača. Jasno je da se neki dugovi moraju platiti, ali nije nemoguće da je riječ o mitu koji je, sasvim opravdano, postao sumnja u svakoj izbornoj prilici.

Uticaj Srbije na izbore u Crnoj Gori: Od mita do stvarnosti

Aktivnosti poput okupljanja grupe građana, u nedjelju, na graničnom prelazu Crne Gore sa Albanijom, Božaj, kako bi pružili, kako oni navode, podršku Srbima na Kosovu prepoznaju se kao strani maligni uticaj, koji šire proxy akteri u Crnoj Gori, kazala je za centralnu informativnu emisiju 24 Sata na Televiziji E analitičarka Digitalnog forenzičkog centra Jelena Danilović.
&nbsp;- Okupljeni građani su nosili transparent ‘Kad se vojska na Kosovo vrati’, što predstavlja nastavak kampanje iz maja 2023.godine, kada su takođe određeni akteri, nakon sukoba na Kosovu, u više gradova u Crnoj Gori iscrtavali upravo grafite sa istom porukom. Kako u Crnoj Gori, tako su se grafiti pojavili u Srbiji i u Rusiji. Dakle, uočavamo sinergiju aktera u ovim državama. Takođe, ovo je nastavak kampanje i oz septembra 2023.godine, nakon oružanog sukoba na Kosovu, kada se u određenim, možemo reći, nacionalističkim krugovima u Crnoj Gori, kada su zapravo napadači, putem određenih narativa, predstavljeni kao heroji i žrtve - rekla je Danilović.
&nbsp;Očigledno je, kako je rekla, da ne postoji politička volja i sistematsko djelovanje državnih institucija, da prepoznaju i reaguju na ovakve aktivnosti, što, dodaje ona, samo ide na ruku krajnje desničarskim organizacijama da i dalje sprovode ovakve aktivnosti.
&nbsp;Danilović smatra da nije pozitivna praksa da se organizacijama, portalima, pa i medijima, koji šire netrpeljivost i podižu tenzije, daju javna sredstva. “Potrebna je veća transparentnost, ali i kontrola i nadzor kuda odlaze ta javna sredstva”, istakla je Danilović.
&nbsp;Ne postoji, dodaje ona, institucija koja prati rad portala, te se iz Crne Gore može pristupiti spornim ruskim portalima RT Balkan i Sputnjik Srbija, čije je emitovanje zabranjeno sankcijama Evropske unije.
- Ono sto smo uočili nakon tromjesečnog monitoringa, odnosno praćenja analize sadržaja na ovim portalima jeste da postoji sinergija, da oni plasiraju iste narative, a to su anticrnogorski i proruski narativi.Te hibridne kampanje koje &nbsp;sprovode ti portali zapravo predstavljaju suprotstavljanje evroatlantskom putu kojem Crna Gora teži - naglasila je ona.
&nbsp;Digitalni forezinčki centar je tokom analite spornih portala , Sputnik Srbija i RT Balkan, kako objašnjava Danilović, uočio su mnogo tekstova koji su sadržavali neki oblik manipulacije informacijama, kojima se pokušava uticati na javno mnijenje.
&nbsp;- Ključni narativi koji su prepoznati su da se Rezolucijom o genocidu u Srebrenici Srbi proglašavaju genocidnim narodom. Zatim, da stranci, odnosno zapad, utiču na Crnu Goru i njene odluke i to je, zapravo, onaj narativ koji je sve više prisutan u javnom diskursu, a to je da je Crna Gora “ambasadoristan” i da zapadni partneri, zapadne ambasade i strani centri moći utiču na njenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku. Takođe, tu je i narativ da Crna Gora, tokom istorije, nije imala nikog bližeg od Srbije i Rusije, da je Crna Gora podijeljena &nbsp;država, kao narativ, koji je već godinama prisutan, i na šta je DFC ukazivao tokom ranijih monitoringa srpskih tabloida a sada ga primjećujemo i u ruskim medijima, a to je da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi - rekla je Danilović.
&nbsp;Građanima je, kako kaže, teško da prepoznaju suptilne narative, jer se njima utiče na emocionalne reakcije, što opet, prema njenim riječima, dovodi do dodatne polarizacije i tenzija u društvu.
&nbsp;- Ono što smo primijetili tokom monitoringa je da određeni mediji, odnosno portali, prosrpski i proruski, u Crnoj Gori, prenose identičan sadržaj &nbsp;RT Balkan i Sputnik Srbija - kazala je ona.
&nbsp;Nepostojanje odgovora državnih institucija i političkih elita, poručuje Danilović, ukazuje da se kroz strani maligni uticaj pokušava oblikovati javno mnjenje.
&nbsp;- Ono što je potrebno jeste jačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na demokratizaciju na izborne procese, jer, zapravo, to je cilj svih tih aktera, da se utiče na izborne procese, da se doprinese daljoj polarizaciji društva, a ako se utiče na izbore i polarizaciju društva to dalje može dovesti do stabilnosti vlasti - zaključila je Danilović.

