Luka Bar je ogroman potencijal naše države. Njeno jačanje znači jačanje ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i pozicioniranje Crne Gore kao važnog saobraćajnog i logističkog čvorišta u Crnoj Gori i region - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom radne posjete Baru.
On je, tokom obilaska Luke Bar, gdje se sastao sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem i predsjednikom Odbora direktora Dušanom Masoničićem, naglasio da ova luka predstavlja jedan od ključnih državnih resursa i strateških potencijala Crne Gore.
Milatović je istakao da je neophodno &nbsp;strateško djelovanje države u nekoliko ključnih oblasti.&nbsp;
- U tom kontekstu, osvrnuo se i na odluku prethodnih vlasti da 30-godišnju koncesiju nad dijelom lučkog područja dodijele kompaniji Port of Adria, ocjenjujući da se takav potez pokazao strateški pogrešnim, naročito imajući u vidu da ta kompanija godinama posluje sa gubitkom, što onemogućava potpunu valorizaciju kapaciteta i razvojne mogućnosti Luke Bar - navodi se u saopštenju.
Milatović je poručio da se mora pronaći rješenje koje će biti u interesu i države i investitora, naglašavajući da se kao najbolje i dugoročno najkorisnije rješenje nameće ponovno objedinjavanje Luke Bar kroz kupovinu Port of Adria od strane države.&nbsp;
- Takav potez bio bi od posebnog značaja za razvoj kompletnog lučkog sistema, jer bi se obezbijedilo jedinstveno upravljanje, veća operativna efikasnost i optimalna iskorišćenost svih postojećih kapaciteta - ocijenio je Milatović.
Ukazao je na važnost boljeg organizovanja željezničkog prevoza tereta koji stiže u luku, kao ključne karike u lancu transporta i logistike.&nbsp;
- Važno je da svi akteri u sistemu budu snažno usmjereni na unapređenje operativnosti i konkurentnosti željezničkog teretnog saobraćaja. Neophodno je kontinuirano ulaganje u željezničku infrastrukturu, uz temeljnu rekonstrukciju pruge, posebno dijela koji povezuje Bar sa unutrašnjošću i regionalnim tržištima. Za ove procese potrebna je jasna državna vizija. Ako želimo da Luka Bar bude motor razvoja Bara i cijele Crne Gore, moramo strateški i dugoročno ulagati u transportne i logističke kapacitete - istakao je Milatović.
Dodaje da Luka Bar, zahvaljujući dubokom akvatorijumu, poziciji i raspoloživom prostoru, može postati jedan od najznačajnijih logističkih centara u regionu, uz adekvatnu podršku države i usklađeno djelovanje svih nadležnih institucija.
- Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje – kao snažan, integrisan i konkurentan sistem koji doprinosi razvoju grada Bara i cijele Crne Gore - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Vrijeme je da Luka Bar zauzme mjesto koje zaslužuje

U Luci Bar je u prvih devet mjeseci ove godine pretovareno ukupno 1,32 miliona tona tereta, što je pet odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je brodski pretovar iznosio 1,39 miliona tona.
- Biznis planom za ovu godinu je za prvih devet mjeseci bio planiran brodski pretovar od 1,49 miliona tona, pa je na nivou realizacije od 89 odsto - navodi se u izvještaju menadžmenta o poslovanju za prvih devet mjeseci ove godine.
Kako se navodi, primjetan je pad brodskog pretovara rasutih i generalnih tereta, dok tečni bilježe povećanje u odnosu na uporedni period prošle godine.
Od ukupno pretovarenih 1,32 miliona tona, na rasute terete se odnosi 1,01 milion tona, na tečne 236,74 hiljade tona, a na generalne terete 71,88 hiljada tona.

