Sa ponosom danas otvaramo dionicu puta Vrulja - Mijakovići, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.&nbsp;
Ukupna dužina puta je, podsjeća, sedam i po kilometara.
"Put koji počinje na raskrsnici Slijepač most - Trlica u mjestu Vrulja i ukršta se sa magistralnim putem Pljevlja - Đurđevića Tara. Ovaj put je izuzetno značajan prije svega za građane Opštine Pljevlja koji će se bolje povezati sa ostatkom Crne Gore", rekla je Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fjelovac-otvaranjem-puta-vrulja-mijakovici-najsjevernija-opstina-dobija-bolju-povezanost-sa-centralnom-i-juznom-regijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo, dodala je ministarka, nije jedini projekat koji se sprovodi u ovoj opštini.&nbsp;
"Sledeće godine krenuće rekonstrukcija regionalnog puta Dajevića Han - Pljevlja. Takođe planiramo da radimo i put od Metaljke do Pljevalja ukupne dužine 15 kilometara. Započeta je rekonstrukcija mosta na Đurđevića Tari", najavljuje Vukićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvuksanovic-nakon-otvaranja-puta-vrulja-mijakovici-uspjesno-zavrsen-vrlo-kompleksan-projekat&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Poručuje da su brojni projekti u Opštini Pljevlja i na sjeveru Crne Gore koji je, kaže ona, dugo bio zapostavljen.
"Nastavljamo sa gradnjom infrastrukture na zadovoljstvo stanovnika Crne Gore", kazala je Vukićević.
Podsjetimo, izvođač radova je kompanija Bemax, a na dionici puta dugog 7,5 kilometara izgrađena su dva mosta.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vukićević: Put Vrulja - Mijakovići izuzetno značajan, sa ponosom ga otvaramo

Ponude na tenderu za davanje crnogorskih aerodroma u koncesiju su apsolutno mogle da budu bolje, ocijenila je u intervjuu Pobjedi ministarka saobraćaja Maja Vukićević. Ona smatra da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo vazdušni saobraćaj, te da je država i u prethodnom periodu pokazala da može da upravlja aerodromima.&nbsp;
Ministarstvo saobraćaja objavilo je 12. novembra rang-listu ponuđača u postupku davanja crnogorskih aerodroma pod koncesiju, koju je sačinila Tenderska komisija, prema kojoj je prvorangirana južnokorejska firma Incheon International Airport Corporation (IIAC), dok je drugorangirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP).
Vukićević je navela da Ministarstvo saobraćaja ima rok trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije.
&nbsp;Još se ne zna da li će crnogorski aerodromi biti dati u koncesiju. Imate li u ovom trenutku informaciju kada će Vlada donijeti odluku o tome?
VUKIĆEVIĆ: Tenderska komisija je završila svoj dio posla, koji se svodi na evaluaciju samih ponuda. Ministarstvo saobraćaja ima trideset dana da dostavi Vladi dokumentaciju na izjašnjenje i donošenje konačne odluke, ali i to zavisi od toga da li će neko od ponuđača podnijeti prigovor Vladinoj komisiji za koncesije. Rok za prigovor je petnaest dana od dana objavljivanja dokumenata. Oba ponuđača zahtijevala su da im se omogući uvid u dokumentaciju i Ministarstvo saobraćaja je postupilo u skladu sa zakonom, te ponuđači trenutno vrše uvid u dokumentaciju Tenderske komisije.
Kakvo je Vaše o mišljenje o pristiglim ponudama? Da li ste zadovoljni? Imate li svog favorita? Kako komentarišete to što ponuda južnokorejske kompanije Incheon International Airport Corporation ne predviđa razvoj baza za niskotarifne avio-kompanije, za razliku od luksemburško-američke kompanije Corporación América Airports?
VUKIĆEVIĆ: Ponude su takve kakve su, da li su mogle biti bolje – apsolutno mislim da jesu. Tender se sprovodi po javnom pozivu koji je raspisan prije osam godina i nažalost nikada nije doveden do kraja. Vlada je u januaru 2024. godine donijela odluku da isti treba završiti kako bi se konačno riješilo pitanje da li će biti koncesije. Prisustvo niskotarifnih kompanija važno je za Crnu Goru, za turizam, privredu, ali i naše građane, koji treba da imaju izbor kada žele da putuju i da to bude po povoljnijim cijenama. Ministarstvo saobraćaja i Aerodromi Crne Gore uložili su veliki trud da vrate niskotarifne kompanije u Crnu Goru. Odmah po preuzimanju ministarstva inicirala sam izmjenu podsticajne šeme, što nam je otvorilo vrata za početak pregovora o većem prisustvu niskotarifnih kompanija i u krajnjem rezultiralo dolaskom Wizz Aira. Ukoliko crnogorski aerodromi na kraju budu predati na upravljanje koncesionaru mora se jasno precizirati da je saradnja i sa niskotarifnim kompanijama veoma važna za našu državu.
Kakav je Vaš stav o davanju crnogorskih aerodroma u koncesiju? Da li je to, prema Vašem mišljenju, neophodno ili bi država mogla i trebalo da i dalje upravlja tom kompanijom? Da li bi Aerodromi CG mogli, prema Vašoj ocjeni, i bez koncesija da uspješno posluju i ulože sredstva u modernizaciju? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Mislim da smo u prethodnom periodu pokazali da možemo da upravljamo aerodromima. I u ovoj godini imali smo izuzetne rezultate kad je u pitanju broj putnika. Čak i pored problema vezanih za letove Turkish Airlines-a, uskoro bi trebalo da dođemo do broja od tri miliona putnika i to prvi put u istoriji. Uspjeli smo da za narednu godinu dogovorimo rekordan broj letova i destinacija, otvara se baza Wizz Aira, prvi put imamo dolazak kompanije poput British Airways, postoji interesovanje za bazu i od kompanije Ryanair, što pokazuje da smo uspješno upravljali u prethodnom periodu. Ono što posebno želim da napomenem jeste da su svi ovi rezultati postignuti u posljednjih godinu i na to sam izuzetno ponosna. Smatram da kao država imamo kapacitet da sami razvijamo aerodrome i vazdušni saobraćaj.
Da li ste zadovoljni trenutnim poslovanjem i rezultatima kompanije Aerodromi Crne Gore i radom menadžmenta, izvršnog direktora i Odbora direktora ove državne kompanije?
VUKIĆEVIĆ: Apsolutno. Sadašnji menadžment kompanije radi izuzetno dobar posao. Imamo sjajnu saradnju i zaista postoji dobra sinergija između Ministarstva i uprave Aerodroma CG, i zahvaljujući dobroj saradnji uspjeli smo da ostvarimo odlične rezultate i pored svih izazova. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je vrhunski stručnjak kada je ova oblast u pitanju i treba što duže da ga zadržimo u Crnoj Gori, jer radi sjajan posao. Odbor direktora, na čelu sa gospođom Jelenom Maraš, pruža mu podršku u tom radu i kao rezultat imamo činjenicu da naši aerodromi postaju sve atraktivniji za brojne kompanije.
Kako ocjenjujete rad i rezulate poslovanje avio-kompanije ToMontenegro? Da li ste zadovoljni sadašnjim menadžmentom koji rukovodi ovim državnim preduzećem?
VUKIĆEVIĆ: Kompanija ToMontenegro je radila izuzetno dobro u ovoj godini i moram reći da sam jako zadovoljna radom menadžmenta, ali moram posebno istaći izvršnog direktora kompanije Vukadina Stojanovića. Drago mi je što se moj stav da čovjek iz Crne Gore treba da dobije priliku da upravlja nacionalnom kompanijom pokazao ispravnim, jer u momentu kad sam preuzela resor bilo je i drugačijih mišljenja i zahtjeva da se na tu poziciju imenuje stranac. Odbor direktora je takođe sjajno procijenio da je gospodin Stojanović pravi izbor i ta se odluka pokazala ispravnom kroz rezultate koje je kompanija postigla u prethodnom periodu.
Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta Bar – Boljare, od Mateševa do Andrijevice dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi. Kada će se znati ko će biti izvođač radova druge dionice auto-puta, odnosno kada će biti završen postupak vrednovanja ponuda? Da li ste Vi zadovoljni interesovanjem i ponudama za ovaj tender? 

