Fudbaleri Portugala drugi put u istoriji osvojili su Ligu nacija.
U večerašnjem velikom finalu u Minhenu, oni su nakon izvođenja penala bili bolji od Španije, rezultatom 5:3 - 2:2 - 2:2 (1:2).
Portugal je postao prva reprezentacija u istoriji koja je osvojila dvije Lige nacija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Portugal drugi put osvojio Ligu nacija

Fudbaleri Francuske su osvojili treće mjesto u Ligi nacija.
“Trikolori” su u Štutgartu savladali Njemačku 2:0 i zaradili utješnu nagradu nakon poraza od Španije u polufinalu kada je bilo 5:4 za aktuelnog prvaka Evrope.
Tim Didijea Dešana je poveo u 45. minutu golom Kilijana Mbapea, a konačan rezultat je u finišu postavio Majkl Olise.
U minhenskom finalu večeras od 21 sat se sastaju Portugal i Španija.

Francuzima treće mjesto u Ligi nacija

Crnogorski fudbaleri večeras su pobijedili Tursku na utakmici u Nikšiću i to rezultatom 3:1.
U posljednjem kolu Lige nacija, Nikola Krstović dao je sva tri gola.
Meč je počeo u 20 sati i 45 minuta.

1250x600

Velika pobjeda Crne Gore i het-trik Nikole Krstovića protiv Turske

U Ligi nacija večeras je okončano takmičenje u četiri grupe. Vijest večeri tiče se definitivno fudbalera San Marina, koji su napravili podvig kakav niko nije očekivao.
Iz grupe A1, Hrvatska i Portugal idu u četvrtinale.
Upravo su te dvije selekcije večeras remizirale na Poljudu - 1:1 (0:1). Žoao Feliks je u prvom dijelu doveo goste u vođstvo, a bod Hrvatskoj donio je Gvardiol.
Poljska ispada u diviziju "B", a Škotska će pokušati da ostane u "A" kroz baraž.
Rezultati: Hrvatska - Portugal 1:1, Poljska - Škotska 1:2.
Tabela: Portugal 14, Hrvatska 8, Škotska 7, Poljska 4.
Srbija nije uspjela da se plasira u četvrtfinale, tako da ih očekuje baraž za opstanak u diviziji "A".
Izabranici Dragana Stojkovića večeras su u Leskovcu remizirali sa Danskom (0:0).&nbsp;
Pored Danaca, u četvrtfinale iz grupe A4 ide i Španija, koja je na Kanarskim ostrvima slavila nad Švajcarskom - 3:2 (1:0). Gol vrijedan tri boda u 94. minutu postigao je Saragosa iz penala.
Švajcarci su ispali u diviziju "B".
Rezultati: Srbija - Danska 0:0, Španija - Švajcarska 3:2.
Tabela: Španija 16, Danska 8, Srbija 6, Švajcarska 2.
Kosovo će igrati u baražu za plasman u diviziju "B".
Oni su večeras u okviru grupe C2 u Prištini savladali Litvaniju (1:0), koja će najvjerovatnije direktno ispasti u najnižu diviziju.
Rezultati: Kosovo - Litvanija 1:0, Rumunija - Kipar 4:1.
Tabela: Rumunija 15, Kosovo 12, Kipar 6, Litvanija 0.
Bugarska nije uspjela direktno da se domogne divizije "B", u koju iz grupe C3 ide Sjeverna Irska.
Iz te grupe u niži rang ide Luksemburg.
Rezultati: Bugarska - Bjelorusija 1:1, Luksemburg - Sjeverna Irska 2:2.
Tabela: Sjeverna Irska 11, Bugarska 9, Bjelorusija 7, Luksemburg 3.
Selekcija San Marina ispisala je istoriju.
Večeras su dali čak tri gola na gostovanju Lihtenštajnu. Trijumfovali su 1:3.
Na taj način, 'titani' su osvojili prvo mjesto u grupi D1 i plasirali su se u diviziju "C". Ako postoji evropsko fudbalsko čudo godine - onda je to definitivno San Marino.
Tabela: San Marino 7, Gibraltar 6, Lihtenštajn 2.

