Tridesetosmogodišnja žena, čije ime nije saopšteno, optužena je za krađu u muzeju Luvr u Parizu, objavili su danas francuski mediji.
Ona je optužena za saučesništvo u organizovanoj krađi i kriminalnoj zavjeri, čiji je cilj izvršenje krivičnog djela, a sud joj je odredio pritvor, prenosi Fonet.
Žena je uhapšena ranije ove nedjelje sa još četvoricom ljudi, od kojih su dvojica i ranije optuživani za krađe i kriminalnu zavjeru.
Nakit vrijedan 88 miliona EUR ukraden je iz najposjećenijeg muzeja na svijetu 19. oktobra, a BBC je naveo da su četiri muškarca izvela munjevitu krađu usred dana.
Prema pisanju medija, dvojica navodnih lopova, koji su ranije uhapšeni, priznali su umiješanost.
Osumnjičeni za pljačku Luvra stigli su ukradenim mehaničkim liftom montiranim na vozilo, kako bi pristupili Galeriji Apolona preko balkona, blizu Sene.
Muškarci su koristili sjekač za diskove da bi otvorili vitrine u kojima se nalazio nakit.
Tužioci su rekli da su lopovi bili unutra četiri minuta i da su pobjegli na dva skutera koji su čekali napolju u devet sati i 38 minuta, prije nego što su prešli u automobile.
Nakit nije pronađen.
Od incidenta, mjere bezbjednosti su pooštrene oko francuskih kulturnih institucija, a Luvr je poslije pljačke prebacio neke od svojih najvećih dragocjenosti u Banku Francuske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Za krađu u Luvru među optuženima i žena

Dvojica osumnjičenih za krađu francuskih krunskih dragulja iz muzeja Luvra priznala su umiješanost u pljačku i zadržana su u pritvoru, saopštilo je u srijedu pariško tužilaštvo. Tužilac je dodao da ukradeni dragulji još nisu u posjedu vlasti.
Dvojica osumnjičenih biće izvedeni pred istražnog sudiju i mogli bi biti stavljeni pod formalnu istragu kasnije u toku dana, rekla je tužiteljica Laure Beccuau na konferenciji za novinare.
Pljačka, koja je trajala svega sedam minuta, izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti jer su lopovi pobjegli s draguljima vrijednim desetine miliona eura.
Dvojica muškaraca uhapšena su u subotu navečer i ispitivana 96 sati. Još dvojica osumnjičenih su i dalje u bijegu.
Prvi osumnjičeni (34) je državljanin Alžira, ranije evidentiran zbog prekršaja u saobraćaju. Identifikovan je zahvaljujući DNK uzorku pronađenom na jednom od skutera koji su koristili napadači.
Drugi osumnjičeni (39), iz Aubervilliersa u predgrađu Pariza, radio je kao ilegalni taksista i dostavljač. Policiji je poznat po teškim krađama, a njegova DNK pronađena je na staklu vitrine razbijene tokom pljačke, navodi tužiteljica.
- Nema ničega što bi ukazivalo da su počinitelji imali pomoć unutar muzeja - rekla je Beccuau.
U potragu je uključeno više od 100 istražitelja, koji su analizirali preko 150 DNK uzoraka i predmeta koje su lopovi ostavili na mjestu događaja, uključujući rukavice, kacige i reflektirajuće prsluke.
Jedan od osumnjičenih uhapšen je na aerodromu Charles de Gaulle dok je pokušavao napustiti zemlju letom za Alžir.
Ukradeni dragulji, među kojima je i smaragdna ogrlica sa više od 1.000 dijamanata koju je Napoleon poklonio svojoj drugoj supruzi, još nisu pronađeni. Procjenjuje se da nakit iz muzeja vrijedi oko 88 miliona eura.