&nbsp;VUKIĆEVIĆ: Tenderski postupak je u nadležnosti kompanije Monteput, koja isti sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, u skladu sa procedurama i pravilima EBRD-a. Komisija trenutno radi evaluaciju ponuda, a kada završe svoj dio posla očekujemo da nam predlože izvođača radova na drugoj fazi auto-puta. Kada će se to desiti zavisi od Monteputa i EBRD-a i vremena koje će im biti potrebno da izvrše evaluaciju. Mislim da možemo smatrati da je tender uspješan sa aspekta broja ponuda i interesovanja. U prvoj fazi imali smo deset kompanija, od kojih je pet prošlo u drugu fazu postupka, a na kraju smo dobili četiri ponude, što potvrđuje da je sa tog aspekta tender uspješan.
Kada se, prema Vašem mišljenju, realno može očekivati da počne izgradnja druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice? Da li postoji mogućnost da to bude i krajem ove godine ili je izvjesnije da radovi započnu naredne?
VUKIĆEVIĆ: To sada zavisi od Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Čim se izabere izvođač otpočeće i radovi na drugoj dionici, ali dinamika u ovom momentu zavisi od komisije koja radi evaluaciju samih ponuda.&nbsp;
<h2>Novi vozovi i ugovor za rekonstrukciju pruge</h2>
Željeznička preduzeća godinama su u problemima i često posluju sa gubitkom. Da li je poboljšano poslovanje ovih državnih kompanija u ovoj godini? Da li se i kada može očekivati spajanje kompanija Željeznički prevoz (ŽPCG) i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS)?
VUKIĆEVIĆ: Stanje u kompanijama je bolje nego ranije, ali i dalje ima mnogo problema koji se tiču zaostalih poreskih dugova. Same kompanije su bolje radile kada uzmemo u obzir redovnost prevoza, održavanje vozova i broj vozova koji je u upotrebi, bez obzira na starost istih, i drago mi je da su i građani vidjeli određeni pomak kada je u pitanju usluga. Takođe uspjeli smo da pokrenemo proceduru nabavke novih vozova, tender je trenutno u toku. Uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora sa EIB i EBRD u vezi sa rekonstrukcijom pruge, a sama izrada glavnih projekta treba da bude završena tokom decembra. Ipak, ovo je osjetljiv sektor koji je dugo godina zanemaren.
Isticala sam da nijesam uvijek bila zadovoljna odnosom koji je postojao prema željeznici, ali moram pomenuti da su kolege iz Ministarstva finansija za narednu godinu pripremile budžet koji podrazumijeva i garancije za kompanije koje su u sistemu željeznice, što će mnogo značiti za unapređenje voznih sredstava i sam kvalitet usluge. Postupak spajanja ŽPCG i OŽVS je u toku i očekujemo da bude završen u predviđenom roku.