Danilović: Potrebno ojačati institucije kako strani maligni uticaj ne bi uticao na izborne procese

Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Nijesam na društvenim mrežama, ali nekim čudom sve Vaše I Borisove objave dođu do mene, da ih pročitam I analiziram, pa evo da to uradim I sad, da ne narušim tradiciju koju sam uspostavila još davne prošle godine. (A koliko vidimo za uspostavljanje tradicije potrebna je samo volja.)
Elem, dođe tako do mene jedno Vaše zanimljivo smatranje o još jednom neviđenom uspjehu Javnog servisa ostvarenom zahvaljujući mudroj I nadasve promišljenoj upravljačko-uređivačkoj politici, to jest Vama I Borisu.
Da pojasnim. Naš Nelegalni, tek što se vratio sa napornog skijanja, obznanio je da je “RTCG prema najnovijem EBU izvještaju među javnim medijskim servisima sa najvećim reachom (dosegom) u Evropi”. Šta god to značilo. Stavio je on tu I neke tabelice I naravno motivacionu poruku – Idemo dalje! I, sad ide najzanimljiviji dio. U jednom od komentara neko je to pohvalio I postavio pitanje: hoće li RTCG reprizirati seriju “Božićni ustanak”? Nelegalni i da budem korektna pa da upotrijebim eufemizam – socijalno inteligentni Boris, u odgovoru, ostavio je mogućnost da će se to desiti. Međutim... Iz dubine Fejsbuka ukazaste se I Vi, po meni ničim izazvani, ali valjda željni pohvala, pa baciste smatranje:
“Upravo što smo relaksirali program od ‘ustanaka i ustanika’ i raznih ‘tema i jastrebova’ bilježimo ovakve rezultate. Okrenimo se životu i budućnosti!”
Aha, ponijelo vas, pa ishitreno, olakšaste dušu.
I, kakav zaključak možemo da izvedemo? Jedini mogući. Po Vama Božićni ustanak je “razna tema”, a svako ko se bavio ili bavi tim je jastreb?! I sve ste uspješno eliminisali, odnosno relaksirali. Na ovaj ili onaj način.
Je li tako? Očito jeste.
Jesam li iznenađena? Pa, pravo da Vam kažem i ne. Znate, onom kome su vrane prirodno okruženje, jastrebovi se često priviđaju! Uostalom, bolje da se Vi ne bavite ustancima i ustanicima. Imate Vi prečeg posla. Treba pravdat one aranžmane, da se podiže svijest makanjama da trče za loptom. Zahtjevno je to.
I još nešto, ako to već nijeste uradili, onaj spisak što ste dobili sa imenima, u Vašem citatu naznačenih kao jastreb ptice, možda najbolje da progutate. Otkud znate šta nosi vrijeme. Ali, popijte I jedan probiotik. Za svaki slučaj. Ako me razumijete šta hoću da kažem?!
E, sad, analizirajmo i Vašu parolu “okrenimo se životu i budućnosti”. Šta to u praksi znači zorno ste juče pokazali. Na svim platformama Javnog servisa tradicija koju by the way ne pamte stariji od 20 godina toliko je detaljno i pomno propraćena da čak ni zvanični sajt Crkve Srbije nije imao šta da doda. A, onaj dio slavljenja i pjevanja zločincu i koljaču, u Dnevniku je pojašnjen ležerno - jedan dio pjevao, jedan dio negodovao. I kraj. Ne treba da se bavimo “raznim temama”. Samo život i budućnost.
Nego, s obzirom na događaje koji nas očekuju - isticanje mandata, depeše iz sudstva i tužilaštva i tako to, predlažem da proaktivno djelujemo. Pošto smo okasnili za ovaj 19. januar, predlažem da već počnemo da pripremamo adekvatnu akciju za sljedeći. I da o tome blagovremeno
obavijestimo javnost. Valjalo bi. Dakle predlažem da svi djelatnici i djelatnice Javnog servisa iduće godine organizovano i obnaženo, krenu na Sastavke i ulete u ladnu Moraču. Sa Vama i Borisom na čelu. Normalno.
Crkvi bi ovo bilo milo. A što je njima milo, Vama je zeru milije. I korisnije.
I, naravno, djelatnici i rukovodeći kadar trebalo bi da imaju na sebi speedo kupajuće gaće, a djelatnice da odjenu bikini. Živahnih boja. Valjalo bi zbog kolorita, jer bi dron pratio kolonu od 800 uposlenika Javnog servisa kako organizovano baulja prema Sastavcima. Ozbiljnosti radi, bilo bi poželjno da Vi I Boris lično provjerite opremu svakog uposlenika, pa da sukladno tome odlučite ko ide u prvi, a ko u posljednji red. Vi i Boris ste u svakom slučaju na čelu kolone.
Bio bi to lijep prizor!
Priznajte, već zamišljate.
Neka Vas bog sačuva od nazeba I neka Vam podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, Dukljanski fanatik