Brodski pretovar za devet mjeseci 1,32 miliona tona

Počelo je dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora iz Luke Bar na gradilište Vjetropark Gvozd, a početak montaže prve vjetrenjače se očekuje u ponedjeljak 20. oktobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251017091024_78c4da00c11135b9829df057fbb1629673d934bf489cc7ca6e8b28721d58f55a" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na gradilište je stigao i dio mašina, odnosno dizalice za montažu, dok se dopremanje lopatica očekuje iduće sedmice. Plan za montažu prve vjetrenjače je 1. novembar, ukoliko dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251017091024_ab7b87696187cc54214b8833e26acd6155f7e88c4b834164b882ee60f517c349" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd "> <figcaption>Počelo dopremanje prvih djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Građevinski radovi koje izvodi kompanija Bemax su završeni, ali su ostale dežurne ekipe koje su pripravne ukoliko bude bilo potrebe za intervenciju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXEZYuUR7Zug&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO i VIDEO) U toku dopremanje djelova vjetrogeneratora na gradilište Vjetropark Gvozd, početak montaže prve vjetrenjače planiran u ponedjeljak

Luka Bar, nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, mogla bi postati privlačna za argentinske preduzetnike kao ulazna tačka na tržište EU, ocijenio je nerezidentni ambasador Argentine u Crnoj Gori Osvaldo Marsiko na sastanku sa potpredsjednikom Skupštine Borisom Pejovićem.
Pejović i Marsiko su razgovarali o unaprjeđenju bilateralnih odnosa, jačanju parlamentarne saradnje i razmjeni iskustava u oblasti evropskih i regionalnih integracija.
Kako je saopšteno iz Skupštine, Pejović je istakao dobre i prijateljske odnose između Crne Gore i Argentine, podsjetivši na istorijske veze i ulogu crnogorske dijaspore u Argentini, koja predstavlja važan most za dalji razvoj odnosa između dvije zemlje.
- On je naglasio da su evropske integracije strateški cilj Crne Gore, koji uživa široku podršku građana i svih političkih partija, bez obzira na njihove programske razlike - navedeno je u saopštenju Skupštine.
Ambasador Marsiko se saglasio sa ovim stavom, ističući da je kontinuitet spoljnopolitičkih prioriteta Crne Gore – nezavisno od promjena vlasti – važan pokazatelj njene političke zrelosti i stabilnosti. On je govorio o prednostima koje je proces regionalne ekonomske integracije, kroz MERCOSUR, donio državama Latinske Amerike.
Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnoj političkoj situaciji u obje zemlje, te razgovarali o mogućnostima unaprjeđenja parlamentarne saradnje i razmjene delegacija između dva parlamenta.
- Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženu spremnost za jačanje saradnje između Crne Gore i Republike Argentine - zaključili su u Skupštini.

Marsiko: Nakon ulaska Crne Gore u EU, Luka Bar bi mogla postati privlačna argetinskim preduzetnicima

Diplomirani pravnik Ilija Pješčić izabran je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Luke Bar, saopštio je Odbor direktora te kompanije.
U Odboru direktora kažu da je Pješčić ovu funkciju u prethodne četiri godine uspješno obavljao, rukovodeći kompanijom u vrlo zahtjevnim i nepredvidivim poslovnim okolnostima.
– Kao i ostalim privrednim društvima u Crnoj Gori, tako i kompaniji “Luka Bar” ad u narednom periodu predstoje aktivnosti na usklađivanju organizacije, Statuta, organa i drugih akata, sa novim Zakonom o privrednim društvima, koji na snagu stupa 1. januara 2026. godine. Sve zakonske odredbe biće sprovedene u skladu sa zakonskim rokovima – navedeno je u saopštenju za javnost.
Imenovanjem Pješčića za vršioca dužnosti izvršnog direktora, kažu u Odboru direktora Luke Bar, nastavlja se kontinuitet uspješnog i pozitivnog poslovanja, redovnog izmirivanja svih obaveza prema državi i zapošljenima, kontinuitet započetih investicionih ciklusa i realizacije ugovorenih poslovnih aranžmana.
– Odbor direktora i izvršni menadžment će, kao i do sada, rukovođenje najvećom barskom kompanijom sprovoditi sa najvećom dozom odgovornosti i posvećenosti, što će vjerujemo i dokazati vrlo uspješan završetak još jedne poslovne godine – zaključeno je u saopštenju.

