Nadležna inspektorka je sve rekla u svom izveštaju u slučaju postupanja direktorice Gimnazije Slobodan Škerović Biljane Vučurović - saopšteno je Portalu ETV iz Ministarstva prosvjete nauke i inovacije, na čijem je čelu ministarska Anđela Jakšić Stojanović.
Oni su rekli da neće komentarisati navode Vučurović koja je za RTCG saopštila da smatra da SDT treba da uđe u tu instituciju, precizirajući da je nadležna inspektorka rekla sve.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvucurovic-procijenila-da-sdt-treba-da-ude-u-ministarstvo-prosvjete&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučurović je za RTCG istakla da ministarka Anđela Jakšić-Stojanović u svom rješenju navodi da je direktorica JU Gimnazije "Slobodan Škerović" tražila izuzeće Lucije Adžić, te pojašnjava da je Lucija Adžić samostalni savjetnik i kojoj je 10.12.2024. godine istekao mandat, pa je nakon toga raspoređena na mjesto samostalnog savjetnika I, a 11.12.2024. ovlašćena da, kao samostalni savjetnik I, sačini zapisnik.
- Međutim, prilikom sačinjavanje zapisnika, Lucija Adžić potpisuje se kao glavni prosvjetni inspektor, a ne kao samostalni savjetnik I. Upravo na ovaj način, ministarka Jakšić-Stojanović pokazuje da se postupalo nezakonito i da se inspektorka lažno legitimisala kao inspektor, a već tada ima, po mišljenju ministarke, rješenje o raspoređivanju na radno mjesto samostalni savjetnik - navodi Vučurović u reagovanju.
Druga očigledna greška, kako ističe Vučurović, koju ministarka Jakšić-Stojanović pravi prilikom obrazloženja je ta što ni u jednom trenutku ne objašnjava kada je i kojim rješenjem Lucija Adžić raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I.
- Prema članu 60 Zakona o državnim službenicama i namještenicima, stav 5 propisuje da starješina državnog organa donosi rješenje o raspoređivanju lica kojem prestaje mandat. Dakle, ako je mandat licu prestao 10.12.2024. godine, zašto ministarka Jakšić-Stojanović skriva datum raspoređivanaja istog lica na mjesto savjetnika I i zašto u formalnom aktu kao što je rješenje, ne navodi broj tog navodnog rješenja o raspoređivanju? S druge strane, ministarka navodi da je samostalnom savjetniku I Luciji Adzić 11.12.2024. godine dato ovlašćenje da sačini zapisnik. Ovdje, međutim, ministarka uredno navodi broj ovlašćenja iako posmatrajući dati broj primjećujemo atipično arhiviranje, i to na neki broj koji nije cijeli na završetku, nego se nastavlja kosom crtom i novim brojem što navodi na sumnju o antidatiranju - poručila je Vučurović.
S druge strane, kako ističe direktorica Gimnazije, kada bi ministarka objasnila da je napravila u rješenju propust pa kao dokaz objavila i rješenje o raspoređivanju i njegov zavodni broj, opet se nameće pitanje kako je moguće da je istog dana doneseno i rješenje o raspoređivanju, i po tom rješenju doneseno i ovlašćenje i takođe, istog dana, sačinjen i zapisnik.
- To su tri dokumenta od značaja za rad gđe Lucije Adžić, sva tri istog dana zavedena. Budući da se ministarka koristi zakonskim pravom i navodi u pravnoj pouci da nemamo pravo žalbe na ovo rješenje, to smatram da su primjedbe koje ovdje iznosim dovoljne za nadležne organe a koje pozivam da reaguju. Dokaz za sve navedeno je tvrdnja gđe Lucije Adzić tokom gostovanja u emisiji ,,Reflektor” dana 17.12.2024. godine, kada je predstavljena kao glavna prosvjetna inspektoraka sa čime se ista saglasila. U ovom slučaju smatram da ima osnova da reaguju nadležni organi SDT, ODT Ii MUP te ispitaju slučaj - zaključila je Vučurović.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Inspektorka rekla sve u svom izvještaju o postupanju Vučurović

Povodom navoda da inspektor Javne uprave utvrđuje zakonitost rada glavne prosvjetne inspektorke Lucije Adžić, direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović” Biljana Vučurović smatra da je vrijeme da SDT uđe u Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Kako ističe Vučurović, ministarka Anđela Jakšić-Stojanović u svom rješenju navodi da je direktorica JU Gimnazije "Slobodan Škerović" tražila izuzeće Lucije Adzić te pojašnjava da je Lucija Adžić samostalni savjetnik I kojoj je 10.12.2024. godine istekao mandat pa je nakon toga raspoređena na mjesto samostalnog savjetnika I, a 11.12.2024. ovlašćena da, kao samostalni savjetnik I, sačini zapisnik.
