Ukrajinski saveznici i predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se u četvrtak u američkoj vojnoj vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj kako bi razgovarali o nastavku podrške Kijevu u ratu s Rusijom.
Ramštajn je najveća vazdušna baza izvan Sjedinjenih Država i domaćin je sličnih sastanaka otkako je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo tri godine, piše DPA.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin pozvao je ministre odbrane i više vojne čelnike iz zemalja članica Ukrajinske kontaktne grupe na konferenciju.
Kao i na prethodnim sastancima u Ramštajnu, očekuju se i predstavnici zemalja koje nisu članice NATO-a.
Rusija vodi osvajački rat protiv susjedne Ukrajine od 24. februara 2022. Zapad podržava Kijev u njegovoj odbrani.
Ukrajinski zvaničnici strahuju da bi američka podrška Ukrajini mogla pasti nakon što novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost 20. januara, podsjeća DPA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pomoć Ukrajini na dnevnom redu novog sastanka u njemačkoj bazi Ramštajn

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Lojd Ostin &nbsp;naredio je raspoređivanje dodatnih razarača za odbranu od balističkih raketa, lovačke eskadrile i aviona tankera, kao i nekoliko bombardera dugog dometa B-52 na Bliskom istoku, navodi se u saopštenju Pentagona od 1. novembra.
Dodatno naoružanje biće raspoređeno ko znak upozorenja Iranu.
Nove snage počeće da pristižu u region u narednim mjesecima kako bi zamijenile udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Linkoln na odlasku, rekao je portparol Pentagona general-major Pat Rajder u saopštenju.
Saopštenje dolazi tri nedjelje nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da je naredio Pentagonu da pošalje napredni protivraketni sistem THAAD i vojnike u Izrael kao dio napora SAD da pruži podršku Izraelu, kao svom savezniku, i izgradi položaje u istočnom Mediteranu.
- Ovi potezi pokazuju fleksibilnu prirodu globalnog odbrambenog stava SAD i sposobnost SAD da rasporede (svoje snage) širom svijeta u kratkom roku kako bi se suočili sa rastućim prijetnjama po nacionalnoj bezbjednosti - naveo je Rajder.
U saopštenju se dodaje i da ministar odbrane Lojd Ostin "nastavlja da jasno stavlja do znanja da će, ukoliko Iran, njegovi partneri ili njegovi proksiji iskoriste ovaj trenutak za gađanje američkog osoblja ili (ugrožavanje) interesa u regionu, Sjedinjene Države preduzeti sve neophodne mjere da odbrane" svoj narod.
Američki nuklearni bombarder B-52 više puta je bio raspoređen na Bliskom istoku kao upozorenje Iranu. Rajder nije precizirao koliko će letilica i brodova biti raspoređeno.
On je naveo da su potezi u skladu sa obavezama SAD u zaštiti američkih građana i američkih snaga na Bliskom istoku, odbrani Izraela i deeskalaciji putem odvraćanja i diplomatije.
Do najave Pentagona o raspoređivanju dodatnog naoružanja za odbranu na Bliskom istoku dolazi u jeku rata u Gazi između Izraela i Hamasa, koji su SAD i Evropska unija označile kao terorističku organizaciju i rata u Libnu između Izraela i Hezbolaha, koja se takođe nalazi na crnoj listi SAD-a, dok je EU sankcionisala samo naoružano krilo te organizacije, ne i političku stranku.
SAD insistiraju na prekidu vatre na Bliskom istoku, a više puta su zvaničnici te zemlje ponavljali da će braniti Izrael i nastaviti da štite američko i savezničko prisustvo u regionu.