500x500

1250x600

1084x550

Osumnjičeni za pljačku Luvra priznali umiješanost, odao ih DNK na predmetima

U okviru istrage o istorijskoj pljački u slavnom pariškom muzeju Luvr i nestanku neprocjenjivih kraljevskih dragocjenosti, u subotu uveče pokrenuta je hitna operacija.
Dvojica muškaraca privedena su i zadržana od strane policije, prenose franviski mediji.
Njih dvojica, porijeklom iz pariske regije, sumnjiče se da su bili dio tima od četiri pljačkaša koji su 19. oktobra provalili u najpoznatiji francuski muzej, koristeći kamion sa dizalicom. Opremljeni žutim prslucima i motociklističkim kacigama, lopovi su razbili prozor koji vodi do Apolonove galerije - dijela muzeja u kojem su izloženi dragulji Francuske krune, i uz pomoć reznih diskova odnijeli kraljevske dragocjenosti koje su pripadale više francuskih vladara, uključujući caricu Eugeniju, suprugu Napoleona III.
Francuski mediji prenose i da su pljačkaši imali pomoć iznutra. Navodno im je jedan čuvar pomogao, prenose Nezavisne.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je “protiv” postavljanja policijske stanice unutar Luvra, što je zatražila direktorka muzeja nakon spektakularne pljačke kulturnih dragocjenosti, u intervjuu koji će biti objavljen u listu La Tribune Dimanche.
Tokom svog saslušanja u srijedu pred Komisijom za kulturu Senata, Lorens de Kars, direktorka muzeja, rekla je da želi “da se obrati Ministarstvu unutrašnjih poslova da se razmotri mogućnost postavljanja policijske stanice unutar muzeja”.
- Protiv sam toga. Ako počnemo sa Luvrom, bićemo prisutni svuda. Trenutna policijska stanica je odmah pored Luvra. Čim je alarm aktiviran, policajci su bili tu za tri minuta - kazao je Nunjez.

Pljačka vijeka u Luvru: Privedeno dvoje osumnjičenih, imali pomoć iznutra

Luvr je, prema francuskom radiju RTL, premjestio neke od svojih najvrednijih dragulja u Banku Francuske nakon pljačke usred bijela dana prošle sedmice koja je otkrila ranjivost sigurnosnog sistema čuvenog muzeja.
Prema RTL-u, koji se poziva na neimenovane izvore, premještanje nekih dragocjenih predmeta iz Apolonove galerije muzeja, doma francuskih krunskih dragulja, obavljeno je u petak pod tajnom policijskom pratnjom.
Banka Francuske, koja čuva zlatne rezerve zemlje u ogromnom trezoru 27 metara ispod zemlje, nalazi se samo 500 metara od muzeja.
Lopovi su 19. oktobra iz muzejske kolekcije ukrali osam dragocjenih predmeta vrijednih oko 102 miliona dolara, otkrivši sigurnosne propuste kada su tokom radnog vremena pomoću dizalice razbili prozor na spratu i provalili u muzej. Uspjeli su pobjeći na motorima.
Vijest o pljački odjeknula je širom svijeta, izazvavši preispitivanje u Francuskoj o onome što su mnogi smatrali nacionalnim poniženjem.

Nakon "nacionalne sramote": Nakit iz Luvra prebačen u banku koja čuva rezerve 27 metara ispod zemlje

