Neočekivano ubjedljiva većina građana u Moldaviji glasala je za zapadnu orijentaciju zemlje i protiv ruskog uticaja. Jasna pobjednica izbora je vladajuća proevropska stranka Akcija i solidarnost (PAS), koja je, suprotno predviđanjima, osvojila nešto više od 50 odsto glasova i time odbranila apsolutnu većinu.
U novom parlamentu će, iako gubi osam mjesta u odnosu na izbore 2021, najvjerovatnije imati većinu od 55 od ukupno 101 poslaničkog mjesta.
Proruska izborna koalicija Patriotski blok, koju predvodi bivši predsjednik Igor Dodon, osvojila je samo 24 odsto glasova. U novom parlamentu biće zastupljen i nominalno neutralni, ali faktički takođe proruski blok Alternativa, kojeg predvodi gradonačelnik glavnog grada Kišinjeva Jon Čeban (oko osam odsto), kao i stranka populističkog preduzetnika Renata Usatija (Naša stranka, šest odsto).
Drugo veliko iznenađenje izbora je ulazak u parlament stranke s kojom nije računala nijedna anketa niti posmatrač: desno-populistička stranka Demokratija kod kuće (PPDA) osvojila je 5,6 odsto glasova.
Ova stranka se zalaže za ponovno ujedinjenje Republike Moldavije s Rumunijom i povezana je s rumunskom krajnje desnom strankom Savez za ujedinjenje Rumuna (AUR), čijem je čelniku Đorđu Simjonu zabranjen ulazak u Moldaviju.
<h2>Ne samo pobjeda u dijaspori</h2>
Konačno prebrojavanje glasova pokazalo je da je PAS osvojio ne samo veliku većinu glasova u snažnoj moldavskoj dijaspori u zapadnoevropskim zemljama, nego i većinu glasova u tri četvrtine okruga u zemlji.
Patriotski blok uspio je da pobijedi samo na tradicionalno proruskom sjeveru zemlje, u autonomnoj regiji Gagauziji, te među relativno malobrojnim biračima iz separatističke regije Pridnjestrovlja.
Ovakav rezultat je težak poraz za Kremlj, koji je uložio golema sredstva u prorusku kampanju.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu oduševljen je rezultatom.&nbsp;
- Moldavijo, klanjam ti se, pobijedila si bitku za bitkom protiv neprijatelja zemlje koji su se činili nepobjedivima. Rusija je uložila sve prljavo što posjeduje u ovu borbu: tone novca, laži, nezakonitosti - naveo je Grosu.
Grosu je izborni rezultat nazvao jasnom porukom da kod njih u zemlji odlučuju sami, a ne Rusija. Dodao je da „nije samo PAS pobijedio na izborima, nego ljudi“.
<h2>„Moldavija – 3, Putin – 0“</h2>
Jedan od popularnih kandidata PAS-a Radu Marjan napisao je u noći na ponedjeljak na Fejsbuku: „Moldavija 3 - Putin 0. Čestitke Moldavcima!“
Bila je to aluzija na predsjedničke izbore u novembru 2024, na kojima je pobijedila proevropska predsjednica Maja Sandu, kao i na istovremeno održani referendum o EU, na kojem je tijesna većina bila za evropsku perspektivu Moldavije, te na kraju i na parlamentarne izbore.
U proteklim nedjeljama i mjesecima Moldavija je bila preplavljena proruskim sadržajima na društvenim mrežama.
Veliki dio njih širio je Patriotski blok, ali mnoge su objave stizale i s nepoznatih profila. Osim toga, preduzetnik Ilan Šor, pravosnažno osuđen zbog „krađe milijarde“, organizovao je iz Moskve opsežnu kupovinu glasova.
<h2>Trening za nemire</h2>
Koordinatori njegove mreže više su puta u proteklim nedjeljama uhapšeni, posljednji put prošle nedjelje tokom velike racije širom zemlje, prilikom koje su zaplijenjene velike količine gotovine, propagandni materijali, falsifikovani glasački listići, pa čak i oružje.
Moldavska i srpska policija takođe su uhapsile učesnike jednog kampa za obuku u Srbiji, u kojem su moldavski i rumunski državljani bili obučavani za izazivanje nereda uoči parlamentarnih izbora.
Osim toga, moldavska izborna komisija (CEC) zabranila je učešće na izborima brojnim proruskim strankama zbog ilegalnog finansiranja kampanja i stranaka.
Posljednji put to se dogodilo samo nekoliko dana prije izbora, kada su zabranjene dvije stranke, među njima i proruska stranka Srce Moldavije (IM) Irine Vlah, bivše guvernerke autonomne regije Gagauzije, čija je politička elita usko povezana s Kremljom.
<h2>Emotivna poruka predsjednice</h2>
Predsjednica Moldavije Maja Sandu obratila se biračima na izborni dan na neuobičajeno emotivan i dramatičan način, između ostalog i putem videa na Fejsbuku, u kojem je rekla: „Rusija nije naš prijatelj. Napala je susjednu zemlju bez ikakvog razloga, zatvorila nam je gasovod i želi da kupi naše glasove i našu zemlju“.
Kasnije je na Fejsbuku napisala: „Moldavija je naša zemlja, a ne Šorove kriminalne grupe“.
Vođa Patriotskog bloka Igor Dodon izjavio je u nedjelju uveče da je PAS izgubio izbore i pozvao na proteste u ponedjeljak kako bi se „odbranila pobjeda naroda protiv PAS-a“. Do ponedjeljka prijepodne Dodon se više nije oglašavao o izbornim rezultatima.
Posmatrači, međutim, ne očekuju veće proteste ili nerede u narednim danima, jer je izborni rezultat jasan. Gradonačelnik Kišinjeva Jon Čeban napisao je na Fejsbuku samo: „Zahvaljujemo svima. Poštujemo volju građana“.
Predsjednik PAS-a i predsjednik parlamenta Igor Grosu na konferenciji za novinare branio je pravo opozicije na javno izražavanje protesta. Pozvao je Patriotski blok i svog parlamentarnog kolegu Igora Dodona da protestuju mirno i da ne plaćaju učesnike protesta – kao što se dosad često događalo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Moldavija jasno ka Zapadu

