Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću.
U kabinetu Milatovića su naveli da je Amfilohije Radović, koji je inače, negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, a islam lažnom vjerom, odlikovan za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“.
Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
Milatović je, uprkos svemu tome, poručio da se danas sjećamo čovjeka „koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje“, te da „njegov glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama“.
- Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika - naveo je Milatović.
On je ocijenio da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.
- Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju - izjavio je Milatović.
Dodao je da je mitropolit bio „duhovni kolos“ čija je riječ bila čvrsta i stamena.
- Baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio - dodao je on.
Naveo je da je, u složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru „kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, Amfilohijev poziv na mir i dostojanstvo bio glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajednička vjera u bolju budućnost“.
- Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru - rekao je Milatović.
Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.
- Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije. Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - naveo je Milatović.
Ta perspektiva, dodaje on, ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja.
- Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore - istakao je Milatović.
Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali, poručuje Milatović, „njegova poruka i njegovo djelo ostaju“.
- Da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi - zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.
Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.
- On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore - poručio je mitropolit Joanikije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović posthumno dodijelio Amfilohiju Radoviću Orden crnogorske velike zvijezde: „Zahvaljujući njegovom vođstvu litije postale simbol mirnog građanskog otpora“

Kad predsjednik Crne Gore kaže da je Amfilohije Radović zaslužan za smjenu vlasti, on priznaje političku ulogu crkve. Takav čin nije poštovanje vjerskog subjekta - nego direktan udar na ustavni poredak i sve građane koji vjeruju u građansku i sekualrnu, a ne teokratsku Crnu Goru - poručila je novinarka Tanja Pavićević osvrnuvši se na odluku Jakova Milatovića da bivšem mitropolitu posthumno dodijeli najviši državni orden.
Pavićević je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenila da je ova odluka primjer promjene vrjednosnog sistema u Crnoj Gori i ustvrdila da je Milatović u pravu samo u jednoj stvari: da lideri nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević nijesu bili sposobni da smijene vlast, te da je zato Amfilohije stvar uzeo u svoje ruke.
- On je i posthumno promijenio kompletno biće i bit Crne Gore - dodala je Pavićević.
<h2>LITIJE OTVORILE VRATA REVANŠIZMU</h2>
Litije, kako je naglasila Pavićević, nijesu bile građanski pokret - iako smo u tom periodu slušali navode o njihovom emancipatorskom karakteru.
- Pokrenute su da bi se odbranio interes crkvene zajednice čije je sjedište u drugoj zemlji. Ti događaji su otvorili vrata revanšizmu. On je bio jedan od stubova narativa koji je dubinski promijenio Crnu Goru i mijenjao njen sekularni i građanski karakter - navela je Pavićević.
Nakon smrti Amfilohija sva njegova, kako je kazala, „silna đeca“ nijesu se pobunila kada su zgaženi njegovi amaneti.
- Postoji kod njega i nešto pozitivno: dva puta je držao pomen srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji je živ - i koji nije mogao da zakorači u Crnu Goru. Vidjeli ste što su radila njegova đeca poslije njegove smrti: dozvolili su da se na njegovoj sahrani pojavi upravo Vučić. Oni vrlo rado baštine njegovo najgore nasljeđe: pravljenje jedne teriotrije, jednog naroda i jedne crkve - što je ustvari fašizam - jasna je Pavićević.
Ocijenila je da partije koje su se 2020. godine dohvatile vlasti sada samo mijenjaju uloge.
- Demokrate sada rade ono što je nekad radila Ura. Kada se potroši njihov kapacitet, to će nastaviti da radi Pokret Evropa sad (PES) - a sve se radi da bi jačao nekadašnji Demokratski front (DF) i Andrija Mandić bio premijer 2027. godine - ocijenila je Pavićević.
<h2>RESOR KULTURE KAPITULIRAO PRED CRKVOM</h2>
Odluka ministarke kulture i medija Tamare Vujović da podrži podizanje spomenika Amfilohiju pokazuje, stava je Pavićević, koliko je kulturni resor kapitulirao pred crkvom.
- Amfilohije nije govorio o pravoslavlju &nbsp;i ljubavi, bavio se desničarskim pitanjima. Vujović nikad nije reagovala na krađu baštine Crne Gore, ali reaguje kad dodatno treba udariti po ruci medija koji su kritički nastrojeni prema vlasti - ukazala je Pavićević.
Podsjećajući na nedavno podizanje spomenika Pavlu Đurišiću - četničkom komandantu, zločincu i koljaču u Gornjem Zaostru kod Berana, te dodjeljivanje najviših državnih nagrada njenim negatorima poput Bećira Vukovića i Milutina Mićovića, Pavićević je ocijenila da je sve sinhronizovano.
- To je ista rijeka koja vodi ka istom cilju. Država ne samo da toleriše nego i nagrađuje pojave koje negiraju njen identitet. Svjedočimo sistemskom pokušaju da se negiranje istorije predstavi kao pomirenje - naglasila je Pavićević ističući da država time postaje saučesnik u fabrikovanju i relativizaciji zločina.
Riječ je, kako je dodala, i o svjesnom urušavanju povjerenja građana u institucije.
- Istorijski fakti su fakti - ne može ničiji narativ da ih mijenja. Svjedočimo vremenu u kojem je talas revizionizma krenuo. Za pola godine će vjerovatno donijeti zakon o rehabilitaciji četničkog pokreta što je u Srbiji učinjeno 2004. godine - navela je Pavićević.
<h2>VUČIĆEVA RECEPTURA</h2>
Konstatovala je da na čelu države trenutno imamo ljude koji ne znaju da rade svoj posao i da su upravo zato tu i postavljeni.
- Kada ministarka medija podrži napade na medije - to znači da se Ministarstvo kulture i medija, a samim tim i država, odreklo svoje obaveze da štiti slobodu izražavanja, a ministarka da učestvuje u gašenju slobodne riječi - poručila je Pavićević.
Sve što se dešava u Crnoj Gori od ranije se, podvlači novinarka, dešava u Srbiji.
- Od gušenja slobode medija, kontrolisanja medijskog prostora, držanja društva u mraku... To je receptura Aleksandra Vučiča. Oslobodioci su preuzeli taj model - decidna je Pavićević.

