Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada biće održana 28. novembra, potvrđeno je Gradskoj TV u lokalnom parlamentu.&nbsp;
Kako saznaje podgorički lokalni emiter, na sjednici je planirano da se verifikuju mandati novim odbornicima, nakon čega će sjednica najvjerovatnije biti prekinuta.
Odbornici imaju rok da se do 28. decembra dogovore o novom predsjedniku Skupštine Glavnog grada.
Iako je rok za održavanje konstitutivne sjednice bio 5. decembar, na kolegijumu je dogovoreno da se lokalni parlament konstituiše ranije, kako bi se do 28. decembra izabrao predsjednik, a potom i izglasao budžet grad i time izbjeglo privremeno finansiranje koje bi u mnogim gradskim preduzećima izazvalo probleme u funkcionisanju.
Ukoliko se partije do 28. decembra ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane očekuju još jedni izbori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Konstitutivna sjednica Skupštine Glavnog grada 28. novembra

Formiranje vlasti u Glavnom gradu neće biti lako - ocijenio je profesor Miloš Bešić.
On je za Radio Televiziju Crne Gore rekao da je dogovor teško očekivati - imajući u vidu odnose među strankama. Zbog toga ne isključuje mogućnost da i Podgoricu, kako je rekao, čeka budvanski scenario - tj. novi izbori.
- Gotovo mjesec i po nakon izbora u Podgorici jasno je da ti izbori nijesu donijeli ništa novo, a pitanje je i da li će. Oni koji su imali ucjenjivački kapacitet i od kojih je zavisilo fomiranje vlasti i sada su u istoj situaciji. Prema tome, postavlja se pitanje kakva je uopšte bila svrha održavanja ovih izbora - ocijenio je on.
Iako su iz više partija najavili da pripremaju platforme za pregovore o formiranju vlasti, Bešić kaže da je teško prognozirati kako će ti pregovori teći imajuću u vidu odnose između pregovarača.
- Ono što je teško zamislivo, gotovo nezamislivo, jeste formiranje vlasti između Pokreta za Podgoricu i Pokreta Evropa sad zajedno s koalicijom ‘Za budućnost Crne Gore’. Ono što je eventualno za očekivati jesu pregovori između Pokreta za Podgoricu i DPS-a. DPS kao pobjednik izbora ima pravo da traži da bude prvi akter u formiranju vlasti - kazao je Bešić.
Pitanje je, međutim, poručuje Bešić, da li će to biti prihvatljivo, budući da je, kako navodi, u Crnoj Gori ustanovljena praksa da oni akteri koji imaju mnogo manje glasova, ali od kojih zavisi vlast, zahtijevaju mjesto gradonačelnika.
- Mislim da ta praksa više ne može da funkcioniše jer veliki akteri to neće da prihvate. I iskren da budem, u situaciji kakva jeste najlogičnije moguće rješenje je budvanski scenario i da možemo očekivati nove izbore - zaključuje Bešić.
Konačni rezultati izbora u Podgorici proglašeni su 30. oktobra, kada je počeo da teče rok od 60 dana za konstituisanje novog parlamenta.

Bešić: Teško do dogovora u Podgorici, ne isključujem budvanski scenario

Na osnovu izbornog rezultata jasno se definiše kome pripada pozicija gradonačelnika Podgorice - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad Boris Pejović nakon što je sinoć održana sjednica Glavnog odbora te partije.
On je naveo da neće prihvatiti politiku ucjena.
- Zalagaćemo se za poštovanje demokratskog principa koji na osnovu izbornog rezultata jasno definiše kome pripada pozicija gradonačelnika. Smatram da treba tražiti kompromis, ali istovremeno nećemo prihvatiti politiku ucjena - kazao je on za TVCG.
Partneri u Podgorici im, kaže, mogu biti samo oni koji nemaju namjeru da funkcionalnu vlast i razvoj grada žrtvuju zarad destruktivne ambicije da preko glavnog grada ruše državnu vlast.