- Međutim, prilikom sačinjavanje zapisnika, Lucija Adžić potpisuje se kao glavni prosvjetni inspektor, a ne kao samostalni savjetnik I. Upravo na ovaj način, ministarka Jakšić-Stojanović pokazuje da se postupalo nezakonito i da se inspektorka lažno legitimisala kao inspektor, a već tada ima, po mišljenju ministarke, rješenje o raspoređivanju na radno mjesto samostalni savjetnik - navodi Vučurović u reagovanju.
Druga očigledna greška, kako ističe Vučurović, koju ministarka Jakšić-Stojanović pravi prilikom obrazloženja je ta što ni u jednom trenutku ne objašnjava kada je i kojim rješenjem Lucija Adžić raspoređena na mjesto samostalne savjetnice I.
- Prema članu 60 Zakona o državnim službenicama i namještenicima, stav 5 propisuje da starješina državnog organa donosi rješenje o raspoređivanju lica kojem prestaje mandat. Dakle, ako je mandat licu prestao 10.12.2024. godine, zašto ministarka Jakšić-Stojanović skriva datum raspoređivanaja istog lica na mjesto savjetnika I i zašto u formalnom aktu kao što je rješenje, ne navodi broj tog navodnog rješenja o raspoređivanju? S druge strane, ministarka navodi da je samostalnom savjetniku I Luciji Adzić 11.12.2024. godine dato ovlašćenje da sačini zapisnik. Ovdje, međutim, ministarka uredno navodi broj ovlašćenja iako posmatrajući dati broj primjećujemo atipično arhiviranje, i to na neki broj koji nije cijeli na završetku, nego se nastavlja kosom crtom i novim brojem što navodi na sumnju o antidatiranju - poručuje Vučurović.
S druge strane, kako ističe direktorica Gimnazije, kada bi ministarka objasnila da je napravila u rješenju propust pa kao dokaz objavila i rješenje o raspoređivanju i njegov zavodni broj, opet se nameće pitanje kako je moguće da je istog dana doneseno i rješenje o raspoređivanju, i po tom rješenju doneseno i ovlašćenje i takođe, istog dana, sačinjen i zapisnik.
- To su tri dokumenta od značaja za rad gđe Lucije Adžić, sva tri istog dana zavedena. Budući da se ministarka koristi zakonskim pravom i navodi u pravnoj pouci da nemamo pravo žalbe na ovo rješenje, to smatram da su primjedbe koje ovdje iznosim dovoljne za nadležne organe a koje pozivam da reaguju. Dokaz za sve navedeno je tvrdnja gđe Lucije Adzić tokom gostovanja u emisiji ,,Reflektor” dana 17.12.2024. godine, kada je predstavljena kao glavna prosvjetna inspektoraka sa čime se ista saglasila. U ovom slučaju smatram da ima osnova da reaguju nadležni organi SDT, ODT Ii MUP te ispitaju slučaj - zaključila je Vučurović.

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Vučurović procijenila da SDT treba da uđe u Ministarstvo prosvjete

Prosvjetna inspektorka Lucija Adžić zakonito je kontrolisala podgoričku Gimnaziju “Slobodan Škerović”, proizilazi iz nadzora Upravne inspekcije.
Ta inspekcija Ministarstva javne uprave po službenoj dužnosti kontrolisala je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, a nakon što je direktorka Gimnazije Biljana Vučurović saopštila da je bilo niz propusta u vezi sa nadzorom Adžić, pišu Vijesti.
Prosvjetna inspektorka kontrolisala je školu po saznanju da je nastavnik Radoman Čečović bivšoj učenici slao nedolične poruke, što je i priznao direktorici Vučurović, koja ga je sankcionisala novčano – oduzela 30 odsto od plate za jedan mjesec.
Nakon što je Adžić u izvještaju konstatovala niz propusta i najavila da će predložiti njeno razrješenje, direktorka Gimnazije je podnijela krivičnu prijavu, tvrdeći da je “izvršeni inspekcijski nadzor nelegitiman, odnosno nezakonit iz razloga što ga je sprovelo neovlašćeno lice koje u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nema mandat glavnog inspektora za prosvjetu pa time ni pravo da sprovodi predmetne radnje”.