1084x550

Država ima kapacitet da sama razvija aerodrome

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kazala je da se crnogorski aerodromi drže zarobljenima da razvijaju infrastrukturu, jer čekaju odluku o koncesiji.
- Vlada Crne Gore je 2024. godine donijela odluku da se tender nastavi kako bi se postupak zatvorio. Moramo vidjeti hoće li biti koncesije ili neće jer se Aerodromi drže zarobljenima da se razvijaju infrastrukturno jer svi čekaju odluku. Činjenica je da je bilo problema u vidu iznošenja informacija jer postupak treba da bude tajan pred tenderskom komisijom. Konačan stav će donijeti Vlada, a ovih dana će se završiti rad tenderske komisije nakon čega Ministarstvo ima rok od 30 dana da dostavi Vladi dokumentaciju kako bi donijeli konačnu odluku - kazala je ona za TV Prva.
Dodala je da treba dobro promisliti šta raditi sa Aerodromima jer jako dobro posluju.
- Ono što je problem je infrastruktura i to je vidljivo svima, nije se ulagalo, uvijek je bilo nešto preče, a postupak koncesije drže Aerodrome zarobljenima. Niko ne želi da se odluči da radi veliki infrastrukturni zahvat kada se ne zna hoće li biti koncesije ili ne - kazala je ona.
Dodala je da tenderska komisija samo sprovodi postupak, a odluku donosi Vlada.Nije, kako navodi, bilo poništenja tendera već je vraćeno rješenje Vladine komisije za koncesije u smislu obrazloženja jer se žalio jedan od ponuđača.
Vukićević smatra da Aerodromi Crne Gore imaju odličan menadžment.
- Imamo gospodina Tolića i bolje nismo mogli proći što se tiče ovog dijela Evrope. Vidi se po rezultatima. Smatram da te ljude koji upravljaju aerodromima treba zadržati i Aerodromi mogu napredovati. Bilo je dosta poamaka, ali i ovaj proces negdje i njih same opterećuje jer ne mogu razvijati Aerodrome kako bi htjeli - kazala je ona.
Vukićević je kazala da je niskobudžetni „Wizz Air” bio na listi partnera.
- Uspjeli smo da i druge kompanije niskotarifne zadržimo za određeni broj letova, ali smo bili zadovoljni novom odlukom. Otpočeli smo pregovore sa njima i javila se mogućnost za otvaranje baze u Podgorici i potpisali smo memorandum. Ostalo će razraditi Aerodromi i kompanija Wizz Air. Oni su najavili 14 novih destinacija uz one koje postoje. Pokazuju interesovanje i za druge destinacije. Biće još destinacija što se Wizz Air-a tiče, zaposliće ljude u Podgorici, a nadam se da će mladi ljudi htjeti da rade za jednu takvu kompaniju - kazala je ona.

1250x600

Vukićević: Mislim da država ima kapaciteta da razvija svoje aerodrome

Sanacijom klizišta „Provalija“ trajno smo riješili višegodišnji problem i obezbijedili sigurno odvijanje saobraćaja na važnom putnom pravcu ka Žabljaku - poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević koja je sa direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem obišla teren.
Ovo je, prema riječima Vukićević, peto klizište koje je sanirano u posljednjih godinu i nešto dana, otkako je započeo njen mandat u Ministarstvu saobraćaja.
- Do kraja godine očekujemo da bude završena i sanacija klizišta ‘Sokolovina’. Nastavljamo sa rješavanjem najkritičnijih tačaka na putnoj mreži širom Crne Gore - poručila je Vukićević.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović istakao je da je vrijednost radova iznosila oko 800 hiljada eura, te da je cilj bio potpuno stabilizovanje terena i povećanje bezbjednosti saobraćaja na ovoj dionici. Radove je izvela kompanija Intermost, dok je nadzor nad projektom vršila kompanija Projectman.
- Sanacija klizišta obuhvatila je izgradnju potporne konstrukcije sa donje strane puta kako bi se obezbijedila potpuna stabilnost saobraćajnice. S obzirom na to da je jedan od uzroka klizišta velika količina podzemnih voda i nemogućnost njihovog oticanja, izveden je i novi drenažni sistem. Takođe, na ovoj dionici urađen je novu asfalt, kao i kompletna vertikalna i horizontalna signalizacija - rekao je Vuksanović.