Pejović: Ko će biti gradonačelnik Podgorice definiše se na osnovu izbornog rezultata, nećemo prihvatiti politiku ucjena

Odnos prema načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore, generalu Zoranu Lazareviću, kao i sama situacija u Vojsci, koja pokazuje na koji način se sistematski, knjiški, razvaljuje sistem nacionalne bezbjednosti i odbrane jedne države - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, saradnik na Univerzitetu Crne Gore i politički analitičar Danilo Kalezić.
<h2>Petparačko montiranje afera</h2>
Kalezić vjeruje da će sjutra, na sjednici Savjeta za bezbjednost i odbranu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović imati, kako kaže, državničke mudrosti, da spriječi neku vrstu režije na relaciji Spajić - Mandić.
- Ovo je isto jedan od paradigmatičnih događaja, koji vam pokazuje na koji način se sistematski, knjiški, razvaljuje sistem nacionalne bezbjednosti odbrane. Jer kada vi do te mjere kriminalizujete, ili pokušavate da kriminalizujete načelnika Generalštaba, pa pokušavate, mimo Ustava, direktno kršeći Ustav, da ga smijenite, da bi na kraju pokušali nekim petparačkim montiranjem afera da tog čovjeka natjerate da sam se povuče, ne govori da je vama stalo do Vojske ili do položaja crnogorskog vojnika, nego da vam je stalo da taj sistem do te mjere kompromitujete, prije svega u očima međunarodnih partnera - rekao je Kalezić.
<h2>Putinizacija crnogorskog društva</h2>
Demokratski front i njihovi koalicioni partneri, smatra Kalezić, priželjkuju model vlasti i upravljanja kakav je u Gruziji ili u Rusiji. Otuda je ideja o Zakonu o agentima stranog uticaja, što znači, kako kaže, putinizaciju crnogorskog društva.
- To što danas svjedočimo jednom igrokazu između koalicionih partnera, pa se igraju dobrog i lošeg policajca, to je, zapravo, varka za javnost. Svi oni su koalicioni partneri Demokratskom frontu i svi oni dijele te vrijednosti. Jedan od načina materijalizacije tih vrijednosti je Zakon o stranim agentima, koji cilj ima kao u Rusiji, Bjelorusiji, Gruziji, da ukine, ili suspenduje rad civilnom sektoru - smatra Kalezić.
Dodaje da je ideja o Zakonu o stranim agentima vrsta dimne zavjese za sve događaje koji će uslijediti u narednom periodu posebno, uoči i nakon objavljivanja rezultata popisa.
- Svi smo svjesni i treba da budemo svjesni toga, da će Demokratski front brzo izaći sa novim, sličnim rješenjima, koja direktno atakuju na nacionalno i državno dostojanstvo Crne Gore. Ovo je jedan uvod u sve to. Onog trenutka kad je legalizovana i kada je normalizovana ta politika, a tu politiku je legalizovao i normalizovao premijer Spajić i politička struktura oko njega, trebalo je da budemo spremni na nešto ovako. Sljedeće je predlaganje ukidanja nekih progresivnih zakona, koje je Crna Gora uspjela da usvoji, ne samo da usvoji nego i da implementira. Zapravo, više će crnogorsko društvo da liči na ono u Bjelorusiji ili Rusiji - naglasio je Kalezić.
<h2>Logo</h2>
Govoreći o novom vizulenom identitetu Skupštine, koji je predložio njen predsjednik Andrija Mandić, Kalezić kaže da je manji problem što liči na logo Srbije ili bosankohercegovačkog entiteta Republika Srpska već je, ističe on, problem ono što se na njemu nalazi.
- Na tom logu se nalazi zgrada Zetske banovine. Zetska banovina je ideal i model kakvu oni Crnu Goru žele. Crnu Goru koja je teritorija sa ljudima dualnog identiteta, Crnogorce bez crnogorskog predznaka, Crnu Goru kao pokrajinu, ili kao regiju ,,srpskog sveta”, i upravo je ta simbolika koju nam šalje i koju nam poručuje predsjednik Skupštine, četnički vojvoda, Andrija Mandić, kada na logo stavlja zgradu Zetske banovine. Tih nekoliko decenija dvadesetog vijeka su mračne decenije u Crnoj Gori, decenije tokom kojih je sistematski uništavano, ponižavano sve što iole ima prizvuk crnogorskog, posebno onog dijela koji je funkcionisao u kraljevini odnosno knjaževini Crnoj Gori - ističe Kalazić.
<h2>Popis</h2>
Kakvi god da budu rezultati popisa, vjeruje Kalezić, Demokratski front će ući u jedan vrlo, kako kaže, opasan eksperiment, mijenjanja Ustava mimo ustavnih procedura, iako koketiraju sa idejom dopune Ustava, što ne postoji u ustavnom pravu.
- Ustav možete da mijenjate, ili ne možete da mijenjate. Dopuna Ustava ne postoji kao takav institut, a to je nešto na čemu će da insistiraju. Na bazi rezultata popisa kakvi god oni bili, očekuje nas novi talas destabilizacije u režiji Mandića, koji je neformalni šef vladajuće koalicije. Crnogorska opozicija treba već sad da bude pripravna i spremna za jednu takvu epizodu. Najava Zakona o stranim agentima, promjena loga Skupštine Crne Gore… to su samo priprema za ono što će da se dešava onog trenutka kad popisni rezultati budu zvanični - poručio je Kalezić.
<h2>Građani glasali opozicionu politiku u Podgorici</h2>
Opozicija je na lokalnim izborima u Podgorici osvojila većinu, podsjeća Kalezić, i trebalo bi da ta opozicija i formira vlast. Međutim, evidentno je miješanje trećih strana, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, smatra Kalezić.
- Želim da vjerujem da predsjednik Milatović i njegova lista imaju tu vrstu političkog osjećaja, državnog osjećaja, prije svega. Jer, nije ovdje riječ samo o Glavnom gradu, nije riječ samo o komunalnim problemima, ulog je puno veći. Nadam se da imaju tu vrstu odgovornosti da znaju u kojem pravcu treba da idu, jer građani nijesu glasali da Saša Mujović ili Jelena Borovinić budu gradonačelnici, jer da jesu glasali bi te liste. Oni su glasali opozicionu politiku u Podgorici. Međutim, sve je moguće! Ne bih isključio ni scenario ponavljanja izbora, a onda već možemo da govorimo o tome da je i sam predsjednik Milatović jedna usamljena, na kraju, tragična figura u političkoj istoriji Crne Gore - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Spajić legalizovao politiku Demokratskog fronta