Anja Ivanović

Pavićević: Milatović odlikovanjem Amfilohija priznaje političku ulogu crkve, to je direktan udar na ustavni poredak, građansku i sekularnu Crnu Goru

Uz neslaganja unutar vladajuće većine, bilo da je riječ o ostanku Kotora na Uneskovoj liste baštine ili imenovanju ulica po kontroverznim političarima iz devedesetih, sve su znakovitiji i pokušaji političkog prepakivanja zemlje po etničkim linijama. Najnoviji „istorijski sastanak“ lidera srpskih i albanskih stranaka dodatno raspiruju sumnje u iskrenost proevropske retorike vlasti.
O protivrječnostima između proklamovanih ciljeva vlasti u Crnoj Gori i njenog djelovanja koje postaju sve očiglednije kako vrijeme odmiče, ali i o političkoj klimi u Srbiji u kojoj još od kraja prošle godine traju studentski protesti, razgovarali smo s profesorom Nikolom Samardžićem sa Univerziteta u Beogradu.
<h2>Crna Gora suočava se s brutalnim iredentizmom&nbsp;</h2>
„Za vlast u Crnoj Gori ulazak u EU samo je povlačenje na rezervni položaj u ulozi koja je definisana memorandumskim politikama Beograda u toku protekle četiri decenije. To su već učinile dominantne prosovjetske komunističke strukture u Mađarskoj ili Slovačkoj. Ulaze u EU ali ne kao buduće članice EU, nego kao buduće članice neke buduće sovjetske imperije. Vama je Srbija izabrala predsjednika, premijera i predsjednika Skupštine, ali zahvaljujući crnogorskim glasovima, koji su presudili“, istakao je Samardžić.
Komentarišući nedavni sastanak lidera srpskih i albanskih stranaka, sagovornik Analitike ukazuje da Srbi, Bošnjaci i Albanci bolje žive u Crnoj Gori nego u matičnim državama, ali su, kaže, njihovi lideri odlučni da Crnu Goru rastave po etničkim šavovima.
„Realno, nema sporova između Tirane i Beograda čije bi rješavanje iziskivalo kompromis o podjeli Crne Gore. Naprotiv, Crna Gora se suočava s jednim brutalnim iredentizmom. Litije, sa Abazovićem, samo su pokrenule domine, da padaju jedna za drugom. Jugoslaviju su rasparčale slične „neprincipijelne koalicije“, upozorava Samardžić.&nbsp;
<h2>Strane agenture dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa države</h2>
Prema njegovim riječima, za EU je racionalno da primi Crnu Goru koja je već ilegalna članica euro zone i nije potencijalno budžetsko opterećenje.&nbsp;
„Za EU je važna i bezbjednosna struktura istočne jadranske obale“, naglašava Samardžić.
Na pitanje vidi li na evropskim adresama želju za proširenjem Unije, kaže kako EU nije konstituisana u smislu liderstva vođenog vizijom i optimizmom.
„EU je konstuisana kao birokratska struktura u kojoj su procedure važnije od suštine za budućnost“, smatra Samardžić.
Osvrnuvši se na položaj proevropske opozicije u Crnoj Gori, kaže kako Demokratska partija socijalista stoji odlično.
„Ali su kanselovani u odsustvu nacionalnog konsenzusa o prioritetima, a to je posao koji su obavile strane agenture koje su dio crnogorskih birača okrenule protiv interesa Crne Gore koji su zapisani u strateškim državnim dokumentima. I to više nije samo partijsko pitanje“, naglašava Samardžić.
Politika u Srbiji ne postoji mimo „borbe za srpski integralizam“
I dok Crna Gora balansira između proklamovane evropske orijentacije i realnosti koja je sve udaljenija od Brisela, u Srbiji se politička scena, uprkos masovnim protestima, i dalje kreće unutar zatvorenog kruga ideološkog konzervativizma.
Na to ukazuje i nedavni intervju politikologa i novinaar Cvijetina Milivojević u kojem je iznio stavove o Crnoj Gori kojih se ne bi postidjeli ni lideri srpskih radikala iz devedesetih. Time je dodatno aktuelizovano pitanje da li u Srbiji uopšte postoji politika van matriksa „srpskog integralizma“, kako je to formulisao profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar tokom studentskog protesta 28. juna u Beogradu.
„Ne postoji. Sva politika stala je u dva matriksa koji oblikuju Vučićeva i Šolakova propaganda“, poručuje Samardžić.ć
Dodaje i kako predsjednik Srbije nije marker opredjeljenja za budućnost.&nbsp;