Vukićević: Sanacijom klizišta „Provalija“ trajno smo riješili višegodišnji problem i obezbijedili siguran saobraćaj ka Žabljaku

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević ocijenila je da će nove linije kompanije Wizz Air od naredne godine biti značajne ne samo za avio povezanost Crne Gore nego i za turizam i privredu.
Vukićević je, kako je navedeno u saopštenju, rekla da ne očekuje da će otvaranja baze Wizz Aira ugroziti poslovanje crnogorske nacionalne avio kompanije “ToMontenegro”, kao i da će naredne godine i oni imati još više linija.&nbsp;
- Nove avio linije su i te kako bile potrebne, stalno se ispostavljalo da nismo dovoljno povezani sa ostatkom svijeta i od početka mandata bila sam posvećena tom cilju da vratimo low cost kompanije na naše aerodrome - rekla je ministarka u intervjuu za Prvu televiziju.
Podsjetila je da “Wizz Air nikada nije zvanično ni odlazio, te da su imali određen broj destinacija.”
- Preko godinu dana smo bili u pregovorima o otvaranju baze i konačno smo ih doveli do kraja. Potpisali smo memorandum, prodaja karata je već počela i to je imalo dobar odjek što je vrlo značajno za crnogorsku privredu i turizam. Najvaljeno je da će biti preko milion sjedišta što znači da ćemo imati mnogo više putnika koji će koristiti usluge naših aerodroma - dodala je Vukićević.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li je shodno tome potrebno osnažiti infratsrukturu konkretno u Tivtu i da li će Wizz Air ugroziti poslovanje kompanije Air Montenegro ministarka je kazala da kazala da se treba pripremiti.
&nbsp;- Mi smo već napravili neki plan da se infrastrukturno pripremimo za ono što dolazi jer naravno sve je to lijepo, imamo veliki broj destinacija i veći broj putnika ali nosi mnogo izazova - dodala je.
Ministarka je ukazala da crnogorska avio kompanija “2Montegero” ostvaruje dobre rezultate-
- Ne očekujem da naša nacionalna kompanija bude ugrožena, jer i za nju takođe postoji plan, oni su ove godine jako dobro poslovali, čini mi se da imaju jako dobar rezultat što je vrlo pohvalno s obzirom da nacionalne kompanije širom svijeta nisu uvijek u plusu - navela je Vukićević.&nbsp;
Objasnila je da “naša nacionalna avio kompanija sa kapacitetima koje ima, sa brojnim problemima sa kojima je suočena posluje vrlo dobro ove godine” i naglasila da “očekuje da će naredne godine imati i za njih veći broj destinacija i da će rezultat poslovanja biti još bolji”.
- Dolazak Wizz Aira ne treba shvatati kao bilo kakvo ugrožavanje bil koga, ovo je bum za Crnu Goru, investicioni bum. Dolazak renomirane kompanije, otvaranje većeg broja destinacija i vjerujem da će to privući i ostale kompanije da imaju mnogo više destinacija koje će voziti ka Crnoj Gori i iz Crne Gore - poručila je Vukićević.

Vukićević: Dolazak Wizz Aira je investicioni bum, naredne godine više letova imaće i "2Montenegro"

Nakon najave niskobudžetne avio-kompanije Wizz Air da će od marta otvoriti bazu sa dva aviona u Podgorici, Crna Gora bilježi veliko interesovanje i drugih međunarodnih prevoznika, kazala je za Bankar ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je poručila da će država biti spremna da odgovori na sve infrastrukturne i logističke izazove koje ovakvi projekti nose.
- Imamo i od drugih prevoznika najavu da bi rado došli u Crnu Goru. Mi ćemo biti spremni za sve te izazove. Lijepo je kada dolaze aviokompanije, lijepo je kada imamo veći broj destinacija, ali to znači i dodatni izazov za nas, da se za sve to pripremimo. Već smo krenuli sa pripremama za narednu godinu - kazala je Vukićević.
Ona je istakla da očekuje značajan uticaj dolaska Vizera ne samo na turizam i privredu, već i na građane Crne Gore.
- Građani više neće morati da koriste aerodrome u regionu, što mi je negdje i bio cilj na samom početku mandata - dodala je Vukićević.
Govoreći o izboru destinacija, Vukićević je pojasnila da su one rezultat zajedničkih dogovora između Ministarstva, Aerodroma Crne Gore i same aviokompanije.
- Lokacije su birane u saradnji sa kompanijom VizzAir-a. Oni su imali neke svoje prijedloge, Aerodromi Crne Gore takođe neke svoje, i tako smo došli do destinacija kao što su Budimpešta i Barselona. Uz već postojeće linije, ukupno će biti nešto preko dvadesetak destinacija koje će Vizer pokrivati iz Crne Gore - navela je ona.
<h2>Balans između infrastrukture i ekologije</h2>
Ministarka Maja Vukićević je posebno naglasila da svi infrastrukturni projekti koje Ministarstvo sprovodi moraju biti u skladu sa evropskim ekološkim i socijalnim standardima, jer se finansiraju iz EU grantova i povoljnih kredita međunarodnih finansijskih institucija.
- Da biste dobili sredstva, morate ispuniti određene standarde koji se odnose i na ekološke i na socijalne aspekte svakog projekta. Tek kada dobijete pozitivnu ocjenu studija uticaja na životnu sredinu i društvo, možete pristupiti finansiranju -istakla je Vukićević.
Ona je dodala da je riječ o projektima koji su „veoma veliki i zahtjevni“, te da zahtijevaju ozbiljne pripremne faze — od eksproprijacije i geoloških ispitivanja, do izrade detaljnih studija.
- Vi ne možete izgraditi auto-put preko noći. To nije samo gradnja puta, već i kompletne prateće infrastrukture. Za sada uspješno odolijevamo svim izazovima koje smo imali. Imamo skroman broj službenika, ali sam zadovoljna timom koji sam formirala, a naši rezultati pokazuju da funkcionišemo dobro - zaključila je Vukićević.