Premijer Milojko Spajić saopštio je da je moguća saradnja sa koalicijom "Za bolju Podgoricu" koju je na lokalnim izborima predvodio predsjednik Jakov Milatović - ali, kako je naglasio, na jasnim principima.
On je poručio da će njegov Pokret Evropa sad (PES) biti konstruktivan i da neće odmagati u procesima. 
U emisiji "Budimo budni" na TVCG istakao je da ne postoji animozitet sa njegove strane kada je riječ o Milatoviću, te da je spreman za saradnju i sa predsjednikom i parlamentom.
- Postoje dva-tri demokratska principa kojih treba svako da se drži u politici - da po broju glasova dobijate odgovornost koju su vam građani dali i da se izbjegnu opstrukcije u budućnosti. Podgorica ne treba da bude talac centralne vlasti, ali je jako bitno da centralna vlast i Glavni grad budu na istom fonu - kazao je on.
Komentarišući rezultate lokalnih izbora u Podgorici i Kotoru kazao je da to nije perfektan rezultat, ali da bi bilo pretenciozno da kaže da nije zadovoljan sa 22 i 26 odsto podrške građana.
Na pitanje da li je izlazak na izbore sa Demokratskom Crnom Gorom bio dobar potez, kaže da je kohezija u Vladi jako dobra.
- Svi uspjesi su potekli od toga - rekao je on.