„Tačke preloma bile bi u promjeni politike prema susjedima, prihvatanje evropske integracije, zaustavljanje kontinuiteta državne i komandne ekonomije, i komandne kulture kolektivizma i samoviktimizacije. Da cijela bivša Jugoslavija uđe u EU, NATO i Šengen, podrška Ukrajini i sankcije Rusiji, za Srbiju nova ekonomska politika liberalizacije finansijskog tržišta i institucionalnih garancija za nov investicioni ciklus koji bi uključio domaći kapital, zarobljen u strahu i nekretninama“, poručio je Samardžić.
<h2>Blokade samo kulise prepakivanja, ne vode promjeni nego zamjeni</h2>
Blokade saobraćajnica u Srbiji okupljaju sve manji broj građana. S druge strane, Vučić u javnim nastupima zvuči samouvjereno. Zanimalo nas je da li je predsjednik Srbije uspio politički da preživi još jednu od brojnih krizi u posljednjih 13 godina.
„Očigledan je zaokret ka Rusiji, i vlasti i protesta. Blokade su samo kulise prepakivanja, koje ne vode promjeni nego zamjeni. Time ne relativizujem potrebu da se vlast mijenja, ukazujem da se suštinski neće promijeniti njen politički karakter. Samo česte promjene vlasti mogu unaprijed spriječiti uspostavljanje novoga, narednog, monopola na nasilje“, ocjenjuje Samardžić.
Prema njegovim riječima, protest poziva na „poštovanje Ustava koji je u osnovi Vučićevog poretka, i na apstraktne pojmove odgovornosti pred zakonom, i pravdu, dok je nezamislivo sprovođenje zakona bez uspostavljanja kontrolnih mehanizama u procesu pristupanja EU“.&nbsp;
„Pojam pravde je arbitraran. U srži Ustava iz 2006. je potencijal za samovolju i nasilje. Ustav je donijela dominantna političko-crkvena-vojna struktura koja se opirala priznavanju nezavisnosti Kosova i Crne Gore, i saradnji s Haškim tribunalom. Iz te strukture nastala je cjelovita politička kasta koja je preuzela i vladajuću i opozicionu politiku. Protest je otkrio jednu jasnu namjeru, da postane segment političke kaste“, izričit je Samardžić.
<h2>Otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu</h2>
Sagovornik Analitike smatra da je podrška EU protestima u Srbiji izostala i zbog nemogućnosti da bez konsenzusa država članica donosi odluke koje ne prihvata ruska agentura u samoj EU, i zbog karaktera protesta.&nbsp;
„Univerzitet u Beogradu nije dobio podršku nijednog evropskog univerziteta za blokadu i samoblokadu. Blokada je postala izgovor Vučiću da se obračuna sa univerzitetima na onaj način na koji to nije uspio 1998. Jeste, u EU nema Vučića, u EU nije pala nadstrešnica, ali blokade nijesu pokrenule opredjeljenje za EU, naprotiv. Da li je otpor studenata i građana ipak doveo do promjena u društvu - vidim jednu važnu promjenu, u osporavanju monopola na nasilje“, ukazuje Samardžić.
<h2>Koncert Thompsona u Zagrebu poziv na formiranje trećeg entiteta u BiH</h2>
Kada je riječ o drugom dijelu „susjedstva“, nedavni veliki koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, koji je bio ne meti oštrih kritika javnosti u regionu ali i više svjetskih medija, naš sagovornik je opisao kao poziv na formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.
„Srpske vlasti i neformalne strukture u BiH podržavaju ideju trećeg entiteta. Ulaskom Bugarske i Rumunije u Šengen Zapadni Balkan postao je unutrašnje bezbjednosno pitanje za EU. EU se već proširila na Zapadni Balkan, ali bez promjene ustavnog uređenja EU neće imati snage da utiče na političke promjene koje podrazumijevaju demokratizaciju i reforme koje su same države kandidati unijele u svoju unutrašnju i spoljnu politiku“, ističe on.
Samardžić kaže kako proces podrazumijeva novo ustavno uređenje u BiH koje bi se uskladilo s procesom ulaska u EU i Šengen.&nbsp;
„U ovom trenutku, bez Zapadnog Balkana, EU je nedovršena država, kakva je bila Jugoslavija, kakve su u ovom trenutku BiH i Srbija, a alternative za budućnost nikad nijesu bile očiglednije. Ako se pitamo kako ćemo dalje, naše države raspolažu adekvatnim i dovoljnim odgovorom: poštovanje preuzetih obaveza u procesu integracije u EU, dok prioriteti ostaju vladavina prava i bezbjednost. EU politika je 34/35 unutrašnja politika“, zaključio je Samardžić.

