Mađarska je saopštila danas da će pokrenuti pravni spor protiv odobrenja privremenog sporazuma u Evropskoj uniji o postepenom ukidanju uvoza ruskog prirodnog gasa kako bi se okončala zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da EU ulazi u "novu eru" postepenim ukidanjem ruskih fosilnih goriva, što uključuje mjeru usvojenu u srijedu kojom se zabranjuje uvoz tečnog prirodnog gasa (TPG) do kraja 2026. godine, dok će uvoz gasa putem cjevovoda biće postepeno ukinut do jeseni 2027.
- Ovo je početak nove ere: ere potpune energetske nezavisnosti Evrope od Rusije .Kako smo masovno smanjili ruski uvoz fosilnih goriva, smanjili smo i prihode koje Rusija koristi za vođenje svog agresorskog rata protiv Ukrajine, plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno na početku rata za fosilna goriva, sada smo spali na 1,5 milijardi eura mjesečno. I dalje je previše. Cilj nam je da to svedemo na nulu- kazala je šefica Evropske komisije.
Propis je pravno obavezujući, što je navelo Mađarsku, koja nema izlaz na more i u velikoj mjeri zavisi od ruskih isporuka, da najavi da će osporiti odluku pred Sudom pravde EU.
- Prihvatanje i sprovođenje ove briselske naredbe je nemoguće za Mađarsku- rekao je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tokom brifinga emitovanog na njegovoj Fejsbuk (Facebook) stranici.
- Čim plan RePowerEU bude formalno usvojen, odmah ćemo ga osporiti pred Sudom pravde Evropske unije- dodao je on na X.
Sijarto je naveo da odluka krši osnivački dokument EU i oijcenio da je to sankcija protiv Rusije, a ne potez trgovinske politike.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je često kritikovao Evropu zbog zauzimanja, kako je navodio, "tvrde linije" prema Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, rekao je da su ruski energenti "vitalni" za Mađarsku.
Slovačka, koja se takođe žalila na uticaj koji bi odustajanje od energetskog snabdijevanja iz Rusije imalo na njenu ekonomiju, navela je da razmatra odgovor na usvajanje novih mjera.
Strategija EU REPowerEU za okončanje zavisnosti od ruskih energenata nastala je kao posljedica invazije Kremlja na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Brisel želi da onemogući Moskvu da gas koristi kao geopolitičkog oružja, kao i da prekine zaustavi sredstva koja su Rusiji preko potrebna za finansiranje rata.
Američki predsjednik Donald Tramp takođe je kritikovao Evropu zbog zavisnosti od ruskih energenata.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije protiv dvije najveće ruske naftne kompanije – državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – čiji izvoz u velikoj mjeri doprinosi punjenju blagajne Kremlja.
Dan kasnije, Brisel je usmjerio sankcije na Rosnjeft i Gazpromnjeft, još jednu veliku naftnu kompaniju koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma.
Tramp je, međutim, dao Mađarskoj izuzeće od američkih sankcija na kupovinu ruskih energenata, rekao je Orban, jednog od najbližih saveznika američkog predsjednika u Evropi.
- Uspjeli smo: Evropa zauvijek zatvara slavinu za ruski gas- napisao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen na X. ''Izabrali smo energetsku bezbjednost i nezavisnost za Evropu. Nema više ucjena. Nema više Putinove manipulacija tržištem. Čvrsto stojimo uz Ukrajinu".
Kremlj je saopštio da će ovaj potez "ubrzati" pad potencijala evropske ekonomije i "smanjiti njenu konkurentnost".
- To znači da će Evropa zavisiti od gasa koji je skuplji, a ponekad i znatno skuplji od ruskog gasa- rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Da bi bio formalno usvojen, privremeni sporazum moraju da odobre Evropski parlament i članice EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mađarska najavila tužbu zbog dogovora u EU o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa

Predsjednik Poljske Karol Navrocki demonstrativno je danas otkazao planirani susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog toga što se u petak sreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pa tako u Mađarsku Navrocki putuje samo na samit predsjednika Višegradske grupe, 3. decembra u Estergomu.
- Predsjednik Karol Navrocki dosljedno se zalaže za traženje mirnog rješenja rata u Ukrajini koji je izazvala Ruska Federacija. Bezbijednost Evrope zavisi od solidarnog djelovanja, takođe i u oblasti energetike. Zbog posjete premijera Viktora Orbana Moskvi i njenog konteksta predsjednik Karol Navrocki odlučio je da ograniči program svoje posjete Mađarskoj isključivo na samit predsjednika Višegradske grupe - saopštio je danas savjetnik Navrockog Marćin Pšidač.
Novi poljski predsjednik planirao je da nakon samita predsjednika Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske u srijedu nastavi u četvrtak državnu posjetu Mađarskoj tokom koje je bio planiran i susret sa premijerom Orbanom.
Poljski premijer Donald Tusk, povodom susreta Orbana sa Putinom u petak, kada su tema bile isporuke ruske nafte i gasa Mađarskoj, kritikovao je Navrockog što će se sastati sa Orbanom.
- Orban ide u posjetu Putinu, Navrocki Orbanu. Haos u pregovorima o planu Vitkofa, a u Kijevu politička kriza. Fatalna kombinacija - poručio je Tusk na mreži Iks.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski poručio je Navrockom da, kad se već sreće sa Orbanom, bolje poradi na tome da Mađarska prestane da blokira evropske sankcije Rusiji i novac koji Poljska treba da dobije iz savezničkih fondova kao kompenzaciju za to što je poslala pomoć u oružju Ukrajini.

