Avion E-4B Nightwatch, poznatiji kao "avion sudnjeg dana", uočen je u četvrtak, 8. januara, iznad Los Anđelesa, što je na društvenim mrežama odmah podstaklo talas nagađanja.
Pojava letećeg komandnog centra američke vojske izazvala je brojna pitanja, a sada je potvrđeno da se u avionu nalazio američki ministar odbrane Pit Hegset. Ipak, razlog zbog kojeg je za ovo putovanje korišćen upravo taj avion zasada ostaje nepoznat, piše portal Bluewin.ch.
Na društvenim mrežama brzo su se proširili snimci i prenosi uživo koji prikazuju E-4B kako prilazi aerodromu u Los Anđelesu (LAX). Ubrzo su postali viralni na platformi X, uz komentare i pitanja poput "Zašto baš sada" i "Koji je razlog ovog ljeta?".
Nekoliko američkih medija, kao i podaci servisa za praćenje letova, naknadno su potvrdili da se na letu nalazio ministar odbrane Hegset. Avion je poletio iz baze Joint Base Andrews u blizini Vašingtona te sletio u Los Anđeles, a prema dostupnim informacijama Hegset je u Kaliforniji učestvovao na sastancima vezanim uz odbranu i nacionalnu bezbjednost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMary_Flynn17%2Fstatus%2F2009524670484111733%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009524670484111733%7Ctwgr%5Ef212ff31ad6d6f3a70b5b59feae94031ab79232d%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Ministarstvo se ne oglašava</h2>
Ipak, ostaje nejasno zašto je u tu svrhu korišten upravo E-4B Nightwatch. Američko Ministarstvo odbrane zasada se nije oglasilo o razlozima zbog kojih ministar nije putovao uobičajenim vladinim avionom.
E-4B Nightwatch jedan je od najtajnovitijih, ali i najvažnijih aviona u arsenalu američkih oružanih snaga. Službeno, riječ je o Nacionalnom vazdušnom operativnom centru - letećem komandnom sjedištu namijenjenom djelovanju u vanrednim okolnostima.
Avion je baziran na modelu Boeing 747, zaštićen je od elektromagnetnih impulsa te opremljen naprednim komunikacijskim i operativnim centrima. Prema podacima američkog ratnog vazduhoplovstva, može ostati u vazduhu više dana zahvaljujući mogućnosti dopune goriva u letu, a najmanje jedan od četiri postojeća E-4B aviona uvijek je u stanju pripravnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Iznad Los Anđelesa snimljen "avion sudnjeg dana"

Najmanje dvije osobe su poginule, a šest je ranjeno danas u pucnjavi tokom žurke poslije muzičkog festivala u centru Los Anđelesa, saopštile su vlasti.
Policija je navela da je uhapšena jedna osoba osumnjičena za pucnjavu.
Žurka je na društvenim mrežama promovisana kao nezvanična žurka poslije festivala "Hard Summer", vikend tehno-muzičkog festivala održanog u parku Holivud, prenio je AP.
Nema informacija o motivu napada.
Policija je saopštila da je otvorila istragu.

Los Anđeles: Dvoje mrtvih, šest osoba ranjeno na žurci poslije muzičkog festivala

Jedan vozač je u Los Anđelesu u ranim jutarnjim satima uletio u masu ljudi koji su čekali da uđu u noćni klub na prometnom Santa Monika bulevaru. Tako je povrijeđeno 30 ljudi, a kako je saopštila vatrogasna služba, najmanje tri osobe su u kritičnom stanju nakon ovog incidenta.
- Povrijeđeni su prevezeni u lokalne bolnice i traumatske centre - izjavio je Adam Van Gerpen, portparol Vatrogasne službe grada Los Anđelesa.
Grupa ljudi čekala je u redu da uđe u noćni klub kada ih je udario automobil marke Nissan Versa, koji je takođe udario kamiončić sa takosima i štand za parkiranje vozila, prenio je AP.
Prema preliminarnoj istrazi, vozač je izgubio svijest i uletio u gomilu, prenijela je televizija Ej Bi Si njuz (ABC News) pozivajući se na policiju.

