Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

Mađarska je prvi polufinalista Evropskog prvenstva u vaterpolu. Mađari su slavili 15:13 (3:3, 2:2, 3.3, 3:3 - 4:3) protiv Španije nakon peteraca.
Španija je inače svjetski i evropski šampion u vaterpolu i sada će morati da igraju od 5. do 8. mjesta.

EP u vaterpolu: Mađarska preko peteraca protiv Španije stigla do polufinala

Predsjednik Mađarske Tomas Suljok objavio je da će parlamentarni izbori u Mađarskoj biti održani u nedjelju, 12. aprila.
Pravo na slobodne izbore je ugaoni kamen naše demokratije i ohrabrujem sve da iskoriste svoje pravo, objavio je Suljok na Fejsbuku.
Briselski portal Politiko ocijenio je da su proljećni izbori ozbiljan izazov za populističkog premijera Viktora Orbana, koji se, nakon skoro dvije decenije na vlasti, suočava sa sve većim kritikama zbog urušavanja demokratije i vladavine prava.
Istraživanje javnog mnenja koje je Politiko objavio pokazuje da opoziciona stranka Tisa, koju vodi Peter Mađar ima podršku 49 odsto, ispred vladajućeg Fidesa Viktora Orbana, kojeg podržava 37 odsto birača.

Parlamentarni izbori u Mađarskoj biće održani 12. aprila

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da Ukrajina u narednih deset godina od Evropske unije traži čak 800 milijardi dolara, što bi, prema njegovim riječima, za Mađarsku imalo teške socijalne posljedice.
Orban tvrdi da bi se tim iznosom u Mađarskoj penzije mogle isplaćivati narednih 40 godina, a sve porodične pomoći čak 60 godina, piše Index.
U objavi na društvenim mrežama Orban je naveo da ukrajinski premijer Volodimir Zelenski taj novac želi da dobije iz Brisela, dok Brisel, kako tvrdi, planira da teret prebaci na države članice Evropske unije, uključujući Mađarsku.
Orban je otkrio da je na jučerašnjoj sjednici mađarske vlade saslušan izvještaj ministra za evropska pitanja Janoša Boke, u kojem je detaljno objašnjeno kako bi Brisel raspodijelio traženih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva.
- Eto, toliko znači tih 800 milijardi dolara koje ukrajinski premijer želi da izvuče iz Brisela. A oni to, opet, žele od nas. Na jučerašnjoj sjednici vlade saslušali smo izvještaj Janoša Boke o tome kako bi Brisel raspodijelio tih 800 milijardi dolara i iz kojih izvora bi se obezbijedila sredstva. Rezultat je krajnje zastrašujući - poručio je Orban.
Prema njegovim riječima, takozvani „briselski ukazi“ za Mađarsku bi značili ukidanje 13. i 14. penzije, postepeno ukidanje porodičnih pomoći, kao i uvođenje progresivnog poreza na dohodak, kojim bi se dodatno opteretili mađarski poreski obveznici.
- Sve to kako bi se imalo čime da se plate ukrajinski režijski troškovi - dodao je on.
Orban je poručio da Mađarska takav scenario odbacuje i najavio da će izvještaj ministra Boke biti objavljen u cjelosti.
- E, to je ono na šta mi, Mađari, ne pristajemo. Izvještaj ministra Boke objavićemo jer mađarske porodice imaju pravo da znaju kakav im se plan iz Brisela želi nametnuti - rekao je Orban.
Dodao je da će građani Mađarske u aprilu, na parlamentarnim izborima, moći da biraju „između briselskog i puta mira“.