1250x600

Poljski predsjednik otkazao susret sa Orbanom zbog Putina

Zaista je loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne, kazao je ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Sijarto je kazao da oni podržavaju evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana.
- Što se tiče evropske integracije to je jedan zaista loš vic da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana su spremne. Ekonomski razvoj bi mogli da obezbijede za EU, a Ukrajina donosi sa sobom samo opasnost, rat i ukrajinsku mafiju. To bi EU mogla da dobije od njih i zbog toga je zaista nemoguće da u Briselu smatraju da je Ukrajina spremnija za članstvo u EU nego zemlje zapadnog Balkana - rekao je on.
On je dodao da Mađarska vodi odgovornu i dobrosusjednu politiku u okviru koje čine sve u interesu da se na zapadnom Balkanu očuva stabilnost i mir.
- Za Mađarsku je stabilnost, bezbjednost i mir na Zapadnom Balkanu od prvobitnog značaja u pogledu nacionalne bazbjednosti. Kod našeg istočnog susjeda se vodi rat, tako da destabilizacija na jugu bi mogla da ima tragične posljedice po nacionalnu bezbjednost Mađarske - rekao je Sijarto.

Sijarto: Loš vic da je Ukrajina spremnija za EU od zemalja Zapadnog Balkana

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto dolazi danas u Beograd kako bi razgovarao o detaljima na koji način će Mađarska pomoći Srbiji pošto su obustavljene isporuke sirove nafte iz Hrvatske usljed američkih sankcija, naveo je ministar u video poruci na Fejsbuku.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u utorak da Srbija ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja Rafinerije ako SAD ne odobre licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
NIS-ova Rafinerija nafte u Pančevu, nadomak Beograda, ostala je bez sirove nafte za preradu, pošto je naftovod kroz Hrvatsku Janaf prekinuo isporuke usljed američkih sankcija sprskoj naftnoj kompaniji uvedenih zbog ruskog vlasništva u kompaniji,
NIS je u utorak saopštio da Rafinerija počinje s pripremama za obustavu rada.
Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da će biti predložen amandman na Predlog zakona o budžetu, koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS.
Prema najavama iz Vlade Srbije, Sijarto bi trebalo da se sastane s ministrom spoljnih poslova Srbije Markom Đurićem i ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović.
Vučić je prethodno rekao da je bilo glasova u Vladi da treba da nacionalizovati NIS, ali da je njegov predlog, koji je usvojen u Vladi, bio da se da još 50 dana vremena da se pronađe novi kupac za NIS.
- Ali ako poslije 50 dana ne dođe do prodaje NIS-a, nemamo izbora i moraćemo da uvedemo svoju upravu i platimo ruskim prijateljima najveću moguću cijenu- rekao je Vučić dodajući da su SAD tražile njegovu riječ da će doći do transakcije udjela u NIS-u "i u pisanoj i u usmenoj formi".