Los Anđeles: Vozač uletio u masu ljudi, povrijeđeno 30 osoba

Napetosti su u nedjelju eskalirale u Los Anđelesu kada su hiljade demonstranata izašle na ulice reagujući na vanredno raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde od strane predsjednika Donalda Trampa. Demonstranti su blokirali ključni auto-put i zapalili više autonomnih vozila, dok su pripadnici snaga bezbjednosti koristili suzavac, gumene metke i šok bombe kako bi obuzdali masu. Dio policije patrolirao je ulicama na konjima, dok su drugi, u opremi za razbijanje demonstracija, bili raspoređeni iza vojnika garde koji su čuvali federalne zgrade, uključujući pritvorski centar u koji su prethodnih dana dovedeni neki migranti. Policija je proglasila okupljanje nezakonitim, a do večeri je većina demonstranata napustila centar grada. Međutim, oni koji su ostali, uzimali su stolice iz obližnjeg parka kako bi napravili improvizovanu barikadu, gađajući policiju s druge strane. Drugi su sa nadvožnjaka iznad zatvorene južne trake autoputa 101 bacali komade betona, kamenje, električne trotinete i vatromet na pripadnike kalifornijske saobraćajne patrole i njihova vozila. Policajci su se sklonili ispod nadvožnjaka kako bi se zaštitili. Ovo je bio treći dan protesta protiv Trampovog pooštravanja imigracione politike u regionu, a dolazak oko 300 saveznih trupa izazvao je bijes i strah kod dijela građana. Nedjeljni protesti u Los Anđelesu, gradu sa oko četiri miliona stanovnika, bili su skoncentrisani u nekoliko blokova centra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609060628_9281f2f284eb098cfa6c3732df52e8d21bf6bf223d14f702d07c4cbea8b02bbd" data-rendition-name="original" width="2880" height="1920" loading="lazy" alt="Protest LA Nacionalna garda"> <figcaption>Demonstrant ispred korodnoa pripadnika Nacionalne garde ispred Metropolitanskog pritvorskog centra u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Od ranog jutra, vojnici Nacionalne garde stajali su rame uz rame, sa dugim cijevima i štitovima za razbijanje demonstracija, ispred Metropolitanskog pritvorskog centra. Demonstranti su uzvikivali „sram vas bilo“ i „idite kući“. Kada su se neki približili pripadnicima garde, dodatne policijske snage krenule su naprijed, ispaljujući kanistere ispunjene dimom na ulicu. Nekoliko minuta kasnije, policija Los Anđelesa ispalila je projektile za kontrolu mase, tvrdeći da su demonstranti okupljeni nezakonito. Veći dio mase tada se preselio na autoput 101, blokirajući saobraćaj sve dok ih saobraćajna patrola nije rastjerala kasno popodne. Južna traka je ostala zatvorena. U blizini su zapaljena najmanje četiri autonomna vozila kompanije „Waymo“, a gust crni dim uzdizao se u nebo dok su električna vozila povremeno eksplodirala. Do večeri je policija izdala naređenje o nezakonitom okupljanju i blokirala nekoliko gradskih blokova u centru. Šok bombe su odjekivale svakih nekoliko sekundi. Demokratski guverner Gavin Njusom zatražio je u pismu u nedjelju popodne od Trampa da povuče pripadnike garde, nazvavši njihovo raspoređivanje „ozbiljnim kršenjem državnog suvereniteta“.&nbsp; Njusom se u tom trenutku nalazio u Los Anđelesu, gdje se sastajao sa lokalnim zvaničnicima i policijom. Nije bilo jasno da li je od petka razgovarao sa Trampom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609060636_eb10d3b2702ef2babde88ab02382f0da5699376b0dcfafb1e6c8d27533c7ee91" data-rendition-name="original" width="960" height="651" loading="lazy" alt="Protesti LA Nacionalna garda"> <figcaption>Pripadnici Nacionalne garde Kalifornije stoje ispred federalne zgrade Edvard R. Roјbal u Los Anđelesu, Kalifornija, SAD, 8. juna 2025. (Photo: REUTERS/Majk Blejk)</figcaption> </figure>  Raspoređivanje garde zabiježeno je kao prvi slučaj u posljednjih nekoliko decenija da je Nacionalna garda aktivirana bez zahtjeva guvernera, što predstavlja ozbiljnu eskalaciju protiv onih koji se protive masovnim deportacijama koje sprovodi administracija. Gradonačelnica Los Anđelesa, Karen Bas, podržala je Njusomove navode. - Ono što vidimo u Los Anđelesu jeste haos koji je izazvala ova administracija. Ovdje nije riječ o javnoj bezbjednosti, već o nečijoj agendi - rekla je Bas na popodnevnoj konferenciji za medije.