San Marino napravio čudo godine, Hrvatska ide u četvrtfinale, Srbiju čeka baraž za opstanak, a Kosovo za viši rang

Fudbaleri Crne Gore u sljedećem izdanju Lige nacija igraće u diviziji "C". Pored toga, naš nacionalni tim večeras je upisao čak sedmi uzastopni poraz, piše Portal Analitika.
Od 'hrabrih sokola' večeras je u Nikšiću, u duelu pretposljednjeg kola grupe B4 bolji bio Island, koji je slavio rezultatom 0:2 (0:0).
<h2>"Sokoli" u košmaru: Loš niz kakav se ne pamti</h2>
Čini se kako osim matematičkog ispadanja više treba da brine agonija u kojoj se nalazi naša selekcija. Sada nam i postizanje golova ide preteško, pa i u momentima kada na terenu djelujemo bolje od suparnika - to ne uspijevamo valorizovati.
Nikada Crna Gora, u bilo kojem takmičarskom ciklusu, nakon pet kola nije bila na bodovnoj nuli. Pored toga, nakon 450 minuta Lige nacija, izabranici Roberta Prosinečkog postigli su tek jedan pogodak. Na posljednje tri utakmice nijesu zatresli suparničku mrežu.&nbsp;
<h2>Islanđani slavili golovima u nastavku</h2>
Što se večerašnje utakmice tiče, oko 4.000 gledalaca kraj Bistrice pratilo je uglavnom ujednačenu borbu. Nije to bio fudbal za uživanje, no šansi je bilo - a nama je u prvom dijelu poništen gol. Island je do pobjede stigao u nastavku, pogocima Oskarsona i Johanesona.
U uvodnim momentima meča, Jovović je dobro šutirao, ali je Valdimarson zaustavio loptu. Mogli su suparnici u 12. minutu do vođstva – nakon kontre, Oskarson je bio u prodoru, ali ga je zaustavio Radunović.
Mreža gostiju tresla se u 25. minutu – pogodio je sa nekoliko metara Bakić. No, VAR provjerom utvrđeno je kako je prije toga Krstović prilikom prijema lopte bio u ofsajdu.
Kroz 10 minuta je Traustason propustio priliku da dovede goste u vođstvo, a u 37. smo vidjeli izvrstan šut Marušića sa dvadesetak metara. Lopta je otišla pored stative.
Nedugo po početku drugog dijela, pored stative je loptu poslao i Krstović, koji je pokušao iz dobre pozicije sa nekih 16 metara.
U 73. minutu, Islanđani su poveli. Elertson je glavom loptu poslao ka Oskarsonu, a on ispružio nogu u petercu i savladao Nikića.
Uskoro je i iznenada u priliku došao 'rezervista' Mugoša, koji je dobro šutnuo ali iznad prečke.
Ako je dileme i bilo, ona je razriješena u 89. minutu. Nakon polukontre, lopta je došla do 'rezerviste' Johanesona, a on efektnim šutem sa 15 metara udvostručio vođstvo gostiju, a time postavio i konačan rezultat.

Agonija: Crna Gora ide u diviziju "C", doživjeli smo sedmi uzastopni poraz, na gol čekamo 287 minuta...

Fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Kardifu od Velsa 1:0, u utakmici četvrtog kola Lige nacija. 
 
Crna Gora je i nakon četvrtog bez bodova u grupi B4. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Heri Vilson u 36. minutu iz jedanaeserca. 
 
Izabranici selektora Roberta Prosinečkog su, nakon lošeg prvog poluvremena, u nastavku zaigrali bolje i stvorili nekoliko šansi, ali je mreža domaćina ostala netaknuta. 
 
Najbolju priliku imao je Andrija Radulović u 56. minutu, efektno je prošao kapitena Velsa Bena Dejvisa i odlično šutirao, ali je lopta pogodila prečku. 
 