U toku je, kako je opisuju stručnjaci, „jedna od najvećih potjera u francuskoj istoriji“ nakon drske krađe krunskih dragulja iz Luvra. Specijalna policijska jedinica od 100 članova grozničavo radi na istrazi i u toku je „trka s vremenom“ kako bi pronašli neprocjenjive predmete, piše Sky News.
Dragulji koji su usred bijela dana ukradeni iz Luvra u Parizu procjenjuju se na oko 88 miliona eura, saopštili su danas pariski tužioci. Podsjetimo, u nedjelju su četiri lopova ukrala devet predmeta iz čuvenog pariskog muzeja dok je bio otvoren za posjetioce, pri čemu je jedan od ukradenih predmeta ispao i pronađen na mjestu događaja.
<h2>Što znamo o istrazi?</h2>
Pariski tužioci povjerili su istragu specijalizovanoj jedinici poznatoj kao BRB, koja se često bavi pljačkama visokog profila. Bivši oficir koji je služio u jedinici otkrio je da je upravo BRB vodio istragu o pljački Kim Kardašijan 2016. godine, kada je banda provalila u njen pariski stan, vezala je i pobjegla s nakitom vrijednim oko šest miliona dolara.
Paskal Skudlara, bivši član jedinice, pojasnio je da BRB ima oko 100 agenata, od kojih je više od deset specijalizovano za krađe u muzejima. Istražitelji pregledaju video-snimke, telefonske zapise i forenzičke dokaze, te razgovaraju s doušnicima.
Skudlara je rekao da BRB „može imati timove koji rade na tome 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i to duže vrijeme“, dodajući kako je „100 odsto siguran“ da će lopovi biti uhvaćeni.
Detektiv za umjetnine Artur Brand, koji pomaže policiji širom Evrope, dodao je da će istražitelji pregledati i snimke nadzornih kamera sedmicama unazad u potrazi za sumnjivim osobama koje su možda izviđale galeriju.
<h2>Ko su počinioci?</h2>
Stručnjaci vjeruju da je samo mali krug kriminalaca sposoban izvijesti ovako drsku pljačku te da su vjerovatno već poznati policiji. Stručnjak za krađe umjetnina Entoni Amore izjavio je za Sky News da su počinioci „vjerovatno evropska kriminalna banda“.
Osim jednog od ukradenih predmeta – krune koja je pripadala carici Evženiji, supruzi Napoleona III – a koji je pronađen na mjestu događaja, francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je policija pronašla i „motocikle i registarsku tablicu“.
<h2>Htjeli su da zapale dizalicu, ali nijesu uspjeli</h2>
Pronađeni su i dokazi na dizalici koju su lopovi koristili da bi pristupili Galeriji Apolon na prvom spratu, gdje su dragulji bili izloženi.
- Takođe želim da odam priznanje čuvarima koji su spriječili da se dizalica zapali. Jedan od kriminalaca pokušao je da je zapali, ali su ga natjerali u bjekstvo - dodala je Dati.
<h2>Trka s vremenom</h2>
Detektiv za umjetnine Artur Brand upozorio je za Sky News da se vjerovatnoća pronalaska plijena u netaknutom stanju smanjuje svakim danom.
- Ovi krunski dragulji su toliko poznati da ih jednostavno ne možete prodati. Jedino što mogu da urade jeste da istope srebro i zlato, rastave dijamante, pokušaju ih izrezati. To je način na koji će vjerovatno zauvijek nestati - kazao je on.
Brand vjeruje da policija mora uhvatiti lopove u roku od sedmicu dana kako bi postojala nada da će dragulji biti pronađeni.
- Ako potraje duže, plijen je vjerovatno nestao i rastavljen. To je trka s vremenom - kazao je Brand.

Francuzi objavili kolika je vrijednost krunskih dragulja ukradenih iz Luvra

Spektakularna pljačka u Luvru izvedena je, naizgled, jednostavno – razbijen je prozor, ukradeni dragulji, a potom bijeg. Francuska javnost je u nevjerici, a sve češće se govori i o propustima u sistemu obezbjeđenja čuvenog muzeja.
Mnogi Francuzi su s nevjericom reagovali na vijest o krađi. 
 „To je nevjerovatno – da se kraljevski dragulji Francuske mogu tek tako odnijeti. Dovoljno je da neko dođe s dizalicom, razvali prozor – i to usred Pariza“, rekao je jedan mladić ispred Luvra.
I na francuskoj političkoj sceni vlada ogorčenje. Desničarska stranka Nacionalno okupljanje nazvala je ovaj događaj „poniženjem za Francusku“, dok je bivši predsjednik Fransoa Oland pomenuo mogućnost da iza krađe stoje organizatori iz inostranstva. Najpoznatiji francuski istoričar i poznavalac plemstva, Stefan Bern, slikovito je opisao značaj ukradenih dragulja: 
 „To je kao da su vam ukrali bakin nakit. To su francuski porodični dragulji.“
<h4>Ukradeni broševi, tijare i ogrlice – kruna im ispala na ulici</h4>
Ukradeno je ukupno osam komada nakita neprocjenjive vrijednosti: broševi, tijare i ogrlice s dijamantima i biserima iz vremena Luja XIV ili iz perioda francuskog carstva 19. vijeka. Istorijski nakit nalazio se u dvije vitrine na prvom spratu južnog krila Luvra.
Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Lorana Njeza, provalnici su se pomoću dizalice popeli na balkon i sve obavili izuzetno brzo. Tokom bijega im je, međutim, ispala izuzetno vrijedna kruna carice Evgenije – na trotoar odmah pored Luvra. Kruna, ukrašena s više od hiljadu dijamanata, pritom je i djelimično oštećena.
„Cijela akcija trajala je sedam minuta. Pobegli su na motociklima. Očigledno su unaprijed precizno istražili sve detalje vezane za lokaciju. Bili su veoma vješti“, izjavio je ministar.
On je pojasnio da su četvorica kriminalaca stigla do muzeja na skuterima, koristili su dizalicu kako bi dospjeli do prostorije u kojoj je čuvan nakit, a zatim brusilicom razbili prozore i odnijeli dragulje, koje je ministar opisao kao „neprocjenjive“. Sva četvorica lopova bila su maskirana i nosila fluorescentne prsluke.
Na mjestu zločina ostavili su alat koji su koristili, a pokušaj da zapale vozilo s dizalicom pomoću benzina nije uspio. Nakon toga su pobjegli motorima prema autoputu.
<h4>„Muzeji su postali mete“</h4>
Francuska ministarka kulture Rašida Dati saopštila je da se radi o još jednom u nizu ciljnih napada na muzeje: 
 „Ovo su profesionalci. Organizovani kriminal sve više cilja na umjetnička djela. Muzeji su postali mete – Francuska posjeduje ogromno kulturno nasljeđe i blago neprocjenjive vrijednosti.“
Istovremeno, pojavile su se i kritike da nadležne kulturne institucije posljednjih godina nijesu dovoljno ulagale u Luvr. Još u februaru, direktorka muzeja Loran de Kar upozorila je da je „najveći muzej na svijetu u lošem stanju“.
<h4>Manjak osoblja u obezbjeđenju</h4>
Tada se uglavnom govorilo o oštećenjima zgrade, ali je, prema riječima sindikalistkinje Eliz Miler, došlo i do smanjenja broja zaposlenih u sektoru bezbjednosti. 
 „U posljednjih deset godina izgubljeno je 190 radnih mjesta u sektoru bezbjednosti – to je 15 odsto osoblja“, kazala je ona.
Sve se dešava u trenutku kada se Luvr, nakon pandemije, ponovo suočava s ogromnim prilivom posjetilaca. Samo prošle godine prodato je devet miliona ulaznica. Kada je muzej osamdesetih godina prošlog vijeka rekonstruisan i dobio staklenu piramidu, računalo se s upola manjim brojem posjetilaca.
Nakon provale, muzej je odmah zatvoren, a mnogi posjetioci koji su tog dana bili u blizini Luvra tek su iz medija saznali da su svjedočili jednoj od najspektakularnijih krađa umjetnina u novijoj francuskoj istoriji.