&nbsp; Uprkos njihovim kritikama, administracija nije odustajala. - Njusom bezočno laže kada tvrdi da u Los Anđelesu nije bilo problema prije nego što je predsjednik Tramp reagovao - izjavila je portparolka Bijele kuće Ebigejl Džekson. <h2>Raspoređivanje nakon dana protesta</h2> Dolazak Nacionalne garde uslijedio je nakon dva dana protesta koji su počeli u petak u centru Los Anđelesa, a potom se proširili u subotu na grad Paramount, većinsku latino zajednicu južno od grada, kao i na susjedni Kompton. Federalni agenti su hapsili migrante u modnoj četvrti Los Anđelesa, na parkingu „Home Depota“ i na još nekoliko lokacija u petak. Dan kasnije, raspoređivali su se kod kancelarije Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost u Paramountu, u blizini drugog „Home Depota“, što je izazvalo dodatne proteste zbog straha od nove racije. Savezne vlasti kasnije su saopštile da na toj lokaciji nije bilo sprovođenja akcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609060632_68636a2ea8fa6acf95f0f8d99a5f23065e9385a008e3209a687bc29b24d56812" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Protest LA"> <figcaption>Demonstrantkinja privedena u centru Los Anđelesa, u nedjelju, 8. juna 2025, (Photo: AP foto/Eric Tajer)</figcaption> </figure>  Demonstranti su pokušali da blokiraju vozila Granične patrole bacajući kamenje i komade betona. U odgovoru, federalni agenti u opremi za razbijanje demonstracija koristili su suzavac, šok bombe i boce sa biber sprejom. Broj uhapšenih migranata u širem području Los Anđelesa tokom protekle sedmice premašio je 100, navode savezne vlasti. Mnogi su uhapšeni i tokom protesta, uključujući i jednog poznatog sindikalnog lidera, optuženog za ometanje rada policije. Ovi protesti nisu dostigli razmjere onih iz prošlosti kada je Nacionalna garda raspoređena u Los Anđelesu, poput pobune u Votsu, nereda nakon presude u slučaju Rodnija Kinga ili protesta 2020. godine protiv policijskog nasilja, kada je Njusom tada sam zatražio pomoć federalnih trupa. Posljednji poznati slučaj kada je Nacionalna garda raspoređena bez saglasnosti guvernera bio je 1965. godine, kada je predsjednik Lindon B. Džonson poslao trupe da obezbijede marš za građanska prava u Alabami, navodi se u izvještaju Centra za pravdu „Brenan“. <h2>Tramp najavljuje ‘snažan zakon i red’</h2> U subotu je Tramp izdao naredbu pozivajući se na zakonsku odredbu koja mu omogućava da angažuje federalne vojne snage „u slučaju pobune ili opasnosti od pobune protiv vlasti Sjedinjenih Američkih Država“. Rekao je da je odobrio raspoređivanje 2.000 pripadnika Nacionalne garde. - U Los Anđelesu ima nasilnih ljudi i neće proći nekažnjeno - rekao je Tramp novinarima dok se spremao da se ukrca u predsjednički avion „Air Force One“ u Moristaunu, Nju Džerzi. Na pitanje da li planira da pošalje američke vojnike u Los Anđeles, Tramp je odgovorio da će imati trupe svuda.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da se ovo desi našoj zemlji. Nećemo dopustiti da nam zemlja bude rastrgana kao pod Bajdenom – kazao je on, no nije pojasnio na šta konkretno misli. Oko 500 marinaca stacioniranih u Twentynine Palmsu, oko 200 kilometara istočno od Los Anđelesa, bilo je u statusu „spremni za raspoređivanje“ u nedjelju popodne, prema podacima Komande Sjeverne Amerike. Bivša potpredsjednica Kamala Haris, koja živi u Los Anđelesu, izjavila je da su hapšenja migranata i raspoređivanje garde dio „okrutne, smišljene agende za širenje panike i podjela“. Dodala je da podržava one koji „ustaju u odbranu naših osnovnih prava i sloboda“. &nbsp;