Evropski zvaničnici pozdravili su danas rezultate parlamentarnih izbora u Moldaviji na kojima je ubjedljivo pobijedila proevropska stranka PAS, ukazujući da je zemlja jasno pokazala opredijeljenost ka Evropskoj uniji uprkos pritiscima iz Rusije.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da pobjeda proevrposke strane na parlamentarnim izborima u Moldaviji šalje snažnu i jasnu poruku uprkos ruskom miješanju, prenosi agencija Frans pres.
- Narod Moldavije se izjasnio i njegova poruka je snažna i jasna. Oni su izabrali demokratiju, reformu i evropsku budućnost naspram pritisaka i miješanja Rusije - napisao je Košta na mreži Iks.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je takođe na mreži Iks da "nikakav pokušaj sijanja straha ili podjela" nije mogao da poljulja riješenost Moldavaca.
- Moldavijo, ponovo ste to uradili. Jasno ste pokazali svoj izbor: Evropa, demokratija, sloboda. Budućnost je vaša - napisala je Fon der Lajen.
Ona je ponovila da su vrata EU otvorena za Moldaviju i da će biti uz nju na svakom koraku na tom putu.
Visoka predstavnica EU Kaja Kalas napisala je da je glasanje u Moldaviji jasno "da" evropskoj budućnosti.
- Uprkos masovnim ruskim naporima da širi dezinformacije i kupuje glasove nikakva sila ne može zaustaviti narod posvećen slobodi - napisala je Kalas na mreži Iks.
Prema danas objavljenim zvaničnim rezultatima proevrposka partija PAS predsjednice Maje Sandu pobijedila je sa nešto malo više od 50 odsto glasova na juče održanim parlamenternim izborima u Moldaviji, obilježenim optužbama o ruskom miješanju.
Proruski Patriotski blok osvojio je 24,2 odsto glasova, a na trećem mjestu je Nacionalni alternativni pokret (MAS) prijateljski nastrojen prema Rusiji. Slijedi populistička Naša stranka, dok je desničarska partija Demokratija kod kuće takođe osvojila dovoljno glasova da uđe u parlament.

Evropski zvaničnici pozdravili izbore u Moldaviji i njeno opredjeljenje za evropsku budućnost

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović doputovao je u Kišinjev, gdje se sastao sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu, uoči Samita Jugoistočna Evropa - Ukrajina, koji će biti održana u Odesi. - Danas sam u Kišinjevu, glavnom gradu Republike Moldavije, na putu do Ukrajine, do Odese gdje se održava četvrti po redu Samit lidera Ukrajina - Jugoistočna Evropa. Ovdje sam imao susret sa predsjednicom Moldavije, Majom Sandu, nastavili smo naš prijateljski razgovor koji smo započeli u okviru njene državne posjete Crnoj Gori - kazao je Milatović. U fokusu su, kako je rekao, dvije teme, od kojih je jedna unapređenje bilateralnih odnosa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180620_81e1b8d52349880aec025c7b7b205831c613a3be5e0e2af8135575e2d690cfc5" data-rendition-name="original" width="5840" height="4672" loading="lazy" alt="Sandu i Milatović"> <figcaption>Sandu i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Mislim da je sjajna vijest što ovoga ljeta Crnu Goru i Moldaviju povezuje i avio linija između Kišinjeva i Tivta. To je upravo pravi put ka jačanju naših bilateralnih odnosa. Takođe smo razgovarali o našoj evropskoj perspektivi, o evropskoj perspektivi i Moldavije i Crne Gore. Crna Gora je zemlja predvodnica na ovom putu, ali svaki korak naprijed svih ostalih zemalja kandidata poput Moldavije nas izuzetno raduje - naglasio je Milatović. On je poručio da sjutra nastavlja put za Odesu gdje će sa ostalim liderima učestvovati na četvrtom Samitu Ukrajina-Jugoistočna Evropa. - Zajedno ćemo poslati poruku podrške trajnom i pravednom miru u Ukrajini - poručio je Milatović. &nbsp;