Pentagon najavio dodatno raspoređivanje oružja za odbranu na Bliskom istoku

Američki ministar odbrane Lojd Ostin potvrdio je da je Sjeverna Koreja poslala vojnike u Rusiju, dok je načelnik obavještajne službe Južne Koreje rekao da se 3.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u Rusiji.
Obučavaju se za upotrebu bgespilotnih letilica i drugog oružja prije nego što će biti raspoređeni na front.
Ostin je rekao novinarima da će to biti „veoma, veoma ozbiljno pitanje“, ako se te trupe uključe u rat u Ukrajini na strani Rusije i da će to imati uticaja u Evropi i Indo-pacifičkom regionu.
Južna Koreja je objavila da je prošle nedjelje 1.500 sjevernokorejskih vojnika poslato u Rusiju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije rekao da ima obavještajne podatke da se 10.000 vojnika Sjeverne Koreje sprema da se pridruži ruskim snagama.
SAD i NATO ranije nisu zvanično potvrdili prijavu slanja trupa Sjeverne Koreje, ali su upozorili na opasnost ako je to tačno. Rusija i Sjeverna Koreja su do sada negirale slanje trupa.
Direktor Nacionalne obaveštajne službe (NIS) Južne Koreje Čo Tae-jong rekao je poslanicima da je 1.500 sjevernokorejskih vojnika ušlo u Rusiju i da je njegova agencija procijenila da Sjeverna Koreja ima za cilj da pošalje ukupno 10.000 vojnika u Rusiju do decembra.
NIS je saopštio da je 3.000 sjevernokorejskih vojnika poslatih u Rusiju podijeljeno na više vojnih baza i da su na obuci.
Šef NIS je rekao da ruski instruktori imaju visoko mišljenje o moralu i fizičkoj snazi sjevernokorejskih vojnika, ali pretpostavljaju da će pretrpjeti teške gubitke jer im nedostaje razumijevanje modernog ratovanja.
Navodi se da Rusija regrutuje veliki broj prevodilaca da bi im pomogli da se snađu.
NIS je navodno otkrio znake da Sjeverna Koreja premješta na posebne lokacije i izoluje porodice vojnika izabranih da budu poslati u Rusiju.
Šef ukrajinskog vojno-obavještajnog direktorata Kirilo Budanov rekao je za onlajn vojni list „The War Zone“ da će sjevernokorejske trupe danas stići u rusku oblast Kursk da pomognu ruskim trupama u borbi protiv ukrajinskog upada koji traje od početka avgusta.
Sjeverna Koreja i Rusija, upletene u odvojene konfrontacije sa Zapadom, jačaju saradnju u posljednje dvije godine. U junu su potpisali odbrambeni sporazum kojim se od obije zemlje zahtijeva pružanje hitne vojne pomoći ako bilo koja od njih bude napadnuta.