Ilija Pješčić v.d. izvršnog direktora “Luke Bar”

U barsku luku uplovila su dva kruzera. Luksuzni kruzer „Celebrity Ascent" jutros uplovio u barsku luku, na gat Port of Adria.
Uplovljavanje kruzera, jutros prije osam sati, privuklo je pažnju građana i turista. Na ovom kruzeru je oko 3.000 putnika.&nbsp;
Prema informacijama Primorskog portala iz kompanije „Boka Adriatic“ doo, koja obavlja pomorsko-agencijske poslove kruzer „Celebrity Ascent“ &nbsp;na vezu &nbsp;u vlasništvu Port of Adria će biti danas do 18 sati.
Sa kruzera „Celebrity Ascent“ danas je organizovanih 28 izleta na kojima će obići gradove na Crnogorskom primorju, kulturno-istorijske znamenitosti, nacionalni park Skadarsko jezero, uživati na gastronomskim i aktivnim izletničkim turama.
Jutros je u barsku luku, uplovio i kruzer „Belle del adriatique“ na kome je oko 200 turista, uglavnom iz Belgije. Iz Bara će isploviti oko 13 sati.
Bar je sve atraktivnija kruzing destinacija, zbog bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa i osobenosti ponude: Stari grad Bar kao najveće arheološko nasljeđe na ovim prostorima, Park prirode Staru maslinu, agro turizam u zaleđu, prelijepe kanjone,morsku i jezersku obalu nacionalnog parka Skadarsko jezero. Na nepunih 30, odnosno 40 kilometara su stari gradovi Ulcinja, Budve…
Turistička organizacija Bar za svaki kruzer organizuje kulturni program na početku šetališta kralja Nikole u izvođenju KUD –a “Rumija”, a u ponudi su autentični proizvodi članova &nbsp;Klaster turizma i kreativne industrije.