Vukićević: Dolazak Wizz Aira privlači druge avioprevoznike – spremni smo za infrastrukturne izazove

Niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air i predstavnici crnogorskih vlasti potpisali su memorandum o razumijevanju s ciljem jačanja saradnje i razvoja avio-saobraćaja u Crnoj Gori.
U ime Vlade Crne Gore memorandum su potpisali premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić, dok je u ime Wizz Aira potpis stavio izvršni direktor kompanije József Váradi.
Ovim dokumentom trasira se okvir za potencijalno širenje mreže letova i unapređenje dostupnosti Crne Gore kao turističke i investicione destinacije.
Wizz Air je ranije objavila da će svoju 36. bazu otvoriti u Podgorici, što predstavlja, kako su kazali značajan korak u daljem rastu u zemlji i prekretnicu u transformaciji za sektor vazdušnog saobraćaja i ekonomiju Crne Gore.
Vlada je juče, kako je saopšteno, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Informaciju o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju (MOU) između države Crne Gore i avio kompanije Wizz Air Holdings plc s Predlogom memoranduma.

Potpisan memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i Wizz Air-a

Dogovor sa niskobudžetnom kompanijom Wizz Air mogao bi biti sklopljen narednih dana, što će značiti 20-ak novih linija iz Crne Gore, saopštila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
Ona je, u emisiji Okvir TVCG, kazala da očekuje da odluka o koncesiji Aerodroma Crne Gore bude donesena do Nove godine, te da mora biti postignut najširi konsenzus.
Vukićević je navela da su pregovori sa niskobudžetnom kompanijom Wizz Air u toku i da građani brzo mogu očekivati veću avio dostupnost, prenosi portal RTCG.
- Vrlo blizu smo dogovora. Biće 20-ak i više linija koje će oni sami voziti u Crnoj Gori. Sve će biti jasno vrlo brzo - rekla je Vukićević i najavila iznajmljivanje još jednog aviona.
Ona je dodala da se sa Evropskom komisijom (EK) pregovara o tenderima za nekoliko linija od strateškog značaja za Crnu Goru, među kojima je i Brisel.
Kada je riječ o koncesiji za aerodrome, Vukićević je saopštila da će Tenderska komisija zasjedati naredne sedmice.
- Imali smo kratak sastanak, ali očekujem da to riješimo u narednim danima. Ja sam član te komisije, a konačnu odluku da li treba da bude koncesija, donijeće Vlada - objasnila je Vukićević.
Ona je dodala sa se očekuje da Crna Gora prvi put u istoriji dostigne rekord od tri miliona putnika na aerodromima. Aerodromi, prema njenim riječima, dobro posluju, ali prioritet je infrastruktura.
- Vjerujem da ćemo u novu godinu ući sa odlukom o koncesiji aerodroma. Rad Tenderske komisije će se brzo završiti, nakon toga Ministarstvo saobraćaja ima mjesec da preda Vladi rang listu i to što je Komisija utvrdila. Očekujem da će i parlament imati svoju ulogu - rekla je Vukićević.
Ona je saopštila da po tom pitanju treba postići što širi konsenzus, dobro promisliti i donijeti valjanu odluku.
Vukićević je navela da je zadovoljna poslovanjem menadžmenta Aerodroma koji, kako je rekla, rade u jako skromnim uslovima. Podsjetila je da jednokratna naknada koju bi Crna Gora dobila izborom koncesionara iznosi 100 miliona EUR i nije se mijenjala od 2017. godine. Osim te naknade, očekuje se ulaganje u infrastrukturu od 80 miliona u prve tri godine, ukupno 200 miliona EUR.&nbsp;
Komentarišući najavljenu tužbu luksemburško-američke kompanije kazala je da je Ministarstvo odradilo posao po zakonu i savjesti.
- Postupak rada treba ispitati, dokumentacija će biti dostupna za analizu, jer proces mora biti apsolutno transparentan - rekla je Vukićević.
Kada je riječ o izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, ona je rekla da je proces eksproprijacije u dobroj mjeri završen i podsjetila da rok za dostavljanje finansijskih ponuda ističe 20. oktobra, nakon čega će biti izabran ponuđač.
- Dobili smo deset ponuda. Radi se o renomiranim kompanijama koje iza sebe imaju mnoštvo projekata. U drugu fazu je prošlo njih pet i nakon finansijskih ponuda izabraćemo najboljeg izvođača - objasnila je Vukićević.
Od toga da li će se brzo izabrati izvođač i da li će biti žalbu zavisi kada će početi izgradnja.
- Proces je urađen najtransparentnije što je moguće. Prezentovali smo sve projekte koje imamo i ispunili sve zahtjeve evropskih partnera -kazala je Vukićević.
Ona je dodala i da rad na dionici Mateševo-Andrijevica ne isključuje paralelni rad na ostalim dionicama.
- Plan je da dok se bude radilo da na drugoj dionici, krene realizacija treće. Projektna dokumentacija biće završena tokom naredne godine i onda će se krenuti u realizaciju. Naravno, to će sve zavisiti od finansijske konstrukcije i toga da li ćemo ponovo ići na varijantu saradnje sa EBRD ili na neke od međudržavnih sporazuma, poštujući, naravno domaće zakonodavstvo - saopštila je Vukićević.
Ona je podsjetila da će i dalje postojati klauzula da najmanje 30 odsto radova obavljaju crnogorske kompanije i dodala da ti međudržavni sporazumi nijesu slični onom sa Kinom.
Govoreći o bulevaru Jaz-Budva, ona je kazala da se, uprkos prolongiranja roka, očekuje da bude završen do početka naredne ljetnje sezone.
- Tender za zaobilaznicu oko Budve biće raspisan u ponedjeljak - najavila je Vukićević.
Ona je dodala da je raspisan tender za nabavku vozova, kao i tenderi za rekostrukciju pruge, te da će Crna Gora dobito modernu željezničku mrežu i vozove.