Američki ministar odbrane: Sjeverna Koreja poslala trupe u Rusiju

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Izraela da u narednih 30 dana poveća dostavu humanitarne pomoći Palestincima u Pojasu Gaze – ili se suoči sa smanjenjem američke vojne podrške u sukobu sa Hamasom, palestinskom militantnom organizacijom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken i sekretar za odbranu Loyd Ostin prenijeli su u pismu izraelskim zvaničnicima zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Pojasu Gaze, tražeći, kako je navedeno, hitne i održive akcije vlasti – da bi se poboljšala situacija.
Blinken i Ostin su u pismu izraelskom ministru odbrane Joavu Galantu i ministru za strateška pitanja Ronu Dermeru ukazali na konkretne korake koje je Izrael potrebno da preduzme u roku od 30 dana.
Obuhvataju i dozvolu za ulazak u Pojas Gaze najmanje 350 kamiona sa pomoći kroz četiri dostupna prelaza i otvaranje petog, kao i privremeno obustavljanje sukoba da bi se omogućila isporuka pomoći.
Traži se i ukidanje naloga za evakuaciju palestinskih civila kada za time nema, kako je naznačeno, operativnih potreba, piše Glas Amerike (VOA).
- Neuspjeh u demonstraciji trajnoj posvećenost primjeni i održavanju mjera može imati implikacije na američku politiku i relevantne američke zakone - ukazano je u pismu američkih državnika.
Pominje se i američki zakon koji zabranjuje dostavljanje vojnih sredstava državama koje ometaju isporuku američke humanitarne pomoći.
U američkoj javnosti se tokom posljednje godine ukazivalo na mogućnost da je Izrael prekršio međunarodno humanitarno pravo koristeći američko oružje tokom vojne operacije u Pojasu Gaze.
Blinken i Ostin u pismu pominju memorandum američkog predsjednika Džoa Bajdena o nacionalnoj bezbjednosti kojim se od Stejt departmenta zahtijeva da informiše Kongres o tome krši li izraelska upotreba američkog naoružanja američko ili međunarodno pravo.
- Tokom nekoliko mjeseci, količina humanitarne pomoći koja je poslata u Pojas Gaze opala je za više od 50 odsto, a količina isporučena u septembru bila je najniža u bilo kojem mjesecu tokom prošle godine - upozorili su Blinken i Ostin.
Portparol Stejt departmenta Metju Miler potvrdio je autentičnost pisma, rekavši da je obraćanje američkih zvaničnika izraelskim vlastima trebalo da bude privatna diplomatska komunikacija.
Sjedinjene Države su mjesecima, čak i u vrijeme borbi protiv Hamasa, od Izraela zahtijevale da povećaju dostavu hrane, vode, medicinskih zaliha i goriva palestinskim civilima.
Napore su otežale krađe humanitarne pomoći militanata Hamasa, borbe u blizini punktova za istovar, kao i sporenja u vezi sa područjima sa kojih bi bili dopremljeni u Pojas Gaze.
Uprkos pozivima dijela članova Kongresa da se Izraelu obustavi vojna pomoć kao vid pritiska u svrhe postizanja primirja, Sjedinjene Države su nastavile snabdijevanje.
Protekle sedmice, američki predsjednik je Pentagonu naložio isporuku naprednih sistema protivraketne odbrane i raspoređivanje američkih vojnika koji će njima rukovali.
Zahtjev Sjedinjenim Država Izraelu da pospješi humanitarnu pomoć Palestincima upućen je u trenutku intenziviranja napada na ekstremiste Hezbolaha u Libanu i Hamasa u sjevernoj Gazi.
Hezbolah i Hamas, koje je SAD označio kao terorističke grupe, Iran finansijski i vojno podržava.
Takođe, Sjedinjene Države su se, protekle sedmice u Savjetu bezbjednosti založile da Izrael što prije treba da poboljša, kako je navedeno, katastrofalne uslove u kojima žive palestinski civili u Pojasu Gaze i prestane da intenzivira njihovu patnju ograničavanjem isporuka pomoći.

SAD daje Izraelu 30 dana da poveća pomoć Gazi ili riskira smanjenje vojne podrške

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare.
Šef Pentagona je izrazio uverenje da će plan pobede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vreme sa predsednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je Ostin.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti - zaključio je šef Pentagona.

1250x600

1084x550

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi ako Putin povuče trupe

Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da tokom sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine nije bilo riječi o mirovnom planu koji ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski namjerava da predstavi predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu.
On je istakao da bi rat mogao da se završi veoma brzo ako ruski predsjednik Vladimir Putin odluči da povuče svoje trupe sa okupiranih teritorija u Ukrajini.
- Ovo je nešto što Putin može da okonča veoma brzo ako samo donese jednostavnu i ispravnu odluku da poništi ono što je uradio. Što se tiče apsolutne pobjede, zaista zavisi kako je definišete. Ukrajina je fokusirana na zaštitu svoje suverene teritorije - naveo je Ostin na konferenciji za novinare nakon sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Šef Pentagona je izrazio uvjerenje da će plan pobjede Zelenski predstaviti Bajdenu i drugim liderima „prvom prilikom“.
- Imao sam priliku da provedem neko vrijeme sa predsjednikom Zelenskim, a sjetićete se da je Zelenski iznio svoje planove i ciljeve tokom uvodnih komentara. Ali što se tiče plana za pobjedu, o tome nismo razgovarali - rekao je Ostin, prenosi Interfaks Ukrajina.
On je ponovio da će partneri, uključujući Sjedinjene Američke Države, nastaviti da čine sve što je moguće da im pomognu u tome.
- Znate koji su ciljevi i zadaci Rusije – mi od samog početka znamo da žele da pripoje Ukrajinu jer ne vjeruju da je Ukrajina dobronamjerna zemlja - dodao je on.
Američki ministar odbrane je rekao da misli da će se sukob na kraju riješiti za pregovaračkim stolom, ali da je teško predvidjeti kada će taj trenutak doći.
- Zbog toga ćemo nastaviti da radimo na tome da Ukrajinu stavimo u najbolju moguću poziciju kada i ako taj dan dođe u budućnosti -zaključio je šef Pentagona.

