Ronioci Regionalnog centra Bijela danas su kod Berana, iz ušća potoka Sušice, iz rijeke Lim, izvukli tijelo ženske osobe za kojom se tragalo dva dana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010914018_db19c859faef37bb21c5e1d7ac27422114d86da42785d86faa190e01c5ef8fde.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010914018_db19c859faef37bb21c5e1d7ac27422114d86da42785d86faa190e01c5ef8fde" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="ronioci"> </figure>  To je Portalu ETV saopštio Danilo Mijajlović iz tog ronilačkog centra. - U izvlačenju su nam pomogli pripadnici Službe zaštite i spašavanja Berana, uz asistenciju pripadnika lokalnog centra bezbijednosti. Nakon izvlačenja, tijelo je predato nadležnim organima na dalje postupanje - kazao nam je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tijelo ženske osobe izvučeno iz Lima

Vlada Crne Gore je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, usvojila Informaciju o realizaciji radova na izgradnji kanalizacione infrastrukture na teritoriji opštine Berane, u obalskom naselju, u ulici pored rijeke Lim.
Kako je saopšteno iz tog resora, vrijednost projekta iznosi 150.000 eura.
- Neriješeno pitanje upravljanja otpadnim vodama u obalnom dijelu Berana, posebno u ulici koja se prostire neposredno pored rijeke Lim i koja nije priključena na gradski kolektor, predstavlja dugogodišnji ekološki i infrastrukturni problem - upozorili su iz MERS-a.
Opština Berane se obratila Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa zahtjevom za podršku u njegovom rješavanju.
- Za realizaciju ovog projekta, 75.000 eura biće obezbijeđeno iz tekućeg budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, dok će preostali iznos finansirati Opština Berane - rečeno je u saopšenju.
Ministar Ćulafić je rekao da ovaj projekat za Berane ima izuzetnu težinu, ne samo infrastrukturnu, već i duboko simboličku.
- Kao neko ko dolazi iz Berana, veoma dobro znam koliko je ovaj problem godinama opterećivao ljude koji žive u obalnom dijelu grada, posebno u Obalskom naselju. Građani su godinama trpjeli posljedice neriješenog pitanja otpadnih voda, a rijeka Lim, jedan od najvažnijih prirodnih resursa našeg sjevera, bila je izložena kontinuiranom zagađenju. Ova investicija jasno pokazuje da sjever nije zaboravljen, da svaka opština jednako zaslužuje pažnju države i da ono što obećamo mi i ispunimo - kazao je ministar.
Berane, kako je dalje naveo, već ima izgrađeno postrojenje za tretman komunalnih otpadnih voda, i zato je od velike važnosti da se što veći broj korisnika poveže na kanalizacionu mrežu i sistem tretmana.
- Time konačno stavljamo u punu funkciju infrastrukturu koja je već izgrađena. Napominjem da je ovaj projekat u potpunosti usklađen sa Planom upravljanja komunalnim otpadnim vodama u Crnoj Gori (2020–2035) i svim strateškim dokumentima koji definišu održivi razvoj i ekološke standarde koje želimo da dostignemo. Naša je obaveza da ovakve probleme rješavamo odlučno i sistematski, a ne samo kada postanu vidljivi ili urgentni - istakao je Ćulafić.
Poručio je da će nastaviti sa ulaganjem u projekte koji podižu kvalitet života na sjeveru, štite naše rijeke i potvrđuju da razvoj sjevernog regiona ostaje među našim jasnim i trajnim prioritetima.
- Ovo je samo jedan u nizu projekata koji ce biti finansirani kroz razne instrumente sa ciljem unapređenja životne sredine u Beranama i na sjeveru države - navodi se u saopštenju MERS-a.

