Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je današnjim stavom, kojim je istakao da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora sa Hrvatskom, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović stao uz rame sa snagama okupljenim oko predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
– Vaš predsjednik ovdje staje uz rame predsjedniku Skupštine i govori jednakim, za Crnu Goru opasnim diskursom kao Mandić, (Milan) Knežević i ta ekipa. To za crnogorski pristupni proces sasvim sigurno nije dobro. Pogotovo u uslovima kada je Hrvatskoj strašno važno da se pitanja sa Crnom Gorom, koja su otvorena, zatvore i da Hrvatska deblokira, odnosno da skine rezerve prema zatvaranju poglavlja 31 – kazao je Đenero za Antenu M.
Sa druge strane, organizacije za ljudska prava – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Akcija za ljudska prava (HRA) iz Podgorice – pozvale su danas ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da, tokom učešća na 2BS Forumu u Budvi, iskoristi priliku da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i onih počinjenih u Lori.
Bojana Malović iz HRA za Antenu M kaže da bi na taj način bila poslata snažna poruka javnosti u obje države.
– Iako znamo da je procesuiranje ratnih zločina u nadležnosti pravosuđa, svjesni smo koliko ono zavisi od političke volje. Zauzimanjem takvog stava on bi poslao snažnu poruku javnosti, i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj, da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena – kazala je Malović.
Ona je komentarisala i današnji stav predsjednika Crne Gore.
– U suštini, takva inicijativa predsjednika države je u istoj liniji sa onim za šta se HRA u prethodnom periodu zalagala – da pitanje procesuiranja zločina u Lori, posebno u odnosu na crnogorske državljane koji su tamo stradali, bude dio bilateralnih razgovora i pregovora Crne Gore i Hrvatske o zatvaranju pregovaračkog poglavlja 31. Smatramo da Vlada Crne Gore u tim pregovorima treba da se založi za pravdu i reparaciju svojih državljana koji su stradali u Lori. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu već 18 godina istražuje ovaj slučaj i ne možemo se pomiriti sa ranijim tvrdnjama gospodina Radmana da Lora nije otvoreno pitanje između Crne Gore i Hrvatske, jer to pitanje i te kako postoji. Već 18 godina nema nikakvog pomaka i smatramo da se za sve ovo vrijeme moglo pribaviti dovoljno dokaza za napredak – bilo u vidu otvaranja istrage protiv konkretnih osumnjičenih, bilo podizanja optužnica – kazala je Malović za Antenu M.
Đenero je, međutim, drugačijeg stava.
– Tako nešto jedna suvereniistička, ozbiljna opcija ne bi uradila. Jednostavno zato što se time Crna Gora legitimiše kao neko ko je direktno bio agresor na Republiku Hrvatsku. Ono što je sporno u Lori nije to da se radilo o ratnim zarobljenicima, nego to što je u nekim slučajevima došlo do povrede prava ratnih zatvorenika – kazao je Đenero.
On ističe da je stavljanje u korelaciju logora u Morinju, gdje će hrvatski ministar vanjskih poslova u subotu položiti vijenac ispred spomen-ploče, sa vojnim pritvorom u Lori – u kontekstu bilateralnih odnosa Crne Gore i Hrvatske – krajnje neozbiljno i štetno za Crnu Goru.
– Ako Crna Gora želi razjašnjavati sudbinu ljudi koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i onda se našli u vojnom zatvoru Lora, to je vrlo riskantno za Crnu Goru u kontekstu činjenice da su ti ljudi uhapšeni na području međunarodno priznate države. To je istovremeno neozbiljno i neodgovorno, kao što je neodgovorno istovremeno govoriti o Lori i Morinju, s obzirom na to da je pitanje Lore bilo krivično sankcionisano u Hrvatskoj u vrijeme njenog pristupanja Evropskoj uniji – dodao je Đenero.
Hrvatski analitičar naglašava da onaj ko iz Crne Gore želi otvarati pitanje Lore, s jedne strane govori o agresiji Crne Gore na BiH i Hrvatsku, a s druge jasno daje do znanja da želi zaoštravanje bilateralnih odnosa dvije države.
– Ako se spustimo na ljudskopravaški nivo, možemo govoriti kao nevladine organizacije. Ali kada govorimo sa pozicije države, onda drugi okviri određuju ono što se kaže – zaključuje Đenero.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero smatra da Milatović stavom o Lori staje uz rame Mandiću, NVO traže pravdu za žrtve

Predsjednik države Jakov Milatović je kazao da Morinj predstavlja jedno od mračnih poglavlja ratnih devedesetih, gdje su nedužni ljudi bili izloženi mučenju i zlostavljanju, čemu je, nažalost, svojom politikom doprinijela i tadašnja vlast, te istakao da pravda ne smije biti selektivna
Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala spremnost da se suoči sa svojom prošlošću.
- U Lori su crnogorski državljani mučeni i zlostavljani – od kojih je četrnaest njih izgubilo život. Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Zato je neophodno da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske - dodao je Milatović.&nbsp;
Milatović je poručio da Crna Gora ne smije biti zemlja zaborava.&nbsp;
- Pravda za žrtve Lore je pitanje našeg dostojanstva i naše obaveze: i prema sebi i prema Evropi kojoj pripadamo. Samo kroz istinu, pravdu i odgovornost možemo graditi društvo oslobođeno tereta prošlosti i okrenuto evropskoj budućnosti - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Pravda za žrtve Lore pitanje je državnog dostojanstva

Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Gordan Grlić Radman treba da zna da su u „Lori“ ljudi ubijani i mučeni po klasičim NDH metodama iz jasenovačkih logora i da nijesu pošli tamo jer im se ratovalo i što su im se puške uzimale u ruke, nego jer ih je u taj rat za mir poslao poslao Milo Đukanović - rekao je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću jesu li po stavu Vlade u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
On je ocijenio da bi hrvatskog ministra vanjskih poslova trebalo proglasiti personom non grata.
- Sljedeći put kad bude pomenuo žrtve iz Lore treba da ga proglasite za personu non grata i da mu se nikad više ne dozvoli da uđe u Crnu Goru. Ja ću prvi da ga sačekam i vratim sa Debeloga brijega kad se bude ismijavao ljudima koji su branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - naveo je on.
- Ja se stalno preispitujem što smo mi to uradili Hrvatskoj i Hrvatima. Kakvo smo im zlo nanijeli. 1914. ušli smo u rat sa dva velika carstva da bi njih oslobodili.&nbsp;
Ocijenio je da Grlić Radman bezuspješno pokušava da opere prošlost iz 41. i 45. godine, u akciji Oluja i Bljesku...
- I da se predstavi tutorom na Balkanu... A sve što je uradio u prethodnih nekoliko mjeseci ga kandiduje za personu non grata - naveo je Knežević.
<h2>Staviti tačku na prošlost, sudovi ustvrdili ratne zločine</h2>
Spajić je u odgovoru poručio da je važno staviti tačku na prošlost i &nbsp;do kraja istražiti sve navode ratnih zločina.
- To je, cijenim, preduslov za napredak - moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni - ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani - naveo je Spajić.
Ukazao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
- Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske - naveo je Spajić.
Vjeruje, kaže, da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina.
Zaključio je da su se u Lori desili ratni zločini - što su potvrdili i hrvatski sudovi.

Knežević: Grlić Radmana treba da proglasite personom non grata, ja ću prvi da ga vratim sa Debelog brijega

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: lora