Šef Pentagona: Rat može brzo da se završi, ako Putin povuče trupe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u petak zapadne saveznike da ignorišu "crvene linije" Moskve i dopuste Kijevu da koristi oružje dugog dometa za napade na rusku teritoriju, dok je Vašington obećao Kijevu dodatnih 250 miliona dolara u naoružanju.
Zelenski se prvi put pojavio na redovnom okupljanju ukrajinskih saveznika u organizaciji Sjedinjenih Država u vazdušnoj bazi Ramštajn u Njemačkoj.
Nastojao je da predstavi opciju dalekometnih napada kao još jedan način pritiska na Rusiju da prekine invaziju koja traje već dvije i po godine, piše Rojters.
Zelenski je govorio u trenutku visokog rizika za ukrajinske snage koje su pokrenule iznenadnu ofanzivu na rusku oblast Kursk, dok su ruske snage fokusirane na zauzimanje grada Pokrovska u istočnoj Ukrajini, ključnog logističkog središta za ratne napore Kijeva.
- Moramo imati sposobnost dugog dometa ne samo na okupiranoj teritoriji Ukrajine već i na ruskoj teritoriji tako da Rusija bude motivisana da teži miru - rekao je Zelenski.
Američki ministar odbrane Lojd Ostin je ukazao na ofanzivu na Kursk kao primjer kako je Ukrajina radila na preuzimanju inicijative na frontu.
- Agresorska vojska Kremlja sad je u odbrambenom položaju na vlastitom terenu - rekao je Ostin.
Čini se da su Ostinove izjave usmjerene na šire napore Zapada da održi ukrajinsku kampanju odbijanja ruskih snaga sa svoje teritorije, uključujući najavu dodatnih 250 miliona dolara sigurnosne pomoći, prenio je Rojters.
Njemačka će Ukrajini isporučiti dodatnih 12 samohodnih haubica, rekao je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus na marginama sastanka takozvane Ramštajn grupe zemalja koje Kijev snabdijeva oružjem.
Obraćajući se u petak novinarima u američkoj zračnoj bazi Ramštajn u zapadnoj Njemačkoj, Pistorius je rekao da će haubice doći iz industrije, a ne iz vojnih zaliha zemlje.
- Zloba (ruskog predsjednika Vladimira) Putina je duboka. Moskva nastavlja svoju ofanzivu na istoku Ukrajine, posebno oko Pokrovska -istakao je Lojd Ostin.
- Putin premješta svoje vojnike u Kursk, a Kremlj nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i gađa ukrajinske civile - dodao je.
Ostin je iznio statističke podatke o mrtvima u ratu i rekao da se procjenjuje da je više od 350.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno.
Kazao je i da su ukrajinske snage potopile, uništile ili oštetile 32 broda ruske mornarice i potisnule rusku crnomorsku flotu istočno.
Zelenski je dodao da je oko 6.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u ukrajinskoj ofanzivi na Kursk.
- Danas kontrolišemo područje veće od 1.300 kvadratnih kilometara u oblasti Kursk i time je obuhvaćeno 100 naselja - rekao je Zelenski i dodao da su ruske snage napustile velik dio te teritorije.
- Pobjegli su kad su vidjeli da se naše snage približavaju - rekao je ukrajinski predsjednik.
Moskva, s druge strane, gađa gradove Ukrajine raketama i bespilotnim letilicama. Posljednjih dana je izvela neke od najvećih napada od početka rata.
Zelenski je pozvao predstavnike desetak zemalja na razgovorima u Ramštajnu da ispune obećanja da će snabdjeti Kijev dodatnom opremom za odbijanje vazdušnih napada.
- Značajan broj sistema protivvazdušne odbrane još nije isporučen - upozorio je Zelenski.
On bi u septembru trebalo da otputuje u Sjedinjene Države i nada se da će predsjedniku Džou Bajdenu predstaviti "plan pobjede".
Ruske snage, koje kontrolišu 18 odsto Ukrajine, postepeno napreduju na istoku. Kremlj je rekao da sad ne postoje uslovi za mirovne pregovore s Ukrajinom.