Orban: Zelenski želi novac od Brisela, mi ne pristajemo na taj scenario

Evropska unija pozvala je na smirivanje napetosti i na uzdržanost svih aktera u Venecueli, u izjavi koju su podržale sve članice, osim Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban bliski saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa.
Evropska unija poziva sve aktere na smirenost i uzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize. EU podsjeća da se u svim okolnostima načela međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija moraju poštovati, a članice Savjeta bezbjednosti imaju posebnu odgovornost za poštovanje tih načela, koja su stub međunarodne bezbjednosne arhitekture, navodi se u izjavi, prenosi Index.
Dodaje se da je EU više puta poručila da Nikolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zalagala za mirnu tranziciju u demokratiju pod vođstvom Venecuele, uz poštovanje njenog suvereniteta, jer pravo venecuelanskog naroda da odredi svoju budućnost mora da se poštuje.
- EU dijeli prioritet borbe protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i trgovine drogom, što je značajna bezbjednosna pretnja širom svijeta, ali istovremeno naglašava da se ti izazovi moraju rješavati održivom saradnjom, uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta - piše u izjavi.
Dodaju da su u bliskom kontaktu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s regionalnim i međunarodnim partnerima, kako bi podržali i olakšali dijalog sa svim uključenim stranama, koji će dovesti do demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, pod vođstvom Venecuelanaca.
EU poručuje da poštovanja volje venecuelanskog naroda ostaje jedini način da se u toj državi obnovi demokratija i riješi trenutna kriza i ističe da je u ovom kritičnom trenutku bitno da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo.
Svi politički zatvorenici koji su trenutno pritvoreni u Venecueli moraju biti bezuslovno pušteni na slobodu, a konzularna tijela članica EU blisko sarađuju kako bi se zaštitila bezbjednost građana EU, uključujući i one koji su nezakonito pritvoreni u Venecueli, dodaje se.

Članice EU pozivaju na smirivanje tenzija u Venecueli, Mađarska jedina odbila da podrži inicijativu

Mađarska će nastaviti da se protivi planovima Zapada za eskalaciju sukoba u Ukrajini, ali to ne znači da namjerava da napusti NATO ili Evropsku uniju, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u godišnjem obraćanju.
- Mađarska je dovoljno jaka da ostane po strani od rata, a da bi to učinila ići će protiv Brisela, a ako je potrebno i protiv cijelog zapadnog svijeta - rekao je Orban, prenosi Tass.
Podsjetio je da je prije samo godinu dana, prije povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Mađarska morala da odbija napade ne samo lidera EU, već i administracije bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti proglašenja neutralnosti i nesvrstanosti, Orban je rekao: "To nije naš cilj“ i dodao da niko u zemlji ne razmišlja o izlasku iz EU ili NATO.
- Želimo da ostanemo dio sistema zapadnih saveza, ali isto tako želimo da se političke odluke donose na osnovu zdravog razuma i u EU i u sedištu NATO - kazao je Orban.
On je ocijenio da bi neslaganja Sjedinjenih Država i Evropske unije o strateškim pitanjima, uključujući sukob u Ukrajini, mogla dovesti do toga da Amerikanci 2026. godine postignu sporazum o normalizaciji odnosa sa Rusijom bez evropskog učešća.

Orban: Mađarska će ići protiv Brisela da ostane po strani od rata, ali ne planiramo da napustimo EU i NATO

Tekst zaključaka o politici proširenja Evropske unije danas nije usvojen na sastanku Savjeta za opšte poslove EU u Briselu, jer Mađarska nije dala saglasnost, saopštila je državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske Andreja Metelko Zgombić. Ipak, kako je navela, zaključci su utvrđeni i sadrže snažne poruke podrške proširenju zasnovanom na zaslugama.
Rasprava ministara evropskih poslova bila je zasnovana na godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku zemalja kandidata, a formalno usvajanje zaključaka očekuje se na samitu EU 18. i 19. decembra.
Usvajanje je blokirala Mađarska, koja ne želi da podrži pozitivnu ocjenu napretka Ukrajine ka EU. Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere istakla je da ostalih 26 članica snažno podržava Ukrajinu, dok je Njemačka kritikovala mađarsku blokadu kao destruktivnu.
Iako veto onemogućava formalne pregovore, proces pristupanja Ukrajine, prema riječima Bjere, nastavlja se neformalno. Mađarska svoje protivljenje pravda finansijskim razlozima i položajem mađarske manjine u Ukrajini, a ne očekuje se da će veto biti povučen prije izbora narednog proljeća.
Prema najnovijoj analizi Evropske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu pristupanja i mogla bi završiti pregovore do kraja 2026. godine, ukoliko zadrži tempo reformi, dok bi Albanija taj proces mogla okončati do kraja 2027.

Blokada za Ukrajinu: Mađarska nije dozvolila usvajanje zaključaka o proširenju EU

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: madarska