Haos u Los Anđelesu nakon što je Tramp poslao stotine pripadnika Nacionalne garde

Novi požar izbio je u srijedu u okrugu Los Anđelesa, a hiljadama stanovnika je naređena evakuacija. 
 
Požar je izbio sjeverozapadno od grada Los Anđelesa u srijedu ujutro, u blizini jezera Kastaik u planinskom području koje graniči s nekoliko stambenih naselja i škola, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Kastaik se nalazi oko 25 kilometara sjeverozapadno od grada Santa Klarite i graniči s nacionalnom šumom Angeles. 
 
Šef vatrogasne službe okruga Los Anđeles, Entoni Marone, rekao je da je više od četiri hiljade vatrogasaca zaduženo za ovaj incident. 
 
- Situacija je i dalje dinamična, a vatru je i dalje teško obuzdati, iako imamo prednost - dodao je Marone. 
 
On je kazao da je nacionalna meteorološka služba produžila upozorenje do petka ujutro za većinu okruga Los Anđelesa i Venture, te da umjereni vjetrovi nastavljaju da duvaju tim područjem.

Novi šumski požar u blizini Los Anđelesa, naređena evakuacija

Šefica vatrogasne službe u Los Anđelesu Kristin Krouli izjavila je danas da se taj grad suočava sa "izuzetno opasnim vremenskim uslovima", jer se očekuje da će ekstremni vjetrovi dostići vrhunac do utorka ujutru.
Na planinskim područjima vjetrovi bi mogli da dostignu brzinu do 160 kilometara na čas, piše CBS News.
Krouli je upozorila da kombinacija jakih vjetrova, niske vlažnosti i suve vegetacije predstavlja visok rizik za izbijanje novih požara.
Vatrogasne ekipe iz lokalnih, regionalnih i državnih agencija već su raspoređene na najugroženijim mjestima kako bi brzo reagovale na eventualne požare.&nbsp;
- Apelujem na sve da ostanu oprezni, opasnost još nije prošla - naglasila je Krouli.
Meteorolozi predviđaju da su vremenski uslovi ove nedjelje biti gori od prošlonedjeljnih, rekao je Džejms Vajt iz Nacionalne meteorološke službe.
Stanovnici Los Anđelesa pozvani su da budu spremni na hitnu evakuaciju.&nbsp;
- Budite spremni da odmah napustite svoje domove - upozorio je portparol agencija koje se bore protiv požara u oblasti Iton, Deron Vajat.
Požar u oblasti Palisejds do ponedjeljka ujutru je bio 59 odsto pod kontrolom, nakon što je uništio 96 kvadratnih kilometara.&nbsp;
Požar u Itonu bio je obuzdan 87 odsto, a zahvatio je površinu od 36 kvadratnih kilometara, saopštila je Kalifornijska služba za šumarstvo i zaštitu od požara. Zbog visokog rizika od požara, nadležne službe isključile su struju za više od 5.800 domaćinstava i preduzeća u Los Anđelesu i San Bernardinu. Dodatna isključenja razmatraju se za još 247.000 korisnika.

1250x600

Los Anđeles pred opasnim vremenskim uslovima: Visok rizik od novih požara

Vatrogasci u Los Anđelesu počeli su da se pripremaju za jake vjetrove, koji bi mogli dodatno podstaći dva velila šumska požara koji su već sravnili cijele gradske četvrti i usmrtili najmanje 24 osobe.
Suvi, opasni udari vjetra Santa Ane dosezali su u ponedjeljak brzinu od 48 do 80 km/h, ali crveno upozorenje biće izdato kad su najavljeni najsnažniji udari do 120 km/h, rekao je meteorolog iz Centra za vremensku prognozu Nacionalne meteorološke službe David Rot, prenosi Slobodna Evropa.
Više od 8,5 hiljada vatrogasaca gasi požare iz vazdua i sa zemlje, sprječavajući da se vatra tokom noći ne proširi na oba kraja Los Anđelesa.
- Ova situacija je jako, jako loša. Nijesmo se još izvukli - rekla je šefica gradskih vatrogasaca Los Anđelesa Kristin Krouli.
Zvaničnici su rekli da država unaprijed raspoređuje vatrogasne ekipe u ranjiva područja, ne samo u Los Anđelesu nego i u drugim okruzima južne Kalifornije koji su takođe bili pod povećanom opasnošću od požara.