Kako su ukradeni francuski „porodični“ dragulji

Muzej Luvr u Parizu i danas je zatvoren, dok policija traga za lopovima koji su u nedjelju provalili u njega i ukrali nakit neprocjenjive vrijednosti.
Zvaničnici su kazali da tim od 60 istražitelja radi na teoriji da organizovana kriminalna grupa stoji iza krađe devet komada nakita, među kojima je i kruna sa više od hiljadu dijamanata koju su lopovi ispustili dok su bježali.
Prema riječima zvaničnika, lopovi su stigli oko devet sati i 30 minuta, ubrzo pošto je muzej otvoren, i izveli pljačku za samo sedam minuta.
Oni su parkirali kamion s merdevinama na izvlačenje ispod muzejske galerije Apolo, u kojoj se nalazi kolekcija carskog nakita, popeli se i iskoristili opremu za sječenje da bi ušli kroz prozor i otvorili vitrine.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na sajtu Luvra objavljeno je da, poslije pljačke u nedjelju, muzej i danas ostaje zatvoren za javnost.
Maskirani lopovi su u bijegu ispustili i oštetili krunu carice Evgenije, supruge Napoleona Trećeg, prekrivenu sa 1.354 dijamanta i 56 smaragda.
Francusko Ministarstvo kulture navelo je da osam neprocjenjivih komada nakita i dalje nedostaje.
Na listi koju su objavili nalazi se ogrlica od smaragda i dijamanata koju je Napoleon poklonio supruzi, carici Mariji-Lujzi.
Ukradena je i dijadema koja je nekada pripadala carici Evgeniji, ukrašena sa skoro dvije hiljade dijamanata, i ogrlica koja je nekada pripadala Mariji-Ameliji, posljednjoj kraljici Francuske.
Predsjednik aukcijske kuće Druo, Aleksandar Žikelo, rekao je da plijen nije moguće prodati u sadašnjem stanju.
Pljačka je ponovo pokrenula spor oko slabe bezbjednosti u francuskim muzejima, a ministar pravde Žerald Darmanen je danas priznao bezbjednosne propuste u zaštiti Luvra.
- Ono što je sigurno jeste da nijesmo uspeli, jer su ljudi mogli da parkiraju dizalicu za namještaj usred Pariza, popnu ljude za nekoliko minuta da ukradu neprocenjiv nakit, dajući Francuskoj užasan imidž - rekao je Darmanen za radio Frans inter.
Poslije nekoliko pljački francuskih muzeja posljednjih mjeseci, ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez je kazao da je njihovo obezbjeđivanje glavna slaba tačka.
- Čitava akcija je trajala samo sedam minuta i smatra se da ju je sproveo iskusan tim, vjerovatno stranci - rekao je Nunjez.
Iz Ministarstva kulture su rekli da je intervencija muzejskog osoblja primorala lopove da pobjegnu i ostave za sobom dio opreme korišćene u pljački.
To je prva krađa iz Luvra od 1998. godine, kada je ukradena slika Kamija Koroa koja više nikad nije viđena.