Ukrajina nastavlja da traži podršku saveznika za upotrebu oružja dugog dometa

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić u emisiji<a href="https://www.adria.tv/udarna-vijest/kadi-za-adriu-tuzio-sam-ministra-simuna-jer-je-on-najodgovorniji-za-stanje-u-zdravstvenom-sistemu/"> „Pres Plus sa Rajkom Raičević“ </a>kazao je da je ministar zdravlja Vojislav Šimun najveći krivac za situaciju u zdravstvenom sistemu.
Saopštio je i da je tužio ministra jer je on najodgovorniji za zdravstveni sistem.
- Ne mislim da ima nešto lično protiv mene i da je moja smjena njegova lična odluka. To je politička odluka, jer Vlada i Ministarstvo nisu željeli da imaju čovjeka koji je iznosio u javnost probleme. Oni su sve gurali pod tepih- &nbsp;kazao je Kadić.
Podsjetio je da je u decembru 2024. godine upozoravao da nema dovoljno sredstava za Fond na Odboru za zdravstvo i da mu nijesu &nbsp;dozvolili da prisustvuje Odboru jer je bilo dogovoreno da ga smijene.&nbsp;
Kadić je istakao i da je naknadna pamet opasna u medicini, ona je racionalna ili logična.
- Ovdje je pitanje da li znaš ili ne znaš. Nažalost, sadašnje rukovodstvo Ministarstva zdravlja ne poznaje dovoljno struku, nijesu adekvatni za poziciju koju obavljaju i zbog toga najviše trpi zdravstveni sistem. Srećom imamo menadžere određenih ustanova koji svojim iskustvom i znanjem to kompenzuju, tu vrstu neznanja. Konkretno mislim na ministra Šimuna jer mislim da je on najveći krivac za svu situaciju koja se dešava, on je najodogovorniji u funkcionisanju zdravstvenog sistema. On ne može da bježi od odgovornosti, on treba da traži rješenja, a ukoliko ih ne pronađe, mora da podnese ostavku- ocijenio je Kadić.
Naveo je da je htio da podnese ostavku zbog nedovoljne saradnje sa ministrima finansija i zdravlja.
- Nisam htio da budem kočnica sistema, a imam neke lične i porodične planove koji nisu vezani za Crnu Goru. Mislio sam da je potpuno logično da tu ostavku i podnesem, ja sam to i najavio, kolegama iz partije ministra Šimuna. Tražio sam da do kraja godine ostanem na čelu Fonda, jer je logično da budžetsku godinu zaokružimo i da na neki način neko novi dođe na čelu Fonda upravo u januaru koji je najlakši za funkcionisanje Fonda, jer budžet još nije aktivan. Zašto im se žurilo da me smijene u novembru, na mjesec i po prije zatvaranja budžetske godine, vrijeme će pokazati. Čudno je da se nikada do sada nije desilo, čak i u vrijeme DPS-a, da ministar finansija, zdravstva i fonda budu iz jedne partije. Svi su iz Pokrata Evropa sad. Sad smo prvi put došli u tu situaciju, mislim da to nije dobro jer javnost nema nikakvu kontrolu i ne zna šta se dešava- &nbsp;istakao je on.
Kadić je rekao da ga niko nije kontaktirao iz Vlade, niti je to očekivao.
“Podnio sam krivičnu prijavu protiv članova i predsjednika Upravnog odbora jer su zloupotrebili službeni položaj. Znali su dobro da krše zakon i da rade nezakonite stvari i da nijesu imali pravo da tvrde da li sam ja prekršio zakon ili ne. Potpredsjednik i predsjednik Upravnog odbora su mogli i da se dogovore da sam ja kriv za rat u Ukrajini, u Gazi i bilo šta treće pa da me smijene. Oni su morali da kontaktiraju Disciplinsku komisiju i Ministarstvo zdravlja koji bi utvrdili da je zakon prekršen. Oni su sami utvrdili da sam prekršio zakon i smijenili me. Smijenjen sam nezakonito i hoću to da dokažem, Razumijem političku situaciju i te igre, i da je po nekoj kvoti pripalo neko mjesto. Ja nisam član partije u ovoj većini i oni su htjeli da dovedu nekog iz svojih redova kako bi po nekoj kvoti pripadne određeno mjesto- rekao je Kadić.
Naglasio je da je logično da oni za nekog svog obezbijede mjesto.
- Pokušali su da me diskredituju i da me uvedu u protivzakonitu radnju, ako neko prekrši Zakon onda ga smijeniš, umjesto da podneseš prijavu nadležnima. Još nema nikakve prijave protiv mene. Ovo je politička farsa koja nema veze sa istinom. Prvo su naveli da sam napravio štetu državi, pa su to promijenili u to da nisam imao dozvolu za potpisivanje nekih višedecenijskih ugovora. Očekujem da će Upravni sud raditi svoj posao, i da će prioritet biti ovi postupci, Očekujem da se krajem januara donese ta odluka. Očekujem da će odlučiti da su me nezakonito smijenili. Upozorio sam ih da krše zakon tražiću da članove Upravnog odbora goni za nakandu štete koju su napravili, nema više skrivanja iza Vlade i Ministarstva. Očekujem da će oni snositi sve troškove, da ne bi građani plaćali. Tu naknadu ću dati u dobrotvorne svrhe. Ja sam jedan od rijetkih funkcionera koji nije uzeo 12 naknada. Premijer koji je došao sa velikim novcem iz Singapura, kad je smijenjen kao ministar finansija uzeo je naknadu pa je primao narednih 12 mjeseci- podsjetio je Kadić.