Milatović sa predsjednicom Moldavije: Linija između Kišinjeva i Tivta pravi put ka jačanju bilateralnih odnosa

Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja ove godine zajednički je cilj Crne Gore i Danske, koja će predsjedavati Evropskom unijom (EU) u drugoj polovini godine, kazao je premijer Milojko Spajić.
On je razgovarao sa ministarkom evropskih poslova Danske Mari Bjere, koja je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
- U vrlo konstruktivnom razgovoru potvrđena je posvećenost Vlade procesu integracija, što našu zemlju čini primjerom uspješnog sprovođenja reformi - naveo je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1924466261456490616&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Zatvaranje brojnih poglavlja do kraja godine zajednički cilj

Predsjednica Moldavije Maja Sandu boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića. Ovo je prva zvanična posjeta jednog predsjednika Moldavije našoj zemlji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519100540_494a46217f0765eec81b49a5e5d989ddd425e29f0c2b5e7ab800eea4621fe6e7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Predsjednicu Sandu je u Rezidenciji na Cetinju, uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Milatović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnEcSNAa7YI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519100540_608c826c8ed63a9478f5a6c80727cebf3cf37a62f44fc797413d613946a5a11a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Nakon upisivanja u knjigu gostiju, razgovora dvoje zvaničnika i sastanka dvije delegacije, predsjednici će imati izjave za javnost i posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije na Cetinju - najavljeno je iz Kabineta predsjednika Milatovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519100540_d8dbd8a5a61bd24775153150948c4e2b209b6752bd669f8a81071aa7f2b001f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  &nbsp;Kako su naveli, posjeta predsjednice Moldavije potvrda je odličnih odnosa između dvije zemlje i predstavlja nastavak intenzivne diplomatske aktivnosti Milatovića u cilju međunarodne promocije Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250519100540_250d76c620e37a115744bd2a9cf63d03e2c24ed557bdac2cc5d53a208c6787f2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori"> <figcaption>Sandu u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Takođe, posjeta predsjednice Sandu snažan je signal za dalje jačanje međudržavnih veza, kao i podrška zajedničkim naporima Crne Gore i Moldavije na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - poručuju iz Milatovićevog kabineta.