U Baru danas „Celebrity Ascent" i „Belle del adriatique“, planirano 28 izleta

"Da li biste mogli mirno gledati svoju djecu kako se šetaju i igraju pored postrojenja koje nosi oznaku najveće opasnosti od eksplozije, znajući da su se one već dešavale u razvijenim državama?"
Ovim pitanjem se advokatica Vesna Čejović, koja zastupa grupu građana i aktivista iz Bara, prije godinu i po obratila tadašnjem ministru energetike Saši Mujoviću.
Time je ukazala na opasnosti najavljene izgradnje terminala za tečni prirodni gas (LNG) i gasne termoelektrane u Luci Bar, stotinjak metara udaljenog od stambenih zgrada, škola, šetališta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fopasne-igre-premijera-spajica-sa-sudbinom-bara-ili-projekat-za-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Isto je ponovila aktuelnom ministru Admiru Šahmanoviću nakon što je 10. septembra sa japanskom energetskom kompanijom JERA potpisan Memorandum o saradnji za razvoj terminala i gasne elektrane.
Na ovo pitanje, koje u najkraćem ilustruje zabrinutost Barana, advokatica Čejović nije dobila odgovor - ni tada, ni danas.
- Prema evropskoj direktivi o izbjegavanju velikih industrijskih nesreća, ovakvi objekti svrstani su u prvu kategoriju opasnosti od eksplozija - ističe Čejović u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Za stanovnike Bara, primorskog grada sa nešto više od 40.000 stanovnika, dodatno je alarmantno što je grad u najosjetljivjoj seizmički aktivnoj zoni, što izgradnju ovakvih objekata čini potencijalno katastrofalnom.
O ovoj temi raspravljano je u lokalnom parlamentu a, kako je rekao predsjednik opštine Bar Dušan Raičević, Crna Gora nema vrednijih resursa od prostora te da je on eksplicitno protiv izgradnje terminala.
<h2>Vlade uporno potpisuju, građani uporni u otporu</h2>
Planovi o izgradnji terminala u Luci Bar, u kojem bi se skladištio a potom distribuirao gas ka Evropi, počeli su početkom 2020. godine.
Tada je još na vlasti bila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, koja je iste godine izgubila trodecenijsku vlast.
Vlasti koje su ih naslijedile, ostale su pri istoj namjeri.
Tako je 2023. godine Vlada Dritana Abazovića potpisala memorandum sa američkim kompanijama Enerflex i Wethington, bez javne rasprave.
Projekat je opravdavan "smanjenjem zavisnosti od ruskog gasa" i predstavljan kao strateški energetski interes.
Nakon potpisivanja, Raičević je predstavnicima američkih kompanija poručio da je u pitanju odluka koja određuje sudbinu grada i da za Bar nije prihatljivo da o tome odlučuje Vlada već građani na referendumu.
- Želite da turisti koji dolaze kruzerima u Bar gledaju u termoelektranu - pitao je Raičević.
RSE je poslala upit ovim američkim kompanijama o planovima. Odgovor na konkretne pomake i planirani početak radova 2025. nije stigao.
SAD je najveći proizvođač nafte i tečnog gasa u svijetu.
I evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je par mjeseci kasnije kazao da je EU spremna da sarađuje s Crnom Gorom na razvoju LNG terminala u Baru, targetirajući ga kao potencijalno regionalno energetsko čvorište.
Ta podrška nikada nije formalizovana ali je izjava naišla na osude dijela stručne javnosti i civilnog sektora.
Ujedno, podrška fosilnim gorivima, u koje spada i tečni gas, u suprotnosti je sa Evropskom zelenom agendom i ciljevima dekarbonizacije do 2050. i sa planom RePower 2030, koji predviđa smanjenje korišćenja gasa za 50 odsto.
Uprkos protivljenjima, Vlada Milojka Spajića i japanska energetska kompanija JERA potpisale su 10. septembra ove godine Memorandum o razumijevanju na istu temu.
- Japanska firma i Ministarstvo sprovešće studiju izvodljivosti, koja će obuhvatiti tehničku, komercijalnu i finansijsku održivost LNG terminala i gasne elektrane, uključujući analizu više potencijalnih lokacija - kazali su iz Vlade.
Studija će, kako se dodaje, pružiti konkretne podatke o isplativosti i budućem razvoju oblasti tečnog gasa u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1966038400638882033%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966038400638882033%7Ctwgr%5E6a374fc15afa59bd1f857d4ba905c11f515d0d75%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