Vlada usvojila Informaciju o izgradnji kanalizacije kod rijeke Lim, vrijednost projekta 150 hiljada eura

Izgradnja prve faze obaloutvrda između dva gradska mosta u Beranama biće uskoro završena.
Iz lokalne uprave navode da će radi o izuzetno značajnom projektu čijom realizacijom će se doprinijeti sprečavanju daljeg izlivanja Lima iz svog korita i stvoriti novo gradsko-građevinsko zemljište koje će dati mogućnost da se tamo sprovedu brojne korisne investicije.
- Raduje što će radovi na izgradnji obaloutvrda na rijeci Lim na lokaciji urbane gradske zone, ukupne dužine od 1.600 metara biti ubrzo završeni. Dobro je što će realizacija ovog projekta donijeti višestruke benefite opštini Berane. Prije svega spriječiće da rijeka, za vrijeme porasta vodostaja pravi štete, a doći će i do uređenja i modernizacije ovog komletnog prostora koje pruža šansu da se grad razvija u pozitivnom pravcu - naglasili su iz lokalne uprave.
Radovi se izvode u sklopu projekta regulacije rijeka Lim i Grnčar koji sprovodi Svjetska banka u okviru Programa Sava-Drina koridor. Radi se o projektu koji predstavlja jednu od najvećih investicija Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama, u vrijednosti od oko 15 miliona eura. Radovi prve faze u Beranama, vrijedni 4.400.000 eura, povjereni su konzorcijumu Kolubara i HSV iz Srbije. Završetkom ovih radova stvaraju se preduslovi za nastvak izgradnje obaloutvrda na Limu. Za projektovanje druge i treće faze izgradnje obaloutvrda u Beranama ostaje i dalje uključena Svjetska banka u saradnji sa Opštinom. Tim radovima biće obuhvaćena izgradnja obaloutvrda na rijeci Lim i to iznad mosta "Nika Strugara" i u naselju Talum.

Sredstvima Svjetske banke ukrotili Lim

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u rijeci Lješnici na teritoriji opštine Berane i naložilo da se obave izviđajne radnje.
- Predmet je formiran nakon što je krivičnu prijavu podnio Sportski ribolovni klub “Lim” iz ovog grada - navodi RTCG.
Pomor ribe u Lješnici prema mišljenju ribolovaca dogodio se vjerovatno prije tri dana, što se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.
- Bijele škrge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekološki incident nije dogodio juče, već makar dva dana prije toga - kazali su u SRK “Lim”.
Prema njihovim riječima pomor se najvjerovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u rijeku Lješnicu.
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović kazala je Portalu ETV da se za sada špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako je istakla, izražava zabrinutost zbog sve učestalijih zagađenja i pomora ribe u crnogorskim rijekama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nemam informacije da li je još neka od inspekcija izašla na lice mjesta i napravila nadzor. Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice – dodala je Burzanović.
 Vuk Mirković iz Petnjice rekao je da ovo nije prvi put da se dešava. 
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti – ogorčen je Mirković.
Mirković je objasnio da je pomor ribe registrovan od potoka Jastag, pa nizvodno Lješnicom.
- U ovom kraju našem petnjičkom nema fabrike koja zagađuje. Ali znamo koja je fabrika iznad potoka Jastag. I ranije su, s vremena na vrijeme, ispuštali otrovne sastojke, tako da je rijeka je bila kompletno babušava (prekrivena pjenom p.a.) od tih otrova. Poslije toga nema ribe – ogorčen je Mirković.
Ribolovci su konstatovali, kako prenosi Dan, da je pomor krenuo od potoka koji se uliva u Lješnicu, nedaleko od fabrike oružja na Polici. Objansili su da je iznad tog mjesta riba živa, a nizvodno je riječni život ugašen.
Rijeka Lješnica izvire na terotoriji opštine Petnjica, a protiče kroz teritoriju opština Berane i Bijelo Polje. U rijeku Lim se uliva upravo u mjestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