Luvr i danas zatvoren, policija traga za kradljivcima nakita

Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je uvjerenje da će eksponati ukradeni iz Luvra biti pronađeni i da će počinioci biti izvedeni pred lice pravde.
Makron je napisao na platformi Iks (X) da je krađa počinjena u Luvru napad na cijenjeno kulturno i istorijsko nasljeđe Francuske.
Francuski predsjednik je naveo da se preduzimaju sve aktivnosti da počinioci budu uhvaćani, a eksponati vraćeni, kao i da sve korake predvodi pariško tužilaštvo.
Makron je istakao da će novi projekat za zaštitu Luvra, koji je pokrenut u januaru, omogućiti povećanu bezbjednost i da će garantovati očuvanje i zaštitu francuske kulture.
Lopovi koji su u nedjelju opljačkali pariški muzej Luvr ukrali su osam neprocjenjivih predmeta, a deveti koji su pokušali da ukradu pronađen je u muzeju, rekla je pariška tužiteljka Lor Beku.
Beku je u izjavi za televiziju BFM rekla da lopovi nisu ciljali niti ukrali svjetski poznati dijamant Regent, koji se nalazi u istoj galeriji u koju su upali, koji se procjenjuje da vrijedi više od 60 miliona dolara.
Ona je kazala da su, prema prvim izvještajima, u krađi u Luvru učestvovala četiri muškarca koji su imali "pokrivena" lica i pobjegli su "na snažnim skuterima". Tužiteljka je dodala da istražitelji imaju "snimke video nadzora iz muzeja i grada" i da mogu računati da će i građani sarađivati i pomagati u istrazi.
<h2>Šta je ukradeno?</h2>
- Jedan naš sugrađanin je, na primjer, prijavio pravosudnoj policiji činjenicu da se jedan od kriminalaca riješio žutog prsluka koji je nosio - kazala je Beku.
Dodaje da je utvrđeno da iz Luvra nedostaju ogrlica i minđuša iz kolekcije Mari-Luiz, ogrlica, par minđuša i tijara iz kolekcija kraljica Marije-Amelije i Hortenzije i četiri komada nakita iz kolekcije carice Eugenije.
Pljačka dragulja dogodila se u nedjelju ujutro u vrijeme otvaranja muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce iz vanrednih razloga.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija, a posjetiocima izdato upozorenje da ne ulaze u muzej.

Makron: Ukradeni eksponati iz Luvra biće pronađeni, a počinioci kažnjeni

Francuska ministarka kulture Rašida Dati potvrdila je da je pronađen jedan od komada nakita koji su jutros ukradeni iz muzeja Luvr.
To je javila televizija TF1. Riječ je o, kako su prenijeli mediji, kruni carice Eugenije.
Predmet je pronađen u blizini mjesta pljačke. Tamošnja štampa pretpostavlja da je on ispao lopovima u toku bijega.
Dati je navela da se trenutno procjenjuje njegova vrijednost.
Podsjetimo, iz Luvra je ukupno ukradeno manje od 10 dragocjenosti. Pljačka dragulja dogodila se jutros, u vrijeme otvaranja Muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce.
Ministarka kulture kazala je da je vrijednost predmeta nepocjenjiva. Prema njenim riječima, umjetnička djela su danas na meti organizovanog kriminala, kao i muzeji.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija.