I ovaj Memorandum je potpisan bez javne rasprave, konsultacija s građanima i saglasnosti lokalne samouprave.
U međuvremenu usvojen je Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine, koji nije predvidio izgradnju gasne termoelektrane i LNG infrastrukture u Luci Bar.
Za RSE iz Ministarstva energetike nisu komentarisali protivljenje više desetina ekoloških organizacija i eksperata ovom projektu.
Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se insistira na nečemu što ne predviđa Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine.
- Legitimno je da svaki investitor izražava interesovanje da plasira projekte i time rješava sopstvene probleme. Ali je nelegitimno i nezakonito da naše vlasti prihvataju ovakvu vrstu projekata - kaže Čejović.
Iz japanske kompanije nisu za RSE objasnili kako su izabrali Crnu Goru kao potencijalnu lokaciju, kad planiraju izradu studije, niti kako će iskomunicirati sa zabrinutom lokalnom zajednicom.
Analitičari u Japanu navode da su kompanije poput Jere suočene s padom potražnje i izazovom plasmana viškova i da zemlja ulazi u period prekomjerne ponude LNG-a, zbog čega traže alternativna tržišta uključujući Balkan.
Čejović citira nalaze Instituta za ekonomiju energetike iz Amerike, koji je ukazao da je zbog problema prevelikog broja LNG terminala u svijetu, a posebno u Japanu, došlo do drastičnog smanjenja potražnje LNG-a.
- Predviđa se da će već naredne godine, Japan biti suočen sa velikim problemima plasmana LNG-a, zbog čega se oni usmjeravaju na alternativna tržišta - rekla je ona.
<h2>Šta je LNG terminal i zašto je opasan?</h2>
LNG terminali služe za prijem, skladištenje i pretovar prirodnog gasa ohlađenog kako bi se pretvorio u tečno stanje.
Prema važećim evropskim standardima, LNG terminali se svrstavaju u postrojenja prve kategorije opasnosti od eksplozije, zbog ekstremno visokog pritiska i zapaljivosti gasa u tečnom i gasovitom stanju.
- U slučaju bilo kakve tehničke greške ili ljudske nepažnje, prirodnih nepogoda ili seizmičkih aktivnosti posljedice mogu biti katastrofalne: eksplozije, požari, ljudske žrtve - ukazuje advokatica Čejović.
U svijetu ima oko 60 LNG terminala i većina njih nije izgrađena na obalama gradova, već na plutajućim platformama u moru, kilometrima daleko od naseljenih zona, upravo da bi se smanjio rizik po ljude i okolinu.
U slučaju Luke Bar, planirani terminal bio bi na svega nekoliko stotina metara od stambenih zgrada, škole, doma zdravlja, šetališta.
- Takva postrojenja jednostavno se ne rade i po EU direktivi ne smiju da se rade blizu naselja, javnih saobraćajnica, javnih površina dostupnih građanima, a to još manje u trusnim područjima - kaže Čejović.
Prema njenim riječima, ekonomski efekti su beznačajni, s obzirom na negativan uticaj na turizam, cijene nekretina i ostalu privredu.
<h2>Kakva su iskustva ostalih zemalja?</h2>
Primjeri iz Evrope pokazuju da LNG terminali često izazivaju otpor građana i ne rade punim kapacitetom.
U Italiji, sa 8.000 kilometara obale, postoje tri LNG terminala od kojih jedan radi sa oko 90 odsto kapaciteta, dok druga dva koriste manje od 50 procenata.
Najnoviji, izgrađen prošle godine, biće izmješten naredne zbog masovnih protesta građana.
U Grčkoj, koja ima 13.600 kilometara obale, jedini LNG terminal radio je sa svega 12 odsto kapaciteta.
Novi terminal, koji je prošle godine pušten u rad, finansira EU, a nalazi se 17 kilometara od obale, na otvorenom moru. Radio je dva mjeseca, nakon čega je zbog tehničkih problema prestao sa radom. Navodno, treba ponovo da se pusti u rad, ali samo sa 25 odsto kapaciteta.
Hrvatska, sa 6.000 kilometara obale, ima jedan terminal na ostrvu Krk. I njegovo postavljanje je naišlo na otpor mještana i lokalne vlasti, koji tvrde da je projekat nametnut bez njihovog pristanka.
Nasuprot tome, Crna Gora ima 100 kilometara obale i samo pet primorskih opština.