Spajić: Dogovor sa Milatovićem moguć - ali na jasnim principima

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je aktuelni predsjednik Jakov Milatović, koji je na lokalnim izborima nastupio sa Građanskim pokretom ura, sada pred iskušenjem.
- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.
Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.
- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.

Đukanović: Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio

Nositeljka liste „Za budućnost Podgorice“ Jelena Borovinić saopštila je da očekuje dogovor „avgustovske većine“ o formiranju vlasti u Podgorici.
- I poštovanje izborne volje građana u tom smislu - dodala je ona gostujući u emisiji Argumenti na Televiziji Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.8537%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fprvi-podaci-cdt-a-za-podgoricu-dps-30-odsto-pes-i-demokrate-23-4-ura-i-milatovic-9-1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona smatra da će do decembra doći do pozitivnih rezultata u pregovorima, ali i da bi Saša Mujović trebalo da bude gradonačelnik.&nbsp;
Borovinić Bojović je rekla da nije saglasna sa tezom da su ovi izbori pokazali izostanak podrške vladi, te da je ona stabilna „kao i skupštinska većina“.
- Ako bi neko od subjekata, PES-Demokrate, ZBCG ili savez oko predsjednika Milatovića išao suprotno od toga uzdrmao bi temelje demokratije u Crnoj Gori, demokratsku tranziciju i ustavni poredak. To je najvažnije. Takav korak bi bio pogrešan za bilo koga od tih subjekata pojedinačno, jer bi doveo i njihov legitimitet u pitanje - rekla je Borovinić Bojović.&nbsp;
Ona je navela da dogovor „avgustovske većine“ jeste moguć i ocijenila da je važno da se desi.&nbsp;
- To je važno ostvariti zbog napretka i stabilnosti vlasti u Podgorici – dodala je Borovinić-Bojović.
Ponovila je da DPS nije partija sa kojom bi pregovarali i da su njihovi partneri primarno subjekti iz avgustovske većine.&nbsp;
&nbsp;
- Optimista sam, i najiskrenije vjerujem da je dogovor uvijek moguć. Uvijek je opcija. Ako dogovora ne bude, u šta ne vjerujem, onda bi išli na nove izbore ali ja mislim da to nije dobro i Podgorica nema vremena za gubljenje. Mi zaista moramo da jačamo institucije i da vraćamo povjerenje građana u institucije - kazala je Borovinić Bojović.
Na pitanje da li su SEP i ES prihvatljivi partneri kazala je da je najvažnije da se ispoštuje većina od 30. avgusta 2020. godine.

1250x600

Borovinić Bojović: Očekujem dogovor avgustovske većine o formiranju vlasti u Podgorici

Pokret Naprijed predao je večeras Izbornoj komisiji Glavnog grada prigovore zbog nepravilnosti na 15 biračkih mjesta.
Iz Pokreta Naprijed kategorički odbacuju sve medijske spekulacije i napade onih koji su 30 godina vladali Crnom Gorom, o navodnom učešću te liste u bilo kakvom izbornom inženjeringu.
- Naša kampanja je bila pozitivna i temeljila se na poštovanju demokratskih procesa i volje građana, te ćemo nastaviti da se borimo za poštenje i poštovanje procedura u svakom koraku. Jedan od naših prigovora se odnosi na situaciju zbog koje je predsjednik Izborne komisije Glavnog grada podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika biračkog odbora. Posebno ističemo činjenicu da će o svim prigovorima odlučivati Izborna komisija Glavnog grada. Kao i uvijek do sada, vjerujemo u pravednost i objektivnost u odlučivanju nadležnih organa - navodi u saopštenju Pokreta Naprijed.
Ukoliko se donese odluka o ponovnom glasanju na bilo kojem biračkom mjestu, pozvaće sve birače da slobodno i bez ikakvih pritisaka bilo kojeg političkog subjekta izađu i glasaju isključivo po svojoj savjesti.
- Naša misija ostaje i dalje nepromijenjena – borimo se za Podgoricu po mjeri porodice, za grad koji će biti sigurno i dostojanstveno mjesto za život svakog građanina - navode u Pokretu Naprijed.