Sijarto najavio da će Budimpešta pomoći Srbiji u vezi s naftom

Noćas u ponoć se po nalogu iz Vašingtona gasi servis vijesti Radija Slobodna Evropa (RSE) na mađarskom, pet godina pošto je ponovo bio pokrenut da bi Mađarima pružio tačne, nezavisne vesti i informacije, objavio je RSE čije je sjedište u Pragu, u Češkoj.
Servis na mađarskom je ukinula Uprava SAD za svjetske medije (USAGM) koja nadzire RSE, Glas Amerike i druge medije, što je 5. novembra najavila Kongresu SAD.
Sadržaj servisa će ostati dostupan onlajn.
- Duboko smo zahvalni za povjerenje, angažovanje i podršku su nam ukazali naši čitaoci - piše u saopštenju.
Mađarski servis je ponovo pokrenut 2020. godine po nalogu Kongresa SAD. Prije toga je radio od 1950. do 1993. godine.
Tibor Voveš, šef mađarskog servisa RSE je zahvalio publici tog servisa, a predsjednik i glavni izvršni direktor RSE Stiv Kapus je pohvalio rad novinara.
Francuska novinska agencija AFP piše da je američka administracija 7. novembra obećala da će zatvoriti servis RSE "Sabad Evropa" da bi "umirila mađarskog nacionalističkog premijera Viktora Orbana, bliskog prijatelja Donalda Trampa, koga je on tada posjetio".
Taj servis RSE "jasno ima za cilj da destabilizuje" Mađarsku, izjavio je Kari Lejk, šef američke uprave USAGM.
AFP objašnjava da je servis RSE na mađarskom, zatvoren poslije pada Sovjetskog Saveza, bio ponovo otvoren 2020. godine pošto je Kongres SAD odobrio njegovo finansiranje "zbog zabrinutosti zbog pada slobode štampe u Mađarskoj".
Od Orbanovog povratka na vlast 2010. godine, piše AFP, mnogi nezavisni mediji u Mađarskoj su ili prestali da rade ili su ih njegovi saveznici otkupili i transformisali u portparole njegove stranke Fides, dok su javni mediji primorani da se povinuju vladinoj liniji.

Vašington gasi servis vijesti Radija Slobodna Evropa na mađarskom da bi zadovoljio Orbana

Mađarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaje da radi večeras u ponoć.
Kako piše RSE, mađarski servis prestaje sa radom oko pet godina pošto je ponovo pokrenut kako bi Mađarima pružio tačne, nezavisne vijesti i informacije.
U poruci publici, servis je naveo da je njegov tim "radio posvećeno kako bi obezbijedio nezavisno novinarstvo publici u Mađarskoj".
Sadržaj servisa će ostati dostupan onlajn.
- Duboko smo zahvalni na povjerenju, angažovanju i podršci koju su nam naši čitaoci ukazali - navodi se u saopštenju.
Predsjednik i glavni izvršni direktor RSE Stiv Kapus pohvalio je rad novinara mađarskog servisa.
- Njihov profesionalizam, posvećenost i nepokolebljiv doprinos našoj misiji oblikovali su naš uspeh na značajan način i ostajemo duboko zahvalni na svemu što su doneli ovoj organizaciji - rekao je Kapus.
Mađarski servis je ponovo pokrenut 2020. godine po nalogu Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, a prije toga radio je između 1950. i 1993. godine.
Američka agencija za globalne medije (USAGM), koja nadzire RSE, Glas Amerike i druge američke međunarodne medije, obavijestila je Kongres 5. novembra da namjerava da ukine Mađarski servis RSE.
Šef Mađarskog servisa RSE Tibor Voveš zahvalio je na pažnji i podršci publike od prvog dana novog rada.
- Bila nam je čast da im pružimo jedinstvene i originalne priče - rekao je Voveš.

Mađarski servis Radija Slobodna Evropa prestaje s radom

Mađarski parlament usvojio je zakon kojim se zabranjuje proizvodnja i komercijalizacija laboratorijski uzgojenog mesa, uključujući proizvode dobijene kultivisanjem životinjskih ćelija u laboratorijskim uslovima.
Zakon je prošao s 140 glasova za, 10 protiv i 18 suzdržanih, čime je Mađarska postala jedna od prvih evropskih država koja uvodi sveobuhvatnu zabranu kultivisanog mesa. Mjera se odnosi na sve faze lanca snabdijevanja – od proizvodnje i distribucije do marketinga i prodaje.
Ministarstvo poljoprivrede Mađarske, koje je snažno podržalo zabranu, tvrdi da laboratorijski uzgojeno meso može predstavljati prijetnju “tradiciji, prehrambenoj kulturi i domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Ministar Ištvan Nagi ranije je upozorio da takvi proizvodi “potkopavaju stoljetne prehrambene navike i sigurnost hrane”.
Zakon ne obuhvata biljne alternative, čija proizvodnja i prodaja ostaje dozvoljena, naglašavajući da cilj mjere nije ograničavanje veganskih i vegetarijanskih proizvoda.
Podrška je stigla iz više političkih blokova – pored vladajuće koalicije Fidesz–KDNP, za zakon su glasali i zastupnici iz Jobbika, Mi Hazanka i Parbeszeda.
Mađarska se ovim potezom pridružila Italiji, koja je 2023. godine postala prva evropska država koja je uvela zabranu laboratorijski uzgojenog mesa. Kritičari, međutim, upozoravaju da bi stroga ograničenja mogla usporiti inovacije i naučna istraživanja u prehrambenom sektoru, posebno u domenu održive proizvodnje hrane.
Zagovornici kultivisanog mesa tvrde da ova tehnologija može smanjiti ekološki otisak, potrošnju resursa i emisije gasova, dok mađarske vlasti ističu da “dugoročne posljedice po zdravlje i društvo nisu dovoljno istražene”.