Vrane i jastrebovi

Businessman Aleksandar Mijajlović continues to be held under strict conditions in the Remand Prison, the ETV portal has learned. The Podgorica-based businessman has still not been allowed walks under the same conditions as other detainees, in several different exercise yards, but instead, as we have learned, only one smaller yard has been designated for him for this activity.
Mijajlović’s conditions in the Remand Prison have been worsened for quite some time. After several reports aired on Television E and the public disclosure of the treatment of this detainee, he was summoned for a meeting with Vladimir Šćepanović, the head of the Remand Prison. According to information obtained by our portal, he was then promised that he would be allowed to take walks in five out of a total of eight exercise yards.
However, as we have learned, nothing has changed, and the order remains in force that Mijajlović is only allowed to walk in one yard, which consists of some fifty steps of a concreted surface.
For clarification, prison walks, which are allowed twice a day for 30 minutes each, can be taken in several different yards, shorter or longer, equipped with various exercise facilities.
It is symptomatic that this concerns conditions that, as a rule, belong to every detainee, yet here we are witnessing, albeit in a negative sense, special treatment of a single detainee.
This raises the question - why is someone making an effort to ensure that Mijajlović does not have decent conditions in the Prison Administration?

Mijajlović still without decent conditions in prison custody

Iako je talenat važna odskočna daska, presudan je rad kako bi djeca koja vole da crtaju postala umjetnici. To je u emisiji E-uživo kazala slikarka i likovna pedagoškinja Angelina Đoković-Janjušević, koja već godinama radi sa djecom.
- Sve je do nas – hoću ili neću. Često kažemo: ‘ja to nemam, pa neću’. Ne – hoću. I to ‘hoću’ mnogo znači u ovom poslu. Talenat jeste važan, ali se djeca, kao i odrasli, razlikuju i po tome koliko rade. Rad, rad i samo rad - istakla je ona.
Đoković-Janjušević, koja je podučavala brojne generacije djece u Nikšiću, naglašava da je odnos prema djeci od ključnog značaja, te da je davanje podstreka najvažniji dio pedagoškog rada.
- Kada se družite s djecom i primjerom pokažete kako treba da se ponašaju, oni to prate. Oni meni, s druge strane, pokazuju da ne treba da se plašim njihovog izraza i rada. Rade s ljubavlju i potpuno su posvećeni. To mi daje ogromnu satisfakciju, vraća me u mladost i daje novi polet. Djeca često i mene uče kako da budem bolja - kazala je ona.
Posebno je naglasila da je važno djeci usaditi ljubav prema umjetnosti.
- Djeci su potrebni podstrek, vjetar u leđa i aplauz, čak i kada njihov rad još nije na nivou talentovanije djece. Dijete koje tek počinje može vremenom da napravi veliki iskorak. Potrebno im je ohrabrenje i pomoć da pronađu sebe, jer su još mali da bi znali šta žele u životu - objasnila je.
Dodala je i da je početnicima najteže da savladaju crtež, ali da nakon toga sve ostalo dolazi mnogo lakše.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZLHB1aKG3b4%3Fsi%3DvkEEOycVXXQ3rmnM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: maligni-uticaj