Vatrogasci se spremaju za jake vjetrove u Los Anđelesu

Nominacije za najprestižniju nagradu u oblasti filma "Oskar" se pomjeraju za skoro sedam &nbsp;dana kasnije od prvobitnog datuma zbog požara u Kaliforniji.
Nominacije će biti objavljene 23. januara, saopštila je danas Akademija filmske umjetnosti i nauke koja dodjeljuje nagradu „Oskar“.
- Svi smo užasnuti uticajem požara i gubicima koje su pretrpjeli mnogi u našoj zajednici. Akademija je uvijek bila ujedinjujuća snaga u filmskoj industriji, a mi smo posvećeni tome da zajedno stojimo pred teškoćama - rekli su izvršni direktor Akademije Bil Kramer i predsjednica Akademije Dženet Jang.&nbsp;
Pošto su požari i dalje aktivni u okolini Los Anđelesa, filmska akademija je takođe produžila period glasanja za nominacije do petka.
Dodjela naučnih i tehničkih nagrada, koja je ranije bila zakazana za 18. februar, biće naknadno pomjerena.
Dodjela 97. Oskara će se održati 2. marta u Dolbi teatru, uz direktan televizijski prenos sa početkom u 19 sati.
Nominacije za Oskara su odložene i 2021. tokom pandemije kovida-19.

Odložene nominacije za nagradu "Oskar" zbog požara

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ponudio pomoć ukrajinskih vatrogasaca za lokalne vlasti u Los Anđelesu, nakon što ga je kritikovao Donald Tramp Jr, sin novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Zelenski je rekao da je dao instrukciju ministarstvu unutrašnjih poslova da pripremi tim iz Ukrajine koji bi učestvovao u gašenju požara koji već nekoliko dana traju u Los Anđelesu.
Ova ponuda dolazi nekoliko dana nakon što je Trump Jr. na društvenoj mreži X rekao da vlasti SAD-a "imaju novca za Ukrajinu, ali ne i za Los Anđeles."
Konkretno, mlađem Trumpu je zasmetala donacija vatrogasaca iz Los Anđelesa za Ukrajinu prije nego što su krenuli katastrofalni požari koji su rezultirali u smrti najmanje 24 osobe, te stotinama miliona dolara u materijalnoj šteti.
Česta kritika saradnika budućeg lidera SAD-a, posebno onih konzervativnijih, jeste da se previše novca šalje u Ukrajinu, zbog čega su nerijetko ulazili u direktne sukobe s Zelenskim.
Posebno to dolazi u fokus kada neka prirodna katastrofa pogodi SAD, kao što je to slučaj s ovim požarima te, prije nekoliko mjeseci, uraganom Milton.
Dok su njegovi saradnici, ali i članovi njegove porodice, žestoko kritikovali Zelenskog i Ukrajinu, Tramp je imao nešto blaži ton.
Zelenski je, od pobjede Trampa u novembru, javno govorio kako neće biti promjene odnosa Vašingtona prema situaciji u Ukrajini te da će Tramp nastaviti s podrškom za njegovu zemlju.

Volodimir Zelenski ponudio pomoć SAD-u s gašenjem požara u Los Anđelesu

Broj poginulih u požarima koji bukte u Los Anđelesu, na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, porastao je na 24, saopštile su državne vlasti. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, na objavljenom popisu žrtava nalazi se osam osoba poginulih u požaru u Pacific Palisadesu, kao i 16 osoba koje su stradale u požaru u Eatonu. 
 
Uprkos upozorenjima da je svaki pokušaj odlaska na opožareno područje visokorizičan, mnogi ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove okupljaju se na kontrolnim tačkama na kojima se nalaze policajci, nadajući se da će dobiti priliku vidjeti u kakvom su stanju njihove kuće i jesu li im domovi uništeni. 
 
Šef vatrogasne službe Los Anđelesa Antoni Maron kazao je da je odlazak ljudi da vide kuće previše rizičan. 
 
- Naš je zajednički prioritet je vratiti ljude kući što je prije moguće - rekao je on konferenciji za novinare, dodajući da to neće biti moguće sve do srijede, zbog najavljenog jačanja vjetra. 
 