Upravna inspekcija, međutim, nije tog stava.
- U postupku inspekcijskog nadzora, koji je pokrenut i vođen po službenoj dužnosti, upravna inspekcija je izvršila uvid u spise predmeta koji su formirani u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, a odnose se na predmet inspekcijskog nadzora - saznaju Vijesti u toj inspekciji.
Inspektori konstatuju da je Lucija Adžić postavljena za glavnu prosvjetnu inspektorku 10. decembra 2019. godine sa mandatom od pet godina, odnosno do 10. decembra ove godine.
Navode i da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija 11. decembra ovlastilo Adžić da okonča započeti inspekcijski nadzor u podgoričkoj Gimnaziji započet 10. decembra, a u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Zakonom o Prosvjetnoj inspekciji i Opštim zakonom o obrazovaņju i vaspitanju.
- U odnosu na prednje navedeno nijesu utvrđene nepravilnosti… Uvidom u dokumentaciju, konstatovano je da je postupajuće službeno lice izvršilo nadzor u JU Gimnazija "Slobodan Škerović" na način da je sačinjen zapisnik, sa utvrđenim činjeničnim stanjem i predlogom mjera koje će se izvršiti nakon isteka roka za primjedbe. U odnosu na prednje, nijesu utvrđene nepravilnosti iz nadležnosti Upravne inspekcije, pa nema osnova za dalje vođenje postupka inspekcijskog nadzora - konstatuje upravni inspektor.
Kako su kazali u Upravnoj inspekciji, Zakon o inspekcijskom nadzoru predviđa da “izuzetno, kada to zahtijevaju posebne okolnosti zbog povećanog obima posla ili slučaju odsutnosti, odnosno duže spriječenosti inspektora, starješina inspekcijskog organa može ovlastiti pojedinog državnog službenika koji ispunjava propisane uslove da privremeno vrši poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovlašćenjima inspektora dok traju te okolnosti”.

Nadzor Upravne inspekcije demantuje Biljanu Vučurović: Lucija Adžić zakonito kontrolisala Gimnaziju

Direktorica podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljana Vučurović podnijela je krivičnu prijavu nakon što je Prosvjetna inspekcija, po završenom nadzoru, najavila da će predložiti smjenu, tvrdeći da je inspekcijski nadzor Lucije Adžić nelegitiman, odnosno da je inspekcijski nadzor sprovelo neovlašćeno lice, uzimajući u obzir da ona u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nema mandat glavne inspektorke za prosvjetu, pa time ni pravo da sprovodi ove radnje, prenosi Portal RTCG. Reagovanje Biljane Vučurović prenosimo integralno: U vezi sa najavom ministarke prosvjete, nauke i inovacija Anđele Jakšić-Stojanović da će nezavisni organ Prosvjetne inspekcije predložiti moje razrješenje zbog slučaja Sare Vujisić i Radomana Čečovića ističem sljedeće: Moramo raditi sve što je u našoj nadležnosti, svako sa svog radnog mjesta, ali i građanski, da zaštitimo učenike od nasilja bilo koje vrste. Predatore treba izvesti na svjetlo dana, registrovati ih da nikada ne dođemo u situaciju da uđu u učionicu među djecu. Potrebno je mijenjati zakone i u njima definisati pojave koje su kažnjive. Dugo se čeka na te korake. U aktuelnom slučaju, postupala sam u raspoloživim okvirima zakona, a za sve imam dokaze. Kada je sam inspekcijski nadzor u pitanju, navodim odlomke iz prigovora na isti: Da je izvršeni inspekcijski nadzor nelegitiman, odnosno nezakonit iz razloga što ga je sprovelo neovlašćeno lice koje u vremenu vršenja inspekcijskog nadzora nema mandat glavnog inspektora za prosvjetu pa time ni pravo da sprovodi predmetne radnje.