Kadić: Tužio sam ministra Šimuna, on je najodgovorniji za stanje u zdravstvu

Zamjenica tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Nažat Šamim Kan kazala je u obraćanju da je Paravojna grupa Snage za brzu podršku (RSF) vodila "organizovanu, proračunatu kampanju" ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti tokom zauzimanja sudanskog grada El-Fašer u oktobru prošle godine.
Obraćajući se Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija iz Haga, Kan je navela da tužilaštvo intenzivira napore kako bi utvrdilo individualnu krivičnu odgovornost za zločine počinjene u El-Fašeru u sjevernom Darfuru, kao i u El-Geneini.
Prema njenim riječima, pad El-Fašera u ruke RSF-a pratila je kampanja najdubljih patnji usmjerena protiv nearapskih zajednica, uključujući silovanja, proizvoljna pritvaranja, pogubljenja i masovne grobnice, sve u masovnim razmjerama.
Kan je istakla da tužilaštvo raspolaže video, audio i satelitskim dokazima koji ukazuju da su u El-Fašeru počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, naročito krajem oktobra, kada je okončana 18-mjesečna opsada grada.
- Videosnimci koje smo analizirali pokazuju članove RSF-a kako slave direktna pogubljenja, a zatim skrnave tijela žrtava. Dokazi MKS-a uključuju i satelitske snimke masovnih ubistava, te pokušaje prikrivanja zločina putem masovnih grobnica. Slika koja se pojavljuje je užasan, organizovan i široko rasprostranjen masovni kriminalitet, uključujući masovna pogubljenja i zločine koji se koriste kao sredstvo uspostavljanja kontrole - navela je Kan.
Tužilaštvo je, kako je rečeno, ostvarilo značajan napredak i u istrazi masakra u El-Geneini, gdje su 2023. godine ubijene hiljade civila. Poseban fokus MKS-a stavljen je na zločine zasnovane na spolu.
- Neosporno je da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, koristi kao sredstvo rata u Darfuru - istakla je Kan, upozorivši da stigma i strah od odmazde i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku prijavljivanju ovih zločina.
Svjedoci su ranije za "Middle East Eye" ispričali da su borci RSF-a ubijali civile u bijegu i provodili ubistva od vrata do vrata tokom zauzimanja El-Fašera. Šefica UN-a za Sudan Deniz Braun opisala je grad kao mjesto zločina, upozorivši na obrazac zločina u Sudanu i pozvavši svjetske lidere da djeluju kako bi se spriječilo dalje nasilje.
Kan je takođe navela da tužilaštvo dokumentira i navodne zločine sudanskih oružanih snaga u Darfuru, naglašavajući da sve strane u sukobu moraju poštovati međunarodno humanitarno pravo i zaštitu civila.
Rat u Sudanu, koji traje od aprila 2023. godine, doveo je, kako UN navodi, do najgore humanitarne krize na svijetu. Hiljade ljudi su ubijene, gotovo 13 miliona je raseljeno, a više od 40 posto stanovništva suočeno je s akutnom nesigurnošću hrane.