Vukićević: Uskoro dogovor sa Wizz Air, očekuje se novih 20 linija iz Crne Gore

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, u intervjuu za portal ETV, govori o aktuelnim i planiranim projektima koji oblikuju saobraćajnu budućnost Crne Gore — od izgradnje druge dionice auto-puta, jačanja avio-povezanosti i moguće koncesije nad aerodromima, do modernizacije željeznice i infrastrukturnih ulaganja širom zemlje. Otkriva i kakva je sudbina aviona "Čarli"... Portal ETV: Kada ćemo znati ko će graditi drugu dionicu auto-puta? Koliko kompanija je u igri? Hoće li izgradnja druge dionice početi u ovoj godini? VUKIĆEVIĆ: Završen je tehnički dio tendera za izbor izvođača radova na drugoj dionici auto-puta, a u toku je druga faza u kojoj kompanije dostavljaju finansijske ponude. U proces se kvalifikovalo pet kompanija. Tender sprovodi Monteput uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i uskoro očekujemo da, nakon završetka procedure, dobijemo izvođača radova. Tokom jula potpisali smo ugovor o kreditu sa EBRD i ugovor o grantu sa Evropskom komisijom, čime su stvoreni svi preduslovi da nakon izbora izvođača radovi započnu. Cijeli postupak se vodi u skladu sa pravilima EBRD. Portal ETV: Možete li nam najaviti neku evropsku metropolu sa kojom bi Crna Gora mogla biti povezana u narednom periodu? Hoće li Wizz Air praviti bazu u Podgorici? VUKIĆEVIĆ: Ono što je izvjesno je da ćemo u narednom periodu povećati broj destinacija sa kojima će Crna Gora biti povezana tokom cijele godine. Vlada je, na predlog Ministarstva saobraćaja, usvojila Uredbu o bližim uslovima za proglašenje linije od javnog interesa, u procesu smo komunikacije sa Evropskom komisijom kako bi čitav proces bio usklađen sa obavezama Crne Gore koje ima kao zemlja koja je u pregovorima sa Evropskom unijom. Moram istaći i da je naša nacionalna avio-kompanija u 2025. godini ostvarila rekordne rezultate, a Aerodromi Crne Gore će, prvi put u svojoj istoriji, do kraja godine premašiti tri miliona putnika.&nbsp; Sa kompanijom Wizz Air imamo preliminarni dogovor i očekujem da uskoro potpišemo ugovor o saradnji, čime će Crna Gora postati baza ove renomirane kompanije. To će značajno unaprijediti povezanost i uticati na broj putnika. Ipak, želim naglasiti da su i sa postojećom infrastrukturom i svim problemima koje smo imali, rezultati bili izuzetno dobri, što potvrđuju i brojke. Već sada imamu najavu baze Wizz Aira, kao i najavu novih linija od strane renomiranih prevoznika, i ono što je veoma važno je da se svake godine broj dostupnih destinacija povećava. <h2>PROCES TRAJE PREDUGO</h2> Portal ETV: Aerodromi, koncesija, da ili ne? Vaš stav? VUKIĆEVIĆ: Aerodromi Crne Gore, uprkos infrastrukturnim nedostacima, bilježe rekordne rezultate, kako po pitanju broja putnika, tako i finansijskih pokazatelja. Poslovanje ACG je stabilno i to je važno imati u vidu prilikom donošenja konačne odluke. Istina je da proces koncesije traje predugo, zbog čega aerodromi nisu razvijani u potrebnom obimu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240919170944_4191d2d8a0845c33bb58a638f4f93edb56b65ef4897dd97184ef7fde17e4bc4e" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Aerodrom Podgorica"> </figure>  Odluku će donijeti Vlada, ali želim istaći da je sadašnji menadžment, na čelu sa izvršnim direktorom Rokom Tolićem, uradio dobar posao. Naša ključna potreba je modernizacija aerodromske infrastrukture, a na Vladi je da procijeni da li ćemo to brže ostvariti kroz koncesiju ili samostalnim razvojem. Ono što sigurno mogu reći je da je sadašnji menadžment dokazao da može da upravlja sa aerodromima, gospodin Tolić svakako po rezultatima koje je u karijeri postigao spada u red izuzetnih menadžera kad je upravljanje aerodromima u pitanju. <h2>NABAVLJAJU NOVE VOZOVE</h2> Portal ETV: Željeznička preduzeća su, reklo bi se, u ozbiljnim problemima. Ima li budućnosti za te kompanije? Šta je plan? Koliko duguju ova preduzeća, kome i koliko zaposlenih je višak? VUKIĆEVIĆ: Apsolutno vjerujem u budućnost željezničkog prevoza. Pokrenuli smo niz aktivnosti kako bi željeznica u perspektivi izgledala i funkcionisala znatno drugačije. Završava se izrada glavnog projekta za rekonstrukciju pruge, raspisan je tender za nabavku novih vozova, kao i tender za sanaciju pružnih prelaza.