Pomor ribe u Lješnici istražuje tužilaštvo

Tijelo muškaraca izvučeno je danas iz rijeke Lim u Bijelom Polju - potvrđeno je Televiziji E nezvanično iz Uprave policije.
Iz bjelopoljske Službe zaštite i spašavanja su za našu televiziju kazali da je pripadnik ove službe primijetio tijelo kako pluta niz Lim.
- Odmah su se uputili u akciju spašavanja, ali nažalost su izvadili beživotno tijelo. U pitanju je muška osoba stara oko 45 godina - saopšteno nam je iz ove službe.
Na terenu su hitna pomoć i policija koja vrši uviđaj. 
Iz Uprave policije su za Portal Analitika kazali da je slučaj prijavljen tužilaštvu u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Ivona Đokić

Tijelo muškarca izvučeno iz Lima u Bijelom Polju

Nivo rijeka u Crnoj Gori, naročito u centralnom dijelu države, popodne i večeras rapidno je porastao nakon posljednjih padavina. 
 
Samo tokom ovog popodneva, Morača je narasla pet metara.
U centru Podgorice, nivo te rijeke u 12 sati bio je 532 centimetra, a večeras u 20 časova 939.
I pritoke Morače u Podgorici rastu - nivo Ribnice i Sitnice veći je gotovo za metar nego jutros.
Gotovo identičan rast je registrovan na Cijevni - jutros je bila visoka metar i po, a sada 5,7 metara. Pritom, kod Dinoše je došlo i do izlivanja te rijeke.
Trenutni nivo Zete u Danilovgradu iznosi šest metara, odnosno metar i po više nego jutros.
Bojana je u odnosu na jutros narasla 70 centimetara, baš koliko i Lim u Beranama.

Morača za popodne narasla pet metara, Cijevna se izlila, veći nivo Zete, Bojane, Lima...

Iz nevladine organizacije Euromost saopšteno je da su nakon pet godina nadležni otkrili da jedna firma u Bijelom Polju ispušta bijelu tečnost u rijeku Lim, zbog čega su u policiji saslušane dvije osobe. U Euromostu su rekli da je nepoznata tečnost ispuštena juče u periodu od 12 do 14 sati, čemu, kako dodaju, svjedoče fotografije i video materijal koji su dostavili medijima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkqGtkn2rIoU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Odmah smo obavijestili inspektora za vode i Centar bezbjednosti Bijelo Polje, koji je obavijestio dežurnog tužioca, a isti dao nalog službenicima za privredni kriminal da uđu u firmu za koju se sumnjalo da ispušta. Oni su odmah postupili po naređenju i u saradnji sa inspektorom za vode Omarom Bašićem otkrili, nakon pet godina, gdje se ispušta bijela tečnost, jer je ta firma godinama negirala da je oni ispuštaju. To je bio razlog da se u Centru bezbjednosti saslušaju i dva lica - navedeno je u saopštenju Euromosta. Odmah nakon saznanja o ekološkom incidentu na Limu, uključio se i Centar za ekotoksikološka ispitivanja koji je juče uputio svoj tim iz Podgorice u Bijelo Polje i uzeo uzorak sa mjesta ispuštanja vode.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="959" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  Kako kažu iz NVO,,Euromost", 2019. godine se desio pomor ribe u istom mjesecu i sumnjalo se da je sa iste cijevi ispuštena tečnost. Tim povodom se još vodi sudski postupak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced" data-rendition-name="original" width="1600" height="906" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  - Trenutno je vodostaj Lima na najnižem nivou i svaki dan je rizik da se ponovo desi pomor ribe na području Opštine Bijelo Polje zbog velike zagađenosti ove rijeke. Iz tog razlog pozivamo sve državne institucije, inspekcije, organizacije, ribolovce i građane, da obrate pažnju vi zajedno kao u ovom slučaju djeluju, u cilju zaštite ove rijeke i ribljeg fonda - kazali su iz Euromosta.

Euromost: Otkriveno koja firma ispušta bijelu tečnost u Lim, saslušane dvije osobe

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: lim