Mađarska usvojila zakon o zabrani laboratorijski uzgojenog mesa: "Neistražene posljedice po zdravlje"

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obavještava sve zainteresovane kandidate da je otvoren konkurs za stipendije Vlade Mađarske „Stipendium Hungaricum“ za akademsku 2026/2027. godinu.
Na osnovu Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva prosvjete Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova i trgovine Republike Mađarske, za crnogorske državljane je na raspolaganju do 35 stipendija.
Program „Stipendium Hungaricum“ pruža mogućnost studiranja na mađarskim univerzitetima na osnovnim, master, parcijalnim i doktorskim studijama, uz obuhvaćene sljedeće benefite:
- besplatnu školarinu,
- mjesečni dodatak za troškove života: oko 110 eura za studente osnovnih, master i parcijalnih studija, te 350–450 eura za doktorske studije (u zavisnosti od faze studija),
- smještaj u studentskom kampusu ili finansijsku participaciju u iznosu od oko 100 eura mjesečno,
- zdravstveno osiguranje u skladu sa mađarskim propisima.
Ministarstvo napominje da stipendija ne pokriva putne i ostale lične troškove života, te se kandidati ohrabruju da te izdatke planiraju samostalno.
Zainteresovani kandidati prijavu mogu podnijeti putem online platforme Apply online! – Stipendium Hungaricum, nakon čega će imati pristup prijavnom formularu i detaljnim uputstvima za formiranje dosijea. Kompletna dokumentacija podnosi se elektronski Javnoj fondaciji „Tempus“ u Budimpešti, koja je zadužena za prijem aplikacija.
Rok za podnošenje prijava je 15. januar 2026. godine do 14:00 časova.
Sve validne prijave biće razmotrene od strane Komisije Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koja će sačiniti listu prioritetnih i rezervnih kandidata.

Crnogorskim studentima na raspolaganju do 35 stipendija za osnovne, master i doktorske studije u Mađarskoj

Mađarski premijer Viktor Orban održao je još jedan stranački skup u Mađarskoj gdje je ponovno govorio o ratu u Ukrajini te kritikovao Brisel zbog, kako naglašava, proratnog stava.
Orban se obratio pristalicama na onome što je opisao kao "antiratni skup", izjavivši da postoji opasnost od rata u Evropi.
- Nalazimo se na antiratnom skupu. Moramo održati antiratni skup kada postoji opasnost. Izjavljujem, dragi stanovnici Gjora, postoji opasnost od rata u Evropi. Zalažemo se za mir, ne zato što smo dobri ljudi, već zato što moramo da se zauzmemo - rekao je Orban.
Ponovo je govorio o političkim protivnicima te odnosu sa Donaldom Trampom i najavi "finansijskog štita" za Mađarsku iz Amerike.
-- Ako vašu valutu napadne špekulant, recimo Soros, ako je napadnuta, morate je braniti, a za to su vam potrebni finansijski instrumenti. Mađarskoj je oduvijek bio potreban, potreban je i potreban će joj finansijski štit - istakao je Orban.
Na pitanje da li je ovaj paket namijenjen zamjeni fondova EU, Orban je odgovorio da je sama Evropska unija finansijski štit - ako vam je prijatelj.
- Međutim, ako su vam birokrati u Briselu neprijatelji, onda to nije štit, već buzdovan - poručio je Orban.
Istog dana, Peter Mađar, glavni vođa mađarske opozicije, održao je rivalski skup u istom gradu.
Mađarska stranka Tisa ima čvrstu prednost nad Orbanovom vladajućom strankom Fides u većini anketa i predstavlja najveći politički izazov Orbanu u njegovoj 15-godišnjoj vladavini na predstojećim izborima 2026. godine.

Orban: Postoji opasnost od rata u Evropi, našu valutu je napao špekulant

Premijer Mađarske Viktor Orban saopštio je da će njegova vlada tužiti Evropsku uniju zbog prošlomjesečne odluke da postepeno obustavi uvoz ruskog gasa, prenosi britanski list Gardijan.
- Ne prihvatamo ovo očigledno nezakonito rješenje suprotno evropskim vrijednostima, koje je Brisel odabrao da blokira vladu države koja se sa njim ne slaže. Ovo više nisu sankcije, već mjera trgovinske politike. Obratićemo se Evropskom sudu pravde - rekao je Orban u intervjuu državnom radiju.
On je dodao da razmatra i sredstva „koja nisu pravna“ kako bi odvratio Brisel od zabrane, ali da za sada ne želi da navede detalje.
Zemlje EU su se prošlog mjeseca složile da do kraja 2027. postepeno obustave preostali uvoz gasa iz Rusije, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Mađarska i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza ruskih energenata, uprkos odluci EU.

Orban: Tužićemo EU zbog zabrane uvoza ruskog gasa

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista.
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mojim mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrijednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: madarska