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091112090_db531e335e44661db7a0f4ab6f593f9f12ac8009aa873e9d6208bfa7b0eb7e61" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Istina je da željeznička preduzeća nose teret dugova iz prošlosti, a ti problemi se ne mogu riješiti preko noći. Najveći dio obaveza odnosi se na poreske dugove, i radimo sa Ministarstvom finansija na pronalaženju rješenja u okviru važećih zakona. Uvjerena sam da će sve ove mjere donijeti održivost i novu perspektivu sektoru. Usvojen je i novi Zakon o željeznici, koji po prvi put predviđa formiranje Agencije kao nezavisnog regulatornog tijela. Agencija će zamijeniti Upravu za željeznice, i finansiraće se samostalno. <h2>ČARLI ČEKA</h2> Portal ETV: Da li je urađena procjena za "Čarlija"? Šta će biti sa njim? VUKIĆEVIĆ: Avion tipa “embraer E-195” (40-AOC), poznat kao Čarli, prizemljen je u decembru 2020. godine. Od samog početka njime se loše upravljalo – ostavljen je bez zaštite na pisti, a kasnije je zbog stečaja Montenegro Airlines-a i gašenja kompanije situacija postala još komplikovanija. U aprilu 2024. država je avion otkupila za 4,99 miliona eura. Po preuzimanju resora krajem jula, ustanovili smo da nedostaje dokumentacija aviona, koja je ostala kod Montenegro Airlines-a. Avion je kupljen “u viđenom stanju”, a potvrda vlasništva dostavljena je preko Ministarstva vanjskih poslova Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u čijoj nadležnosti je Uprava za imovinu. Ministarstvo saobraćaja pruža podršku Upravi za imovinu da se ovo pitanje što prije riješi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250623170616_2f9b08e22498e5c6b6eb546ae3ec229e173d7fc9fdfb7b7f96157f16f50a4aa2" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Čarli"> </figure>  Jedan od motora se nalazi u Brazilu i u toku je priprema procesa njegovog transporta u Crnu Goru. <h2>MNOGO PROJEKATA, POSEBNO NA SJEVERU</h2> Portal ETV: Gradi li Crna Gora putnu infrastrukturu? Šta se trenutno radi?&nbsp; VUKIĆEVIĆ: Realizujemo veliki broj projekata, posebno na sjeveru države, koji je dugo bio zapostavljen. Među najvažnijim je put Vrulja – Mijakovići, koji je od posebnog značaja za Pljevlja i očekujemo da bude završen do kraja oktobra. Pri kraju su radovi na dionici Ribarevine – Poda – Berane, gdje je već kompletno asfaltiran put, a radilo se i na pratećoj infrastrukturi. Intenzivno se radi na mostu na Đurđevića Tari, a do kraja godine biće sanirano i klizište Sokolovina. Na dionici Zaborje – Jasenovo polje, ka Šćepan Polju, radovi teku ispred planirane dinamike i očekujem da budu završeni prije predviđenog roka. Na jugu se realizuje put Bar – Kamenički most – Krute, čekan više od deceniju, a radi se i na bulevaru Tivat – Jaz. Završili smo tender za dionicu Ostros – Vladimir, uskoro nas očekuje tender za obilaznicu oko Budve, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori. Takođe, završen je tender za rekonstrukciju magistralnog puta Berane – Rožaje, izabran je izvođač radova za put Bijelo Polje – Dobrakovo. U prethodnoj godini sanirali četiri klizišta, uključujući i zahtjevno klizište na Dobrakovu. Sve ovo pokazuje da se ulaže u dugoročne projekte, jer rekonstrukcija ne podrazumijeva samo asfalt, već i kompletnu prateću infrastrukturu. Naravno izgradnja i rekonstrukcija puteva nije nešto što se može u baš kratkom roku završiti, potrebno je strpljenje, ali mogu reći da sam zadovoljna dinamikom i uvjerena da će Crna Gora, završetkom ovih projekata, infrastrukturno izgledati neuporedivo bolje.