Samardžić: Crnu Goru žele da rastave po etničkim šavovima, „neprincipijelne koalicije“ tako su rasparčale Jugoslaviju

Ko nije vjerovao, na sjednici Skupštine se uvjerio, kakvi diletanti vode državu i kakvu priču pokušavaju da provuku crnogorskoj javnosti. Degutantno je gledati sve oni koji nam, odjednom, prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, o bezbjednosti, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu… a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstvaljali litije kao emancipatorski pokret - kazao je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, politikolog Alek Barović.
Sraman je, kaže Barović, pokušaj omalovažavanja i potcjenjivanja građana Crne Gore, vrijeđanja njihove inteligencije, poturanjem očigledne korupcije, kroz sporazum koji Vlada planira sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Očigledno je riječ o nezakonitoj radnji, iza koje vjerovatno stoji neka velika, velika provizija, čim je ovolika trka i frka, žurba da se zakon izglasa i krene u betoniranje Ulcinja. Vjerovatno se na tome neće zaustaviti, već će se nastaviti na nekim drugim mjestima - uvjeren je Barović.
Podsjeća i da su sve premijerove bajke o velikim platama ni iz čega, nestvarnim benefitima, bile predizborna farsa. Napominje i da je razlika u Spajićevim obećanjima ta što mu je na prošlim parlamentarnim izborima to „upalio“ kod građana.
- Očigledno je da premijer i njegova partija po istraživanjima vide da narod više ne pada na priče zbog kojih su imali značajno dobar rezultat na prošlim parlamentarnim izborima. Sada pokušavaju da iskoriste još ovo malo, koliko im je ostalo od mandata, da zakuče neku proviziju, stan i pozdrave se sa bavljenjem politikom, a sve ostalo prenesu na Andriju Mandića. Pokušavaju da iskoriste ovo malo, koliko im je ostalo, i uzmu neke pare i nestanu, vjerovatno, put Dubaija, ili negdje drugo - kaže Barović.
Uvjeren je da Pokret Evropa sad gubi podršku na lokalnim nivoima, jer su građani shvatili da je djelovanje tog političkog saveza čista farsa.
- Najbolji komentar Spajićeve i politike njegove Vlade je upravo ovo što smo mogli da vidimo u Nikšiću. Njegova partija ne ostvaruje rezultat. Mogli smo to da vidimo na smrknutim licima oko doktora Zorana Mrkića i njegovih partijskih saboraca iz Nikšića. Nije postojala nikakva euforija, jer je očigledno da su očekivali mnogo, mnogo više. Ali, realnost ih je politički ošamarila i probudila iz tog sna - kazao je Barović.
Smatra i da se svi oni koji su prije 2020. godine, kako kaže, prodavali priču da će biti bolje, jer će vlast biti smjenjiva, sada hvataju za glavu.
- Počinju da se hvataju za glavu, zato što vide da to mijenjanje novih ne ide baš tako lako, budući da ni stare nijesu promijenili zbog svojeg umijeća, opozicionog djelovanja… Sad je malo, možda, degutantno nama koji smo pričali o tome što će biti i što se dešava, da gledamo one koji odjednom prodaju priču o rasprodaji Crne Gore, o nacionalnim interesima, bezbjedonosim stvarima, Srbiji, Rusiji, Demokratskom frontu... a kumovali su tome da taj isti politički savez i Andrija Mandić dođu na vlast, predstavljali litije kao emancipatorski pokret - poručio je Barović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D_wReD3959uY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Barović: Za glavu se hvataju oni koji su govorili da će biti bolje, da je vlast smjenjiva, a litije emancipatorski pokret