Tužilaštvo u Hagu o strašnim detaljima zločina u Sudanu: Od masovnih ubistava i silovanja do prikrivanja grobnica

Neki od najpoznatijih likova Holivuda – uključujući Spajdermena, Baza Lajtjera, Klifa Buta i Mirandu Prisli – vratiće se na velika platna 2026. godine. Bilo da fanovi žele ili ne, filmadžije i dalje igraju „sigurno“, oslanjajući se na nostalgiju i popularnost postojećih franšiza kroz rimejkove, nastavke, prikvele i ribute, piše Ultimate Classic Rock.
Premijere i najavljeni filmovi:
<ul>
 <li>&nbsp;Januar: „Greenland 2: Migration“ (9. januar), „28 Years Later: The Bone Temple“ (16. januar), „Return to Silent Hill“ (23. januar)</li>
 <li>&nbsp;Februar: „The Strangers – Chapter 3“ (6. februar), „Scream 7“ (27. februar)</li>
 <li>&nbsp;Mart: „The Bride“ (6. mart) – Megi Džilenhal donosi novu verziju „The Bride of Frankenstein“; „Ready or Not 2: Here I Come“ (27. mart)</li>
 <li>&nbsp;April: „The Super Mario Galaxy Movie“ (13. april), „Lee Cronin's The Mummy“ (17. april)</li>
 <li>&nbsp;Maj: „The Devil Wears Prada 2“ (1. maj), „Mortal Kombat II“ (8. maj)</li>
 <li>&nbsp;Jun: „Star Wars: The Mandalorian and Grogu“ (22. maj), „Masters of the Universe“ (5. jun), „Scary Movie 6“ (12. jun), „Toy Story 5“ (19. jun), „Supergirl“ (26. jun)</li>
 <li>&nbsp;Jul: „Minions 3“ (1. jul), „Moana“ (10. jul), „Evil Dead Burn“ (24. jul), „Spider-Man: Brand New Day“ (31. jul)</li>
 <li>&nbsp;Avgust: „Super Troopers 3“ (7. avgust), „Insidious: The Bleeding World“ (datum nepoznat), „Coyote vs. Acme“ (28. avgust), „Cliffhanger“ ribut sa Lili Džejms (28. avgust), DC film o Glinolikom (11. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Septembar: „Resident Evil“ novi početak (18. septembar), „Practical Magic 2“ sa Sandrom Bulok i Nikol Kidman (18. septembar)</li>
 <li>&nbsp;Oktobar: „Street Fighter“ ribut (16. oktobar)</li>
 <li>&nbsp;Novembar: „The Cat in the Hat“ (6. novembar), „The Hunger Games: Sunrise on the Reaping“ (20. novembar), „Meet the Parents: Focker In-Law“ (25. novembar), „Narnia: The Magician’s Nephew“ (26. novembar)</li>
 <li>&nbsp;Decembar: „Violent Night 2“ (4. decembar), novi „Jumanji“ (11. decembar), „Avengers: Doomsday“ (18. decembar), „Dina 3“ (18. decembar), „The Angry Birds Movie 3“ (23. decembar)</li>
</ul>
Specijalni projekti i zvjezdane postave: 

&nbsp;Kventin Tarantino istražuje pozadinu Klifa Buta iz filma „Once Upon a Time in Hollywood“ kroz scenario koji će režirati Dejvid Finčer, a film će tumačiti Bred Pit. U filmu „Dina 3“ igraju Timoti Šalame, Zendaja, Florens Pju, Anja Tejlor-Džoj, Džejson Momoa i Džoš Brolin.
Tri decenije nakon originalnih filmova, franšize poput „Resident Evil“, „Street Fighter“ i „Praktična magija“ dobijaju nove početke i ribute, dok se popularne animacije i superjunačke sage vraćaju u velikom stilu.

Čak 37 filmskih nastavaka i rimejka stiže ove godine

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Tag: lojd-ostin