Spajićeva Vlada ne odustaje od gasnog terminala u Baru uprkos protivljenjima

Članovi menadžmenta Luke Bar AD, predsjednik borda direktora Dušan Masoničić i finansijski direktor Nenad Vujanović, proteklog vikenda priredili su lijep gest za Božidara Nikolića Čarlija, nekadašnjeg radnika kompanije i od 1977. do 2005. godine najboljeg sportistu iz OSI populacije Bara i Crne Gore.&nbsp;
Omogućili su mu da ostvari svoju dugogodišnju želju, skuterom obiđe glavni lukobran, svetionik, i napravi fotografije Bara sa mora, što je za njega predstavljalo poseban doživljaj i neizrecive trenutke sreće.
S obzirom da je teško pokretan, Čarli već godinama koristi skuter, a svoju veliku želju da obiđe lukobran i svetionik saopštio je predsjedniku Borda direktora Luke Bar AD, Dušanu Masoničiću, koji je u dogovoru sa izvršnim direktorom Ilijom Pješčićem, organizovao taj mali, dugo iščekivani izlet za Čarlija. U pratnji Masoničića, direktora za finansije Luke Bar, Nenada Vujanovića i obezbeđenje, Čarli je svojim skuterom, kroz prostor Luke, stigao do svetionika i lukobrana.
- Bio je ovo istinski ugođaj za mene, a kako se amaterski bavim fotografijom, u svojoj arhivi ih imam mnogo, želio sam da napravim nekoliko mog grada Bara slikanog s mora. To mi je bila i glavna motivacija kada sam zamolio Dušana Masoničića da mi izađu u susret. Zato dugujem veliku zahvalnost njemu, izvršnom i finansijskom direktoru, Iliji Pješčiću i Nenadu Vujanoviću. Bila je ovo i prilika da evociram uspomene na dane i godine koje sam proveo radeći u Luci, odakle sam otišao u penziju”, kazao je za Radio Bar i Bar info, vidno srećan, Božidar Nikolić Čarli, koji je istakao da je počastvovan ovakvim gestom kojim je menadžment Luke pokazao društvenu odgovornost, osjećaj i senzibilitet za OSI, ali i da znaju da cijene“ moj angažman na istom fonu, u njegovanju humanosti i istinskih ljudskih vrijednosti, na što sam ponosan - zaključio je Čarli.
Božidar Nikolić je bio je i prvi barski učesnik na Paraolimpijskim igrama u Njujorku 1984. godine (gdje je ostvario odličan plasman – u trkama na 60 m peto mjesto i u trci na 400 m četvrto mjesto).&nbsp;
Popularni i omiljeni Čarli je i pjesnik, ljubitelj odbojke, borac za prava OSI populacije i doskorašnji humanitarac, koji je pokrenuo deset humanitarnih akcija.
Živi u Baru pedeset godina, a nikada nije bio na glavnom lukobranu i svetioniku.

Ispunjena dugogodišnja želja: Čarli skuterom obišao glavni lukobran i svetionik u Baru

Uništavanje million i 700 hiljada kilograma zaplijenjenog duvana u Slobodnoj zoni „Luka Bar”, vrijednog blizu 200 miliona eura, pokazatelj je odlučnosti države da raskrsti sa švercerskom praksom - poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
&nbsp;Spajić, članovi Koordinacionog tima za popis oduzete robe u Slobodnoj zoni „Luka Bar“, predstavnici Delegacije EU i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, ozvaničili su završetak aktivnosti na uništenju zaplijenjenih duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni.
- Ovo je jasan signal vladavine prava, ne samo domaćoj javnosti i čitavom svijetu, da je Crna Gora najzad raskrstila sa švercerskom prošlošću. Na transparentan i ekološki prihvatljiv način i u saradnji sa našim partnerima iz EU i Velike Britanije, uništeno je million i 700 hiljada kilograma duvana. To je 90 odsto ukupne količine duvanskih proizvoda koji su se nalazili u skladištu Slobodne zone „Luka Bar“, dok je ostatak cigareta predmet krivičnih postupaka i kao dokazni materijal izuzete su iz procesa uništenja - istakao je Spajić tom prilikom.
Kako je dodao, vrijednost uništenih cigareta u slučaju njihove prodaje na tržištu iznosila bi blizu 200 miliona eura, uzimajući u obzir minimalnu maloprodajnu cijenu cigareta u Crnoj Gori.
- Uništenje je na kredibilan i dobro uređen način, uz zaštitu životne sredine, sprovelo preduzeće „Deponija“ Podgorica - sve je urađeno modernom industrijskom drobilicom na licu mjesta i pod video nadzorom - rekao je premijer.
Ovim uništenjem, kako je istakao, riješeno je pitanje postupanja sa oduzetim duvanskim proizvodima, koji se više ne mogu skladištiti u Slobodnoj zoni, što je i predviđeno Nacrtom zakona o slobodnim zonama koji je prošao javnu raspravu
- Dakle, novi propisi predviđaju zabranu proizvodnje, obrade, skladištenja, privremeni smjestaj, pretovar i tranzit duvana i duvanskih proizvoda. To znači da više nema mogućnosti za šverc preko Luke - rekao je &nbsp;Spajić.
Dodao je da zabranom skladištenja cigareta u Slobodnoj zoni i uništenjem oduzetih cigareta zatvaramo jedno poglavlje.
- I pokazujemo da Crna Gora više nije i neće biti jedna od glavnih tranzitnih tačaka u nelegalnom prometu cigareta - naglasio je Spajić.
Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Don Meken kazala je da je ovo veliki korak za Crnu Goru.
- Vlada je djelovala odlučno da uništi duvan na transparentan i kredibilan način i UK je rado podržalo ove napore. Svakodnevno smo pratili proces i pomogli u realizaciji ovog plana, koji su sproveli Uprava policije, Carina, preduzeća Deponija. Takođe mi je drago što sve ovo radimo u bliskoj saradnji sa EU - kazala je Meken.
U oktobru i novembru 2024. godine Uprava carina je, uz aktivno učešće službenika Uprave prihoda i carina Ujedinjenog Kraljevstva (HMRC) i službenika crnogorske Uprave policije, uspješno realizovala popis oduzetih duvanskih proizvoda, u skladu sa utvrđenom metodologijom, a uništavanje zaplijenjenog duvana započelo je 24. juna 2025. godine
Podršku u realizaciji ovog zahtjevnog procesa osim HMRC dala je i EU.