Pronađen jedan komad ukradenog nakita iz Luvra

Francuska će pokrenuti šestogodišnje renoviranje Luvra u Parizu s proširenjem najposjećenijeg muzeja na svijetu kako bi se napravilo mjesto za veliki broj ljudi, izjavio je u utorak predsjednik Emanuel Makron.
Novi ulaz će olakšati ulazak i izlazak, a u posebnom prostoru sa zasebnim ulazom biće smještena glavna atrakcija, Mona Liza Leonarda da Vinčija, rekao je Makron stojeći ispred čuvene slike.
Počevši od sljedeće godine, muzej će takođe naplaćivati skuplje ulaznicu posjetiocima izvan Evropske unije, rekao je on.
Predsjednik Luvra Lorens de Kar upozorio je prošle nedjelje da je vjekovima stara zgrada – nekada raskošna palata francuskih kraljeva – u lošem stanju i da curenje vode i temperaturne promjene mogu da ugroze očuvanje umjetničkih djela.
- Posjeta muzeju je postala "fizički naporna", pošto je umjetnička djela teško pronaći u zbunjujućem rasporedu prostorija i premalo prostora za posjetioce da se odmore, jedu ili koriste toalet- rekao je De Kars.
Luvr sada ima devet miliona posjetilaca godišnje, što je više nego dvostruko više od četiri miliona koliko je bilo dizajnirano da može da primi kada je modernizovan 80-ih. Renoviranje će povećati kapacitet na 12 miliona, nada se francuski predsjednik.&nbsp;
Makronovi saradnici rekli su da se očekuje da će projekat takozvane "Nove renesanse" Luvra koštati između 700 i 800 miliona eura.
Makron je rekao da će renoviranje biti finansirano iz sredstava Luvra, prodaje ulaznica, sponzorstava i zarade od njegovog bratskog muzeja u Abu Dabiju, i da na taj način "neće opterećivati poreske obveznike".

Makron najavio renoviranje Luvra, Mona Liza dobija svoju sobu

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na, kako navode, primitivne i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša upućene direktorici CIN-CG Milki Tadić Mijović, nakon njene javne kritike njegovih stavova o istorijskim temama.
Iz ove inicijative saopštavaju da je riječ o „mizogenim i revizionističkim istupima koji predstavljaju sliku politike koju promovišu aktuelni politički savezi“.
– Ovdje nije samo riječ o odsustvu lične i političke kulture, već o djelovanju koje je suprotno evropskim vrijednostima i građanskom konceptu društva – navode iz GI „21. maj“.
Ističu da antifašistički i građanski orijentisani dio društva ne smije ostati nijem na ovakve napade, bez obzira na, kako navode, manjak reakcije nadležnih institucija.
– Na ovakve ispade mora se odgovoriti jasno i odlučno, jer oni predstavljaju dio šire kampanje koja ugrožava multietnički karakter Crne Gore – poručuju.
U saopštenju dodaju da je politička izolacija „velikosrpskih koncepata i diskriminatorne retorike ključna za dalji napredak Crne Gore ka EU“.
– Sveobuhvatan poraz takvih politika postaje uslov oporavka i napretka države – zaključuje se u reagovanju GI „21. maj“.

GI „21. maj“: Nedopustivi mizogini napadi, antifašistički dio društva mora reagovati