Miraš Dušević

Vukićević za Portal ETV: Wizz Air otvara bazu u Crnoj Gori, biće formirana Agencija za željeznicu, potrebna modernizacija aerodromske infrastrukture

Na kompletnoj dionici magistralnog puta Berane – Ribarevine završeno je prvo i počelo postavljanje drugog asfaltnog sloja. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević, koja je sa saradnicima obišla radove, poručila je da je zadovoljna dinamikom. Naglašava da se istovremeno radi na više puteva u tom dijelu zemlje, sa ciljem stvaranja kvalitetnije infrastrukture i boljih uslova života na sjeveru. Novi asfalt zamijenio je rupe i prašinu, a pomenuta dionica sada je u potpunosti uređena. Put je poprimio izgled savremene saobraćajnice, a njegova važnost, poručuje Vukićević, prevazilazi lokalne okvire – jer povezuje ne samo dva grada, već cijeli sjever Crne Gore. - Radi se o najvećoj rekonstrukciji koja se radi u infrastrukturi trenutno. Preko 30 km je obuhvaćeno. Vrijednost radova preko 35 miliona. Zadovoljna sam dinamikom. Imali smo određenih problema ali vrlo brzo će se sve to završiti. Radili smo neke dodatne radove i zbog toga je bilo malo prolongiranja koje na kraju i neće biti toliko dugo. Uskoro će put biti potpuno završen - rekla je za TV E Vukićević. Izvođač radova je kompanija „Bemax“ čiji je inženjer Irfan Alomerović za TV E rekao da je odrađeno nekih 80 odsto asfalterskih radova. - Plan nam je do 15. oktobra da kompletiramo sve asfalterske radove. Paralelno sa asfalterskim radovima, radimo finalno uređenje terena, saobraćajnu signalizaciju i trotoare u Poda i Zaton - naglasio je Alomerović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092420090_d91b69eff5bde1c9c16d612b272cb2e348357e0b67292347531708dca3e1e10f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092420090_d91b69eff5bde1c9c16d612b272cb2e348357e0b67292347531708dca3e1e10f" data-rendition-name="original" width="1918" height="1077" loading="lazy" alt="Irfan Alomerović"> <figcaption>Irfan Alomerović(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  „Put Vrulja- Mijakovići najznačajniji, povezuje građane Pljevalja sa ostatkom Crne Gore“ Putna infrastruktura jedan je od ključnih preduslova za opstanak sjevera i svakodnevni rad njegovog stanovništva. Vukićević podsjeća da se trenutno intenzivno radi na više putnih pravaca, koji će, kako kaže, značajno promijeniti izgled ovog područja i unaprijediti kvalitet života ljudi u cijeloj regiji. - Možda je najznačajniji taj put Vrulja Mijakovići jer građani Pljevalja su zaista imali veliki problem sa konekcijom, sa ostatkom Crne Gore. To je potpuno nov put i on će biti završen takođe do kraja oktobra. Počela je rekonstukcija puta Petnjica – Bioča, takođe jedan projekat koji se čekao preko 10 godina. Zadovoljstvo mi je što smo ga upravo mi pokrenuli - istakla je ministarka saobraćaja. Na sjeveru se, poručuje ministarka, intenzivno ulaže u saobraćajnu infrastrukturu.&nbsp; Završen je tender za rekonstrukciju saobraćajnice od Berana do Rožaja, a ministarka očekuje da radovi na ovom projektu počnu tokom sljedeće godine.&nbsp; Uskoro će početi i rekonstrukcija puta od Bijelog Polja do Dobrakova u kojem su završeni radovi na sanaciji klizišta.&nbsp; Vukićević naglašava da je riječ o značajnim projektima koji, kako ističe, posebno raduju jer mijenjaju sliku i perspektivu ovog dijela Crne Gore.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjQoaow-agOo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Put Berane – Ribarevine prevazilazi lokalne okvire, povezuje cijeli sjever Crne Gore

Vlada Crne Gore, u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), započela je realizaciju projekta „Unapređenje strateškog planiranja i izvještavanja kroz unapređenje informacionog sistema“, koji ima za cilj jačanje institucionalne koordinacije i digitalizaciju procesa planiranja i praćenja javnih politika.
Projekat će omogućiti modernizaciju i unapređenje Informacionog sistema za praćenje i izvještavanje (ISPI), čime će se pojednostaviti procesi strateškog planiranja, povećati transparentnost rada institucija i ubrzati realizacija državnih obaveza. Ovaj model predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za efikasno upravljanje nacionalnim razvojnim programima, kao i inicijativama koje će biti realizovane nakon pristupanja Evropskoj uniji.
Povodom početka projekta održan je radni sastanak u Generalnom sekretarijatu Vlade, kojem su prisustvovali zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vučić Popović i v.d. rukovodioca Kancelarije za održivi razvoj Ranko Andrijašević, kao i predstavnici UNDP-a: zamjenica stalne predstavnice UN Silke Hollander, lider tima za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i projektna analitičarka za javnu upravu Maja Marković.
Na sastanku su dogovoreni početni koraci koji uključuju analizu postojećeg pravnog okvira, unapređenje propisa i definisanje procedura za uspostavljanje sistema koordinacije donatorske podrške i javnih politika. Time će biti obezbijeđen pravno obavezujući osnov za funkcionisanje nacionalnih institucija u ovoj oblasti.
UNDP će pružiti ekspertsku podršku Generalnom sekretarijatu Vlade u cilju efikasnije implementacije aktivnosti, kvalitetne komunikacije sa međunarodnim partnerima i praktične primjene novih rješenja u radu javne uprave.
Zaključeno je da projekat otvara jasnu perspektivu unapređenja državnih kapaciteta, posebno u segmentu koordinacije razvojnih procesa. Realizacija ovih aktivnosti stvoriće i potrebne uslove za buduću ulogu Crne Gore u pružanju razvojne pomoći kao članice Evropske unije.

Vlada i UNDP pokreću digitalni sistem za efikasniju koordinaciju politika i donatorske podrške

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: maja-vukicevic