Spajić: Crna Gora konačno raskrstila sa švercerskom prošlošću

Nova mobilna lučka dizalica, koja je krajem avgusta stigla u “Luku Bar”, stavljena je u funkciju i već obavija pretovar 65.000 tona uglja za potrebe kompanije “Elektroprivreda Srbije”.
To su saopštili iz te kompanije, koja je ovu dizalicu kupila nakon havarije izazvane elementarnom nepogodom, kada su srušena sva tri pretovarna mosta a šteta, po nalazu vještaka, procijenjena na 13,5 miliona eura.
- Ova značajna investicija, vrijedna 4,9 miliona eura, donosi nove kapacitete Luci Bar i označava važan korak u jačanu efikasnosti i modernizaciji. Dizalica nosivosti 144 tone i maksimalnog dohvata od 54 metra predstavlja savremeno rješenje za pretovar različitih vrsta tereta - naveli su iz kompanije u državnom vlasništvu.
Dodali su i da je “Luka Bar”, nastavlja da ulaže u infrastrukturu i opremu, kako bi obezbijedili stabilnu i efikasnu podršku partnerima i odgovorili na potrebe tržišta.

Nova mobilna dizalica Luke Bar počela s radom

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića je najnovija njegova knjiga u izdanju časopisa Komun@.
- Ovo su u stvari priče u putopisnom okviru, a rukopis koji sadrži Vukovićeva knjiga je putopisna proza, rafinisana, leporeka, poučna i pisana razbokorenom rečenicom koja plijeni - zapisao je, između ostalog, recezent Pero Zubac.
Mnogo što se, kako je ocijenio, da naučiti iz ove knjige - naročito o Njegošu.
- Mene je posebno dotakla. Čitalac se suočava sa opisanim prizorima gradova i predjela sa ličnostima iz Crne Gore u tim prostorima za koje je Slobodan Vuković, duhovito rekao: „Gdje je Crna Gora u Veneciji? Svuđe!” - naveo je on.
Promiču, kako je rekao, pred očima majstorski opisani znameniti italijanski gradovi.
- A posebna vrijednost su opisani susreti sa ljudima, dijalozi, autorske opaske, pitka priča o razgovoru Njegoša sa američkim admiralom. I nepoznata mi, a dragocjena zapisana Njegoševa misao: „Možda je jedino smrt put do najviše tajne, ali to niko nije posvjedočio“. Ja sam iz ove knjige, iz daleka, sa sjevera, bolje upoznao i zavolio Italiju zahvaljujući umijeću putopisanja Slobodana Vukovića - zapisao je Zubac.
S druge strane, prof. dr Sonja Tomović Šundić, koja je takođe recezent Vukovićeve knjige, ističe da je slika Italije iz pera Slobodana Vukovića čarobna.
- Kao što atribut čarobno nosi sve što izađe na svjetlost dana iz njegove stvaralačke radionice. Autor je vrstan publicista, ali posjeduje i dar da svoju putopisnu prozu ispisuje kao prvorazredno književno djelo,sa estetskim dometima i slikovitošću koja plijeni pažnju čitalaca - navela je Tomović Šundić.
Po njenim riječima, on je dočarao italijanske gradove, raskošne tragove Rima, Španske stepenice, Koloseum, njegove prekrasne trgove, fontane, galerije, muzeje, vrevu na ulicama, ali je i živo predstavio i nezaboravnu Veneciju, Bari, Napulj...