Uprkos zakonodavnom napretku, rodno zasnovano nasilje i dalje je široko rasprostranjeno, što ukazuje na dubinu rodnih stereotipa i sistemskih prepreka pristupu pravdi. Od 2017. godine u Crnoj Gori, 22 žene ubili su partneri ili članovi porodice, iako je većina njih prijavljivala nasilje. Tri od četiri žene koje dožive seksualno nasilje nikada ne potraže pomoć, dok više od 60 odsto žena strahuje da prijavi nasilje zbog stigmatizacije i odmazde. Istovremeno, svaki treći građanin vjeruje da žene ponekad izmišljaju tvrdnje o psihološkom nasilju, dok samo četiri osto prepoznaje prisiljavanje na seksualne odnose kao oblik zlostavljanja. Ovi podaci predstavljeni su na današnjem događaju koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u saradnji sa Vladom Crne Gore, Savjetom Evrope, Vrhovnim državnim tužilaštvom i Ženskom liderskom mrežom, kako bi ojačao međusektorski dijalog, partnerstva za unapređenje rodne ravnopravnosti i reforme pravosudnog sektora. Dijalogom koji je moderirala liderka tima UNDP-a za rodnu ravnopravnost Kaća Đuričković poručeno je da Crna Gora može dostići društvo nulte tolerancije na rodno zasnovano nasilje samo kroz promjenu duboko ukorijenjenih stavova, snažniju institucionalnu odgovornost i dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205141216_e01cb36a792effe2205f431e36576d3aefe9d493aa4f3d0c22f40c66d49517d7" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da rodno zasnovano nasilje opstaje jer ga podupiru štetni stereotipi, normalizovani obrasci ponašanja i institucionalne slabosti. - Reformski procesi se ne mogu posmatrati odvojeno od promjene organizacione kulture – unutar institucija koje treba da štite građane mora vladati nulta tolerancija na nasilje, diskriminaciju i zloupotrebu moći. UNDP snažno podržava ove promjene kroz jačanje integriteta, odgovornosti i kapaciteta pravosudnog sistema, ali i kroz unapređenje sopstvenih standarda, politika i praksi - kazala je Paniklova. Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić kazala je da je jedno ubistvo žene poraz države, a još jedno ubistvo nemar države, dodajući da sudovi moraju biti linija na kojoj nasilje prestaje, odlučno, brzo i bez izuzetka. - To je naša obaveza prema pravdi i prema svakom životu koji možemo zaštititi - istakla je Pavličić. Milorad Marković, vrhovni državni tužilac, istakao je da je u rad državnih tužilaštava uveden novi model postupanja tužilaca koji je doprinio kvalitetnijem prikupljanju dokaza, boljoj zaštiti žrtava i bržem donošenju odluka. - Sve institucije sistema moraju raditi na unapređenju svog djelovanja, a za Državno tužilaštvo će u narednoj godini prioritet biti dalje unapređenje primjene uspostavljenih standarda i stvaranje boljih uslova za podršku i zaštitu žrtava, uz dalje podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, u samoj instituciji - naglasio je Marković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251205141216_bf6bff75ec5d7b6c3bea0d084b494c6c0554f1736b5a7794f4e35a7801170357" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Ministar pravde Bojan Božović podsjetio je da Crna Gora intenzivno radi na usklađivanju zakonodavstva sa savremenim evropskim standardima: - Uveli smo strože sankcije i predvidjeli nova krivična djela, koja će uskoro biti sastavni dio krivičnopravnog sistema Crne Gore. Naša obaveza je da zakonodavni okvir odgovori na realne izazove društva, uključujući i one koji se najdublje tiču bezbjednosti žena i djevojaka - poručio je Božović i naglasio da su ove reforme posebno važne u trenutku kada se Crna Gora suočava sa porastom rodno zasnovanog nasilja, uključujući i slučajeve femicida. Podaci iz istraživanja UNDP-a o rodnoj dimenziji u pravosudju koje je podržao Savjet Evrope, ukazuju da iako žene čine većinu u pravosuđu, i dalje se suočavaju sa preprekama u napredovanju, rukovođenju. Istovremeno, institucionalni mehanizmi rodne ravnopravnosti ostaju slabi što zahtijeva prelazak sa deklarativne na stvarne, sistemski podržane mjere. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka poručio je da je rodno zasnovano nasilje test povjerenja u državu, te da sistem ne funkcioniše dobro ako žene ne vjeruju institucijama i ne prijavljuju nasilje. - Cilj nam je da rodna ravnopravnost ne bude samo zakonski princip već realnost. Nijedna žena ne smije ostati nevidljiva i nezaštićena. Najranjivije žene ne stavljamo na kraj, već u središte naših politika i mjera - kazao je Đeka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251205141216_ba0bdfd59b1a24ef75f9dd29d302f2815201836a7a67e4dc2173f24d6db0d0f8" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="događaj u podgorici"></figure>  Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kazala je da svaka žena u društvu, a i na radnom mjestu mora da se osjeća dostojanstveno i uvaženo a prije svega bezbjedno. Nišić je ukazala da unaprjeđenjem radnog zakonodavstva Ministarstvo kreira sigurno i dostojanstveno radno okruženje, doprinosi uskladjivanju privatnog i poslovnog života i osnaživanju žena za ravnopravno učešće na tržištu rada. Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da se intenzivno radi na novom Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja nad ženama, čija će dosljedna primjena biti obavezna za sve nadležne institucije, kako bi se spriječilo prebacivanje žrtava „od vrata do vrata“ i obezbijedila brza i pouzdana reakcija sistema. - Novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti jasno će prepoznati žrtve rodno zasnovanog nasilja i obezbijediti im ekonomsku podršku te prepoznati nove usluge. Ovaj proces mora biti prioritet institucija kako bi bio sproveden do kraja, bez odlaganja - kazao je Gutić i dodao da će poseban fokus biti stavljen na jačanje medjusektorske saradnje. Iako institucionalni odgovori na nasilje još uvijek nijesu dovoljno snažni, više od 65 odsto zaposlenih u javnoj upravi smatra da je rodno zasnovano nasilje veoma ili donekle prisutno u Crnoj Gori, dok takav stav ima više od 97 odsto tužilaca i tužiteljki, pokazuje najnovije istraživanje UNDP-a o percepciji zaposlenih u javnoj upravi o rodno zasnovanom nasilju. Prema svjedočenju zaposlenih, različiti oblici nasilja prisutni su i u javnim institucijama - psihičko 30 odsto, političko 28 odsto i seksualno uznemiravanje pet odsto, što dodatno ukazuje na potrebu za efikasnijim institucionalnim mehanizmima zaštite. Na događaju su govorile i ambasadorka Italije, Andreina Marsela, državna sekretarka MUP-a, Dragana Kažanegra Stanišić, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, kao i predstavnice civilnog društva, aktivistkinje i ekspertkinje: Aida Petrović, Branka Žigante - Mašić, Duška Pejović, Sabina Muratović i Marija Pešić. Učesnice i učesnici su poručili da se napredak u borbi protiv nasilja može postići samo udruženim djelovanjem – pravosuđa, policije, socijalne zaštite, civilnog društva, medija, međunarodnih partnera i lokalnih institucija. Izgradnja društva u kojem svaka žena živi bezbjedno i dostojanstveno zajednička je odgovornost svih.