Sandu dočekana na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nada se da će Evropa i Sjedinjene Države biti uključene u bilo kakve razgovore o okončanju rata njegove zemlje sa Rusijom, rekao je on novinarima u subotu 25. januara.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom susjedne Moldavije Majom Sandu, Zelenski je rekao da Ukrajina takođe treba da bude uključena u bilo kakve razgovore o okončanju rata da bi takvi pregovori imali značajan uticaj.
- Što se tiče rasporeda pregovora: Ukrajina, stvarno se nadam da će Ukrajina biti tamo, Amerika, Evropa i Rusi - rekao je Zelenski, kasnije razjasnivši da još uvijek nije uspostavljen okvir.
- Da, zaista bih želio da Evropa učestvuje, jer ćemo biti članica Evropske unije - dodao je on.
Zelenski je rekao da vjeruje da bi novi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da okonča rat, ali bi to mogao da uradi samo ako bi uključio Ukrajinu u pregovore.
- U suprotnom neće uspjeti. Zato što Rusija ne želi da okonča rat, dok Ukrajina želi da ga okonča - rekao je on.
Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će okončati rat u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, ali su njegovi saradnici od tada rekli da bi postizanje dogovora moglo potrajati mjesecima. Američki predsjednik je izrazio spremnost da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata.
Putin je u petak rekao da bi volio da se sastane sa Trampom da razgovara o Ukrajini. On je naveo dekret Zelenskog iz 2022. kojim se zabranjuju razgovori sa Putinom kao barijera za pregovore.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da je ovu zabranu uveo kako bi spriječio Putina da formira druge kanale komunikacije sa sagovornicima u Ukrajini. Rekao je da je Rusija to aktivno pokušavala da uradi prije nego što je on potpisao naredbu.
<h2>Pomoć Moldaviji</h2>
Zelenski je rekao da je Ukrajina spremna da ponudi ugalj Moldaviji, koja se nalazi u jeku energetske krize nakon što je dotok ruskog gasa kroz Ukrajinu prestao početkom ove godine.
Veći dio Moldavije kontrolišu vlasti u Kišinjevu, ali značajna manjina stanovništva živi u Pridnjestrovlju, regionu koji se otcijepio na kraju sovjetske vlasti i bio u kratkom sukobu sa novom nezavisnom moldavskom državom.
Proruski region, koji ima jedinu elektranu u Moldaviji, suočava se sa težinom energetske krize nakon gubitka snabdijevanja gasom, upozoravajući da će njegove zalihe uskoro biti iscrpljene.
- Posljednji potez Rusije bio je da orkestrira energetsku krizu - rekla je Sandu novinarima u Kijevu, dodajući da su cijene struje skočile na teritorijama koje kontroliše njena vlada, ali da su stvari još gore u otcijepljenim oblastima.
- Oni koji žive u pridnjestrovskom regionu Moldavije, koji su u posljednje tri decenije držani kao taoci neustavnog režima koji podržava Rusija, sada su ostavljeni u hladnoći i tami - naglasila je ona.
Pridnjestrovlje je svakodnevno izloženo nestancima struje od oko pet sati i nestašicama grijanja u zimskim uslovima.
Sandu je rekla da je ovo dio proračunate ruske strategije da se posije haos u Moldaviji i da se olakša dolazak na vlast proruske vlade, što je očigledan znak za parlamentarne izbore koji dolaze ove godine.
Zelenski je rekao da bi Ukrajina mogla da isporuči dovoljno uglja Moldaviji ili Pridnjestrovlju kako bi riješila svoje energetske probleme i smanjila cijene struje za 30%.
- Odsustvo krize u Moldaviji je takođe (u interesu) naše ukrajinske bezbjednosti - rekao je Zelenski i dodao da bi Ukrajina mogla da pošalje tim stručnjaka da olakša korišćenje ukrajinskog uglja u elektrani u Pridnjestrovlju.
Sandu je rekao da je na pridnjestrovskim vlastima u glavnom gradu regiona Tiraspolju da prihvate pomoć.
Pridnjestrovlje nema međunarodno priznanje, a njen samozvani predsjednik Vadim Krasnoselski rekao je ove nedjelje da je termoelektrani na njenoj teritoriji potreban antracit ugalj za rad i da je sorta koju nudi Ukrajina neodgovarajuća.
Zvanična regionalna novinska agencija je u postu na Telegramu primjetila obnovljenu ponudu Zelenskog u subotu, ali je dodala: "Najvjerovatnije je to isti ugalj koji nije pogodan za elektranu."

Zelenski: Nadam se da će Evropa i SAD biti uključeni u pregovore s Rusijom

Maja Sandu, koja je danas zvanično počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije, to što joj je obnovljen mandat pozdravila je kao proevropski izbor glasača "uprkos pritiscima" i sumnji na rusko miješanje u predsjedničke izbore.
- Možemo da se ponosimo činjenicom da smo uprkos iskušenjima uspjeli da budemo na pravoj strani istorije i da odbranimo demokratiju od spoljnjih prijetnji - rekla je Sandu na inauguraciji.
Pošto je dala zakletvu, ocijenila je da je Moldavija u novembru glasala „za jasan pravac, da bude evropska zemlja, što donosi veću sigurnost i prosperitet“.
Maja Sandu je 2020. postala prva žena na čelu Moldavije, koja je između NATO-a i ruske sfere uticaja.

Maja Sandu danas počela drugi mandat kao predsjednica Moldavije

Američki predsednik Džozef Bajden pozdravio je danas reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu u drugom krugu predsjedničkih izbora u toj zemlji, ocenujući da "nisu uspjeli" napori Rusije da spriječi taj izbor.
- Mjescima je Rusija nastojala da podriva demokratske institucije i izborni proces u Moldaviji. Ali Rusija nije uspjela - rekao je Bajden u saopštenju.
&nbsp;On je pozdravio činjenicu da je“ moldavski narod izabrao da slijedi put usklađen sa Evropom i demokratijama cijelog svijeta“.
Moldavija je u nedjelju potvrdila svoju evropsku orijentaciju ponovnim izborom Maje Sandu, u drugom krugu predsjedničkih izbora poslije napetosti i u pozadini sumnji o ruskom miješanju.
Sandu je osvojila 54,9 odsto glasova, a 45 odsto Aleksandar Stojanoglo, 57-godišnji bivši tužilac koga podržavaju proruski socijalisti.

Bajden pozdravio reizbor proevropske predsjednice Moldavije Maje Sandu

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: maja-sandu