- Sve te gradove blagoslovene italske zemlje, toplinu juga i Mediterana. Čitajući njegove putopise imamo priliku da se upoznamo sa jednom od najvećih evropskih kultura, njenom renesansom, barokom i modernom umjetnošću koja Italiju čini vjekovima središtem naše civilizacije. Vuković je rafinirani opservator, njega zanose umjetnička djela, događaji koje pomno prati tokom putovanja, zanimljivi ljudi i pojave, ali i restorani i nacionalna kuhinja, vina i jela koja kuša, i koja mu pomažu da shvati način života, navike i običaje. Sve u svemu pred našim očima iskrsava to krasno podneblje u novom svjetlu, kroz brižljive opise i detalje, ali i inspiraciju i želju da svom unuku Maksimu, koji nosi ime njegovog oca, i koji je krajem Drugog svjetskog rata boravio u Italiji, pokaže veličanstvenu materijalnu i duhovnu zaostavštinu nama susjedne zemlje, od koje nas dijeli morska pučina - napisala je prof dr Tomović Šundić.
Ona takođe navodi takođe da bi „zapisi Vukovića bili nepotpuni bez podsjećanja na Njegoševa putovanja Italijom, o kojima svjedoči Ljuba Nenadović.
- Kao čovjek velikog obrazovanja, pisac nam ukazuje na najfinije spone, unutrašnje veze, pjesnika, i njegov dodir sa umjetnošću, i likovnošću, kolorita i bogatstvom izraza, koje putnike ovog i onog vremena ostavlja bez daha. Sudeći po svemu naša šira javnost će ovim novim djelom Slobodana Vukovića, dobiti štivo pitko za čitanje, prepuno simbola koji se slikovito utiskuju u našu svijest tako da postajemo aktivni sudionici jednog izuzetno nadahnutog načina pripovijedanja - zapisala je, između ostalog, ona.
Inače, Slobodan Vuković rođen je u Beranama 1940. godine, završio je Pravni fakultet, a u novinarstvo je ušao veoma rano, još kao student. Počeo u »Indexu«, listu studenata Novosadskog univerziteta i viših škola Autonomne pokrajine Vojvodine, tada najčitanijem u Vojvodini.
Bio je član prve redakcije lista „Koraci“, glasila Saveza omladine Crne Gore, zatim direktor Informativno-dokumentacionog centra Titograda, glavni i odgovorni urednik neđeljnog lista „Titogradska tribina“, sekretar Matice iseljenika Crne Gore, sekretar Republičke konferencije SSRN Crne Gore, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista „Pobjeda“ u dva mandata, glavni i odgovorni urednik Novinske agencije Tanjug u Beogradu.
U društvenom životu Crne Gore učestvovao je više od pola vijeka. Izvještavao iz Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Latinske Amerike, Australije, Kine, Indonezije, Singapura, Rusije, niza evropskih zemalja. Svoje putopisne reportaže objavljivao u NIN-u, „Po- bjedi“, „Politici“, zagrebačkom „Danasu“, sarajevskom „Svijetu“.
Autor je sedamnaest knjiga. Jedan od rijetkih novinara koji je intervjuisao dva generalna sekretara Ujedinjenih nacija. Njegova zbirka „Ljudi i vrijeme“ je prva knjiga intervjua u savremenoj crnogorskoj publicistici.

„Putovanje Italijom“ Slobodana Vukovića u izdanju časopisa Komun@

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: luka-bar