Neki stanovnici su čekali u redu 11 sati kako bi sa pratnjom obišli svoje domove u evakuisanom području. 
 
Nekima čak ni uz pratnju nije bio dopušten obilazak kuća, jer su se vatrogasci bojali da bi jak vjetar mogao ponovno pogoršati stanje na područjima zahvaćenim vatrenom stihijom. 
 
Iz vatrogasne službe su kazali da će biti uspostavljen sistem koji će omogućiti stanovnicima da putem interneta provjere jesu li im domovi uništeni ili oštećeni. 
 
Broj evakuisanih zbog požara u Los Anđelesu sada je oko sto hiljada, što je značajno manje u poređenju sa oko 180 hiljada, koliko ih je bilo ranijih dana.

Broj stradalih u požarima porastao na 24

Danska neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. To je odlučila Vlada ove skandinavske države.
Blumberg javlja da je razlog situacija oko Grenlanda i sve zategnutiji odnos između tamošnjih vlasti i administracije Donalda Trampa koji pokušava da preuzme ostrvo.
- Možemo da potvrdimo da Vlada Danske neće biti predstavljena u Davosu ove nedjelje. Predstavnici danske vlade dobili su poziv ove godine - navodi se u saopštenju.
Podsjetimo, američki predsjednik Donald Tramp je krajem decembra pokrenuo pitanje pripajanja Grenlanda, uprkos oštrom protivljenju Danske i Evropske unije (EU).
Nakon što je nekoliko evropskih zemalja poslalo malu grupu vojnika na ostrvo, Tramp je najavio da će Danskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Holandiji i Norveškoj uvesti dodatne carine od 10 odsto zbog „opasne igre“, a da će one porasti na 25 odsto u junu ako se pitanje Grenlanda do tada ne riješi.
Svjetski ekonomski forum održaće se u Davosu, u Švajcarskoj, od 19. do 23. januara.

Zbog situacije sa Grenlandom neće učestvovati na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu

U aktuelnim geopolitičkim okolnostima, kada je prvi put u istoriji Evropska unija, zbog Grenlanda, u sukobu sa američkom administracijom, te situacijom u Venecueli i Iranu, teško je očekivati da će se evropske institucije koncentrisati na Crnu Goru i dešavanja u državi - ocijenila je za Antenu M bivša šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić.&nbsp;
Ipak, kako je kazala u Drugačijoj radio vezi, unutar institucija EU postoje funkcioneri koji su se zainteresovali za Crnu Goru.
- Mislim da je to najviše što se u ovom trenutku može očekivati i da bi za Crnu Goru bilo od velikog interesa da uspostavi dobru komunikaciju sa onim segmentima unutar Evropske unije i onim pojedincima i dijelovima organizacije koji pokazuju stvarni interes za Crnu Goru - poručila je Pusić.
<h2>Nema napretka bez političkog jedinstva u zapadnim vrijednostima&nbsp;</h2>
Pusić, koja je i članica tink tank organizacije WestBalkanNet, a čiju je analizu u stanju u Crnoj Gori Antena M juče ekskluzivno objavila, ističe da je za ispunjenje ovog cilja neophodno jedinstvo ključnih aktera. Ukoliko je riječ o jedinstvu u podršci suverenosti i samostalnosti Crne Gore, u stavu o odvojenosti crkve od države, o članstvu u EU, o nezavisnom sudstvu, slobodnim medijima, onda to znači napredak Crne Gore, ističe Pusić i dodaje da ipak postoji druga strana medalje.
- Cijeli problem u Crnoj Gori je što u političkim subjektima, prije svega mislim na Demokrate pod Bečićem i DF, koji je sad pod drugim imenom, u koaliciji pod Andrijom Mandićem, ne postoje politički akteri koji de facto podržavaju suverenost i samostalnost Crne Gore. To je trajni problem i po tome se Crna Gora razlikuje od svih drugih država koje su do sada postale članice EU - ističe sagovornica Antene M.
Akteri unutar EU, koji detaljnije prate proces proširenja, uvjerena je Pusić, su postali svjesni činjenice da sa Crnom Gorom, zbog njene lokacije, EU dobija značajnu geopolitičku prednost, ali da je iz istih razloga, na djelu i vrlo snažan interes Vučićevog režima u Srbiji i Putinovog u Rusiji.
- Njihov interes je dvostruk. S jedne strane geopolitički, zbog lokacije Crne Gore, a drugi je mogućnost destabilizovanja kako NATO-a, a tako i same Evropske unije. Moje mišljenje je da Vučićev režim, i ne samo režim već i cijelo društvo u velikoj mjeri, u Srbiji ne može zamisliti da Crna Gora bude članica Evropske unije, a da Srbija ne bude - smatra Pusić.
<h2>Granična policija kao polje političke manipulacije</h2>
Analiza WBN-a, navodi Pusić, jasno ukazuje na veliki problem koji se tiče političkog uticaja na sastav granične policije, što je, kako pojašnjava, u direktnoj vezi sa uvozom birača.
- Na svakim izborima, zavisno od toga koga imate na granici, lakše ili teže ćeteuvoziti autobusima glasače koji će se nakon glasanja vratiti ili u Republiku Srpsku ili u Srbiju. To je jedna priprema za mijenjanje političke volje izražene na izborima u Crnoj Gori, koja de facto više neće reflektovati stavove ljudi koji žive u Crnoj Gori, nego će se, obzirom na relativno mali broj stanovnika i glasača, modelirati po željama u prvom redu Srbije pa onda i Rusije - pojašnjava Pusić.
<h2>Botun - primjer planske destabilizacije države</h2>
Govoreći o situaciji u Botunu, Pusić istče da je to čisti primjer destabilizacije države zarad sprječavanja evropske intregracije.
- Mislim da tu nema nikakve sumnje. Stranke koje su aktivno uključene u organizaciju tih demonstracija i političari kao što su Knežević i Mandić, koji to podržavaju, imaju dugu i vrlo vidljivu i jasnu karijeru opstrukcije napretka Crne Gore prema članstvu EU - podsjeća Pusić.
Naglašava da je važno, dok god postoji većinska podrška građana članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jasno ukazivati da ovi akteri unutar vladajuće većine rade sve u suprotnosti sa onim što građani žele.&nbsp;
Komentarišući percepciju javnosti u kojoj se Milan Knežević doživljava kao ekstremni radikal, a Andrija Mandić kao dobar momak, Pusić kaže da je riječ o žrtvovanju piona zarad spašavanja važnije i djelotvornije figure.
- Ne treba previše obraćati pažnju na riječi, već mnogo više na djela. Dakle, što ti ljudi rade, a konkretno šta Andrija Mandić, kao predsjednik Parlamenta ali i kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, radi. Posebnu pažnju treba obratiti na odluke tog Savjeta, na inicijative koje se stavljaju na dnevni red Skupštine, a još više one koje se guraju sa strane i ne stavljaju na dnevni red, a trebalo bi - navodi Pusić.
<h2>Opozicija ima respektabilnu podršku - ali se živa ne čuje</h2>
Govoreći o spekulacijama o rekonstrukciji crnogorske Vlade, koja bi podrazumijevala da proruske snage budu zamijenjene proevropskim, Pusić smatra da bi to bio spas u posljednji čas. Ali, kako dodaje, problem je što se proevropska opozicija po ovom pitanju ne oglašava.
- To je stranka koja ima respektabilnu podršku u crnogorskom društvu, a niti je vidite niti je čujete. Da bi oni ušči u takvu jednu koaliciju, morao bi postojati neki pritisak, zahtjev ili inicijativa sa njihove strane. To je jedna stvar. Drugo, prosrpske stranke sa snažnim vanjskim finansiranjem i podrškom iz Srbije i Rusije, ne koriste samo demokratske metode. Ja veoma sumnjam da bi oni dobrovoljno došli i kazali - bilo je lijepo dok je trajalo, mi sad izlazimo iz vlasti, a vi izvolite formirati neku drugu vlast. Dakle, za sve ovo bi trebalo da bude spreman i cijeli bezbjednosni aparat, koji bi morao biti pod kontrolom proevropskih snaga. Svi znamo da u ovom trenutku to nije tako - naglašava Pusić.
<h2>Etnofederalizacija Crne Gore smrtonosno opasna za opstanak države</h2>
U emisiji je bilo riječi i o aktivnostima manjinskih partija koje participiraju u Vladi, a koje svjesno ili ne, idu na ruku procesu etnofederalizacije Crne Gore, što je dalje u saglasju sa ciljevima koje je postavio prosrpski blok partija, a koje je u formi zahtjeva nedavno saopštio lider DNP-a Milan Knežević.
Na pitanje da li je realno da u velikosrpskom naumu o etnofederalizaciji Crne Gore, Albanci i naročito Bošnjaci, mogu računati da na dugi rok opstanu njihove enklave unutar, na taj način preuređene Crne Gore, Pusić naglašava da bi to bilo smrtonosno opasno za opstanak države.
- Ne mogu računati na to. Prvo, to je smrtonosno opasno za opstanak Crne Gore kao države. To zadire i uvijek će zadirati u arhitekturu države. Najbolji primjer je Dodik i Republika Sprska. Konačno, to je apsolutno protiv interesa pripadnika tih zajednica, ali kratkoročno u interesu lidera koji ih u ovom trenutku vode ili su dio vlasti - poručuje Pusić.
Takvim aranžmanom lideri postaju, navodi Pusić, bog i batina u svojoj zajednici.
- Građani tih malih zajednica više nijesu ravnopravni i ne podliježu zakonima i institucijama države Crne Gore. Na ovaj način takve zajednice postaju taoci njihovih lidera - zaključila je Pusić.