Pavličić: Jedno ubistvo žene je poraz države, drugo je nemar; Božović: Obaveza da akonodavni okvir odgovori na realne izazove

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, lišili su slobode D.J. (33), koji se potraživao shodno naredbi Osnovnog suda u Nikšiću radi upućivanja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od tri godine.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, D.J. je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Intenzivnim operativnim radom na terenu i preduzimanjem više policijskih aktivnosti, službenici nikšićkog Odjeljenja bezbjednosti locirali su i uhapsili ovo lice, koje je potom sprovedeno u UIKS na izdržavanje kazne.
Uprava policije poručuje da će i dalje nastaviti pojačane aktivnosti na pronalasku lica koja izbjegavaju izvršenje pravosnažnih sudskih odluka.

Nikšić: Uhapšen muškarac koji je izbjegavao izdržavanje trogodišnje kazne zatvora

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, Asmir Pućurica, reagovao je na izjave predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ocjenjujući da je riječ o „teatralnom i očajničkom pokušaju političke kampanje“.
Pućurica poručuje da Milatović, ukoliko želi da se bavi političkim nadmetanjem, to ne može činiti iz pozicije predsjednika svih građana Crne Gore.
– Slučajnom predsjedniku Crne Gore treba da bude jasno da kampanju, koju očajnički vodi obijajući pragove, ne smije voditi u ulozi predsjednika svih građana – navodi se u njegovom reagovanju.
On podsjeća Milatovića na odluke iz perioda kada je bio ministar u „apostolskoj“ Vladi.
– Ako se već poziva na „pohare“ i „pljačke“, valja podsjetiti da je on postavio svoju suprugu u CGES, a svog druga u Montenegro Works – kompaniju koja je, prema svim pokazateljima, služila namirenju interesa partijskih prijatelja – poručuje Pućurica.
Nadalje, tvrdi da Milatovićeva ekonomska politika „nije ostavila dobre rezultate“.
– On je kumovao gašenju nacionalnog avioprevoznika, zbog čega i danas trpi crnogorska privreda. Za njegovog mandata nastavljen je i sunovrat KAP-a i rastući pad izvoza, koji aktuelni premijer Spajić samo produbljuje – navodi odbornik DPS-a.
Pućurica podsjeća i na spor sa Aman Resorts-om.
– Milatović je takođe učestvovao u raskidanju saradnje sa renomiranim hotelskim lancem, što je građane koštalo više od pola miliona eura i udaljilo Crnu Goru od svjetskih turističkih trendova – ističe on.
Odbornik DPS-a ocjenjuje da Milatović danas „pokušava da prisvaja teme radnika i propalih fabrika“, dok zanemaruje politički kontekst devedesetih.
– Dok danas glumi zaštitnika radnika, zaboravlja da je politika njegovih ideoloških prethodnika držala Crnu Goru u sankcijama i izolaciji. Da nije Đukanovićeva politika krajem devedesetih istrgla Crnu Goru iz kandži onih kojima se Milatović danas divi, o našoj sudbini bi se pitalo u Beogradu – navodi Pućurica.
Na kraju, poručuje:
– Ako spašava svoju političku karijeru, neka to radi kao lider partije koju godinama osniva, a nikako da dovrši – a ne preko leđa građana, kojima već pet godina nema šta da ponudi.

Pućurica: Milatovićeva „zabrinutost“ za Bijelo Polje još jedan pokušaj političke manipulacije

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: luvr