&nbsp; Naime, dana 5. decembra 2019. godine Vlada Crne Gore - Komisija za kadrovska i administrativna pitanja donijela je Zaključak kojim se dala saglasnost da se za glavnu inspektorku u Upravi za inspekcijske poslove postavi Lucija Adžić, profesor fizičke kulture. Zakonom o inspekcijskom nadzoru nije predviđeno da na drugi način glavni inspektor obavlja ovaj posao, osim u mandatu, a njegovo djelovanje je nezakonito van mandata. jer ne postoji v. d. stanje za glavnog inspektora. Dokaz je zaključak Vlade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215181252_67c0f50985d87b186fe883b9634cf4cdb61f04d8fa23f3dd041bf684cde50ff6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215181252_67c0f50985d87b186fe883b9634cf4cdb61f04d8fa23f3dd041bf684cde50ff6" data-rendition-name="original" width="899" height="1137" loading="lazy" alt="Zaključak Vlade"> </figure>  Sporno je djelovanje inspektora koji predlaže razrješenje jer predlog za razrješenje direktora nije upravna mjera, a inspektor suprotno Zakonu o inspekcijskom nadzoru djeluje represivno, a ne preventivno, kako je to bio u obavezi da uradi po Zakonu o inspekcijskom nadzoru. Dakle, radila je suprotno Zakonu. Inspektorka je navela da je obavezna da predloži razrješenje direktora u slučajevima povrede zakona ili drugog propisa ili kada se ne poštuju propisani standardi i normativi, a kako kaže, u slučajevima utvrđenim Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Međutim, inspektorka nijednom nije utvrdila ili navela da je povrijeđena neka odredba Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju niti bilo kojeg drugog zakona, ili propisa. Dodatno ističe da je nesporno utvrdila odgovornost direktorice nepotpuno i pogrešno iznoseći činjenično stanje, dajući pogrešnu primjenu materijalnog prava i demonstrirajući nezakonitost u načinu sprovođenja postupka i ocjene dokaza. U Zakonu o opštem obrazovanju i vaspitanju navedeni slučaj koji je bio predmet inspekcijskog nadzora nije regulisan niti se može ni širim tumačenjem zakonskih odredaba prepoznati kao razlog za razrješenje direktora škole. Najzad, inspektorka predlaže razrješenje direktorice, između ostalog, jer direktorica nije postupila po Uputstvu školama za podjelu odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma. Inspektorka ne navodi šta je konkretno bio propust direktorke. Prije svega treba navesti, a što inspektorki nije moglo i nije smjelo ostati nepoznato, da je predmetno Uputstvo donijelo Ministartsvo prosvjete I nauke bez pravnog osnova pa isto ne proizvodi pravne posljedice. A osim ovog očiglednog nedostataka, činjenica je da se podzakonskim aktom, kakvo je pomenuto uputstvo, ne mogu propisivati prava i obaveze, već isključivo zakonom. Dato uputstvo prije svega je putokaz školama za postupanje u slučaju vršnjačkog nasilja, a ne seksualnog uznemiravanja, o čemu je riječ u predmetu inspekcijskog nadzora. Uvidom u uputstvo piše: "Svi zainteresovani svjedoci i očevici, mogu prijaviti Ministarstvu prosvjete događaje u školama koji upućuju na mogućnosti da se dešava nasilje i vandalizam na broj telefona 080777777.” Iz gore navedenog, uočava se da ovo nije imperativna norma Pomenuto uputstvo nije obavezujuća niti predmetna procedura za postupanje. Ostavljeni broj u Uputstvu dat je kao SOS telefon na koji bi učenici mogli da prijave vršnjačko nasilje, ali ne i seksualno uznemiravanje od strane odrasle osobe u školi. Pozivom na taj broj utvrđuje se navedeni podatak. Dodatno, ističem, u samom predmetu - nije bilo ni očevidaca, ni svjedoka nasilja jer bi me psihološkinja škole zadužena za razgovore sa Sarom informisala o tome. Zbog ovakvog nezakonitog postupanja prema meni kao direktoru JU Gimnazije ,,Slobodan Škerović” i zbog povrede mog i ugleda škole, podnijela sam juče krivičnu prijavu radi utvrđivanja činjenica u čiju korist, a na moju štetu i štetu ustanove, jeste izvršen nezakoniti inspekcijski nadzor uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Krivično odgovorni su svi koji stoje iza nezakonitog inspekcijskog nadzora. Kako za sve što navodim imam dokaze, apelujem na nadležne da postupe po mojoj prijavi. Fotelje su nebitne. Važno je očuvanje ugleda koji je dugo i ozbiljno stican. Istina mora biti jedina svrha u ovom procesu jer je prošlo vrijeme nezakonitih radnji i političkih obračuna. Pozivam na odgovornost svih koji imaju i mogu imati veze sa ovim slučajem i nema potrebe da se iko krije iza funkcija u ovako važnom trenutku za vaspitno-obrazovni sistem."

Vučurović podnijela krivičnu prijavu: Inspekcijski nadzor nezakonit, Adžić nema mandat glavne inspektorke za prosvjetu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lucija-adzic