Pusić: Rekonstrukcija Vlade posljednja šansa za Crnu Goru

Međunarodni monetarni fond (MMF) podigao je prognozu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini, istakavši prilagođavanje firmi i privrede ublaženim američkim carinama i kontinuirana ulaganja u vještačku inteligenciju.
Svjetska ekonomija bi, prema najnovijim MMF-ovim prognozama, u ovoj godini trebalo da poraste 3,3 odsto. U oktobru je MMF prognozirao rast aktivnosti 3,1 odsto.
Tempo rasta trebalo bi da se zadrži na nivou iz prošle godine, uz blago podignutu procjenu prošlogodišnje stope rasta, za 0,1 procentni poen, prenosi Hina.
MMF očekuje ravnomjeran rast i u narednoj godini, po stopi od 3,2 odsto.
- Smatramo da je rast svjetske ekonomije i dalje prilično otporan - rekao je novinarima glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinšas.
On je dodao da su prognoze za prošlu i ovu godinu bolje nego što su bile u oktobru 2024. godine, prije pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima.
- Dakle, moglo bi se reći da se svjetska ekonomija oporavlja od trgovinskih i carinskih poremećaja iz prošle godine i postiže bolje rezultate nego što smo očekivali, prije nego što je sve počelo - napomenuo je Gurinšas.
Firme su se, prem njegovim riječima, prilagodile višim američkim carinama preusmjeravanjem lanaca snabdijevanja, a Vlade su neke namete snizile trgovinskim sporazumima. Kina je pak preusmjerila izvoz na druga tržišta.
U eurozoni u cjelini, ekonomska aktivnosti trebalo bi ove godine da porasti 1,3 odsto, pokazuju podaci MMF-a.
MMF zimi i ljeti objavljuje samo prognoze za vodeće svjetske ekonomije, grupe i regije.

Međunarodni monetarni fond podigao prognozu rasta svjetske ekonomije

Informativnu emisiju "24 sata" na televiziji E, večeras vodi Amra Tahirović.
Tema dana: Optužbe iz Zete, tišina u Podgorici
Gošća emisije je Daliborka Uljarević, izvršna direktorica &nbsp;Centra za građansko obrazovanje.
U večerašnjem izdanju gledajte i:
- Bogojavljenje u Podgorici obilježeno uz veličanje osuđenog ratnog zločinca i četničke simbolike.
- Protesti u Botunu privremeno utihnuli, ali se politička kriza produbljuje – Opština Zeta optužuje gradonačelnika Podgorice za korupciju i traži reakciju tužilaštva; premijer Milojko Spajić bez odgovora dok rastu tenzije unutar parlamentarne većine.
- Sin bivšeg glavnog specijalnog tužioca Radan Katnić optužuje tužilaštvo za progon porodice; krivična prijava protiv njega odbačena.
- Tragedija u Španiji: desetine poginulih u iskliznuću vozova.
Emisiju "24 sata" gledajte večeras na Televiziji E od 19 sati.

Tag: los-andeles