Pokret Naprijed podnio prigovore na 15 birališta

Koalicija Za budućnost Podgorice - grad svih nas u predsjedniku države Jakovu Milatoviću i odbornicima sa njegove liste vidi koalicione partnere i ljude koji su spremni da očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta, saopštio je za "Dan" Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije.
- Koalicija Za budućnost Podgorice - grad svih nas bez obzira na vidljive političke razlike sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, koje nijesmo skrivali ni za vrijeme izborne kampanje, ipak u njemu i odbornicima sa njegove liste vidim koalicione partnere i ljude koji su spremni da na anti DPS osnovama grade većinu u Glavnom gradu i shodno izbornoj volji građana očuvaju izborne, ideološke i programske principe od 30. avgusta - kazao Knežević.
On je dodao da su, ukoliko su zainteresovani, spremni da razgovaraju i sa dva odbornika Građanskog pokreta URA, ali na, kako je kazao, jasnim demokratskim načelima i principima koji bi značili puno poštovanje izborne volje građana Podgorice, a nikako devalvaciju i vraćanje na antidemokratske standarde koji su poremetili političku scenu Crne Gore u prošlosti.

Knežević: U Milatoviću vidimo partnera spremnog da očuva ideološke i programske principe od 30. avgusta

Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović planira da za glavnu državnu arhitekticu postavi Mirjanu Đurišić - koja je kadar Građanskog pokreta Ura, saznaje Portal ETV.
Ona je za mandata Ane Novaković-Đurović u tadašnjem Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma bila glavna urbanistička inspektorka.
Prema saznanjima Portala ETV, Radunović se na ovaj potez odlučio nakon što je Sonja Radović-Jelovac podnijela ostavku na funkciju glavne državne arhitektice. To je uradila, kako nam je juče kazala, iz privatnih razloga. Ona je na toj funkciji bila samo mjesec dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fglavna-drzavna-arhitektica-podnijela-ostavku&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, Đurišić nije jedini kadar Ure koji Radunović sada planira da „nagradi“ i boljom pozicijom od one koju je ranije obnašala u Vladi na čijem čelu je bio lider Ure Dritan Abazović. Izvori Portala ETV ukazuju da je to već učinio u slučaju Milene Živanović koja je trenutno državna sekretarka u njegovom resoru. Ona je za tu poziciju predložena 28. avgusta ove godine.
Nju je aktuelna Vlada na početku svog mandata po automatizmu smijenila sa pozicije direktorice Direktorata za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija kojim je rukovodio Aleksandar Damjanović – a kada je taj Direktorat u MiF-u ukinut i prebačen u resor Slavena Radunovića.
Naši izvori kažu da tu poziciju u Ministarstvu urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine trenutno ne pokriva niko.
Uzevši u obzir da su se juče u Podgorici održali lokalni izbori koji su pokazali da koalicija vladajućeg Pokreta „Evropa sad“ i Demokrata ne može formirati vlast u glavnom gradu bez podrške koalicije „Za bolju Podgoricu - Jakov Milatović“ koju predvodi upravo Ura - postavlja se pitanje je li premijer Milojko Spajić animirao ministra Slavena Radunovića da vrati njihove kadrove na pozicije - kako bi kupio Uru za eventualno koaliranje na lokalnom nivou.

Anja Ivanović

Radunović na mala vrata vraća kadrove Ure?

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lokalni-izbori-u-podgorici