Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Mi smo već poslali dva pregovarčka poglavlja na razmatranje Evropskoj komisiji. Da li će se jedno ili dva naći na međuvladinoj konferenciji zavisi od Evropske komisije - saopštila je ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.
Ona je, gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekla daje plan da do kraja 2026. zaokružimo proces u tehničkom smislu zatvaranja poglavlja.
Gorčević je danas saopštila da je Evropska unija uplatila Crnoj Gori gotovo 27 miliona eura iz Plana rasta, a sada je ukazala da novac koji dobijamo koristi za reforme i jačanje institucija, vladavinu prava, digitalizaciju, energetiku.
- Danas je uplaćeno kroz direktnu budžetsku podršku 12 i po miliona eura i to će biti upravo uplaćeno za reforme koje smo usvojili i koje će biti naša obaveza do kraja 2027. godine. One se odnose na vladavinu prava, zelenu agendu, digitalizaciju, i građani će osjetiti benefite koje idu ruku pod ruku sa zatvaranjem poglavlja i pregovaračkim procesom. Ovo je samo prvi korak, i nakon toga svakih šest mejseci radiće se evaluacija reformi i naših obaveza, i na osnovu ispunjenih koraka biće isplaćen novac - navela je Gorčević.
Već, kako je kazala, postoji određeni broj projekata.
- Najveći broj dolazi iz Ministarstva prosvjete, gdje su predložena čak 44 projekta kroz plan rasta. 14,3 miliona će biti uplaćeno kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir, i to za tri projekta iz oblasti Ministarstva energetike - dodala je Gorčević.
Očekujemo, kaže ona, 200 miliona eura ukoliko ispunimo sve naše obaveze.
- 110 miliona je bespovratnih grantova, a ostalo će biti kroz povoljne kredite i zajmove - istakla je Gorčević.

Gorčević: Dva pregovaračka poglavlja poslata na razmatranje Evropskoj komisiji

Planom rasta za Crnu Goru predviđeno je 383,5 miliona eura, od čega 110 miliona jesu grantovi, a ostatak novca će biti isplaćen kroz povoljnije kredite i povoljnije zajmove - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević tokom današnje diskusije posvećene reformskoj agendi.
Ona je, kako prenosi Mediabiro, navela da je intenzivna komunikacija koju je resor na čijem je čelu u prethodnoj godini imao sa Evropskom komisijom dovela do toga da se već može govoriti o raspodjeli novca.
- Iako nama nikada cilj i prioritet nije bila finansijska dobit od Evropske komisije, nego približavanje samom evropskom putu i brža integracija, svakako treba pomenuti da za sve ove reforme koje smo mi dogovorili kroz reformsku agendu postoji opcija dobijanja određenog novca koji će se koristiti što za infrastrukturne projekte, što za ulaganje u određene reforme koje su dogovorene. Cjelokupna komunikacija je bila vrlo zahtjevna i mogu reći da je Crna Gora jedna od onih država kandidata koja ima najambiciozniju reformsku agendu. Ona se zaista poklapa sa onim planom zatvaranja poglavlja do kraja 2026. godine, iako se sama reformska agenda sprovodi do kraja 2027. godine - navela je Gorčević.
Podsjetila je na 32 mjere, 130 reformskih koraka iz četiri ključne oblasti politika.
- Osim digitalne i energetske tranzicije, nismo zaboravili vladavinu prava. Ponosna sam što smo uspjeli da resorima nametnemo ovo kao jednu dodatnu motivaciju da reformsku agendu shvate ozbiljno. To je samo jedan od četiri stuba Plana rasta - kazala je Gorčević.
Korak koji je uslov za dobijanje prve tranše koja iznosi sedam posto – nešto manje od 27 miliona, jeste potpisivanje Ugovora o zajmu koji potpisuju Ministarstvo finansija i Centralna banka zajedno sa Evropskom komisijom.
- Nakon potpisivanja tog ugovora najkasnije za desetak dana ili dvije nedjelje možemo očekivati tu prvu tranšu. Sam iznos novca je opredijeljen od strane Evropske komisije na osnovu parametara kojima su se oni vodili. Vodilo se računa o broju stanovnika, te je potpuno normalno da je iznos novca za Crnu Goru manji nego za neke druge države kandidate - istakla Gorčević.

Gorčević: Planom rasta za Crnu Goru predviđeno 383,5 miliona eura

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Državljaninu Albanije 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tag: majda-gorcevic