Projekat Jadar je logična posljedica prirode ovog režima: ignorisanje sopstvenih građana, zanemarivanje javnog interesa, spremnost na rizike i opasnosti zbog očuvanja sopstvenih pozicija. Mislim da su potcijenili odlučnost ljudi da se suprotstave ovakvom nasilju. U tom smislu litijum bi mogao da bude za ovaj režim ono što su bile litije u Crnoj Gori, kazao je za Danas predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac.
Serija protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji počela je nakon odluka vlasti kojima se projekat kompanije Rio Tinto, vrijedan 2,4 milijarde dolara, "vraća u život" - dvije godine nakon što ga je Vlada, pritiskom ekoloških protesta, stopirala 2022. godine.
Lutovac je za Danas kazao da se opozicija u Srbiji za sada ponaša odgovorno po pitanju litijuma. 
- To može da preraste nešto znatno ozbiljnije ako nastavimo da budemo odgovorni prema građanima. Po ko zna koji put ponavljam: neophodan je što širi politički, ali i društveni front. Potrebno je sinhronizovano djelovanje svih relevantnih društvenih snaga kako bismo se suprotstavili kriminalizovanom režimu. Pri tome, svako od nas mora jasno da se profiliše, bude bolji nego što je sada i bude spreman da se bori za javni interes - rekao je Lutovac.
Prema njegovim riječima, veoma su opasne optužbe režima da opozicija i aktivisti spremaju građanski rat. 
- Opasne su, jer su indikator spremnosti režima da upotrebi nasilje kako bi se suprotstavio volji građana. Takve izjave su, na jednoj strani medijska priprema za pojačano nasilje režima, dok na drugoj strani podstiču strah kod ljudi. Međutim, prešli su „crvenu liniju“ i ljudi se više ne plaše jer je u pitanju njihovo zdravlje koje bi trebalo da žrtvuju zbog nečijeg profita. U potrazi za podrškom spolja ovaj režim je počeo vidno da gubi podršku unutar Srbije i to neće spriječiti propaganda niti bilo kakve represivne mjere - naglasio je on.
Skupštinska rasprava po pitanju litijuma, kako je kazao, pokazala je da je režim Aleksandra Vučića otporan na argumente, "a (ne)djelovanje institucija potvrđuje da su zarobljene i da su talac u rukama zlostavljača".
- U takvoj situaciji građanska neposlušnost ostaje posljednji bedem odbrane javnog interesa. Kada se vlast prigrabi prevarom i kada se krše Ustav i zakoni, onda takva vlast nije legitimna. Ako je vladavina protiv javnog interesa, građanski otpor je opravdan, nužan. Građanski otpor tada postaje građanska dužnost. Posljednja linija odbrane demokratije, ljudskih prava i dostojanstva - poručio je Lutovac.

Lutovac: Litijum bi mogao da bude za Vučićev režim ono što su bile litije u Crnoj Gori

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: litije