Lopta je dva puta završila preko prečke nakon šuteva Stevana Jovetića, a priliku da poravna rezultat imao je i Nikola Krstović u 81. minutu, ali je glavom za malo bio neprecizan. 
 
Domaćin je u Kardifu prijetio, imao nekoliko dobrih šansi, ali je Igor Nikić ponovo bio siguran i spasio Crnu Goru težeg poraza. 
 
U drugom meču te grupe Island je pred svojim navijačima poražen od Turske 4:2. 
 
Crna Gora će u novembru odigrati dva meča pred svojim navijačima - 16. novembra sa Islandom i tri dana kasnije sa Turskom.

Poraz crnogorskih fudbalera u Kardifu

Fudbalska reprezentacija Crne Gore poražena je večeras na gostovanju Turskoj u 3. kolu B Lige nacija.
“Sokoli” su u Samsunu izgubili 1:0.
To je treći poraz crnogorskih fudbalera u grupi B4, nakon što su u septembru poraženi od Islanda u gostima 2:0 i Velsa u Nikšiću 2:1. 
 
Odlučujući pogodak postigao je Irfan Kahveči u 69. minutu. 
 
Kenan Jildiz je šutirao i pogodio stativu, a Kahveči sa metar sproveo loptu u mrežu golmana Igora Nikića, najboljeg aktera u crnogorskom sastavu. 
 
Turska je u većem dijelu meča bila bolji tim, imala više šansi i bila konkretnija, ali i crnogorska selekcija ima za čim da žali. 
 
U prvom dijelu opasni su bili Driton Camaj i Nikola Krstović, u drugom Milutin Osmajić i Adam Marušić. 
 
Crnogorsku reprezentaciju 14. oktobra očekuje i gostovanje Velsu.

Poraz Crne Gore u Samsunu

Fudbaleri Crne Gore doživjeli su večeras drugi poraz u Ligi nacija. Od izabranika Roberta Prosinečkog u Nikšiću je bolji bio Vels, koji je trijumfovao 1:2 (0:2).
No, naša je reprezentacija prema prikazanom definitivno zaslužila bod. Velšani su nas šokirali na startu sa dva gola u uvodna tri minuta (strijelci Mur i Vilson), a nakon toga je bolja bila naša selekcija. Imali smo kolosalnih šansi, pogodili smo stativu i prečku, čini se i kako smo oštećeni za penal... Camaj je smanjio na 1:2 u 73. minutu, ali to je bilo sve - Vels je na kraju upisao prvi trijumf u novom izdanju Lige nacija.
Inače, Nikšić je prvi put bio domaćin 'sokolima' i to odličan - uprkos jakoj kiši, atmosfera je bila odlična. Uvodni dio utakmice obilježilo je odavanje počasti Matiji Šarkiću, u čemu su učestvovali naši igrači i navijači, ali i pristalice Velsa, o čemu opširnije možete čitati u vijesti u nastavku.
Malo je reći da je utakmica počela na šokantan način po nas. Već nakon tri minuta igre bilo je 0:2.
Gosti su poveli u 36. sekundi, nakon loše reakcije naše odbrane - Rubežić je htio da otkloni opasnost, ali je pogodio Brnovića, a lopta se odbila do Mura koji je pogodio.
U trećem minutu vidjeli smo bravuru Vilsona - odvažio se na šut sa gotovo 25 metara i poslao loptu pod prečku.
I onda je uslijedila dominacija naše reprezentacije, koja nije krunisana makar golom do odmora. I pravo je čudo kako je ostalo 0:2.
Prvo je Krstović propustio kolosalnu šansu, a onda je Jovetić imao sjajnu zamisao - vidjevši da je suparnički golman Darlou istrčao, šutnuo je sa 50 metara i zatresla se - prečka. Šteta. Jer bio bi to gol za pamćenje.
Još jednu, možda i najveću priliku u prvom dijelu, imali smo u 31. minutu. Prvo je Jovetićev šut nekako zaustavio Darlou, na odbitak je natrčao Camaj, a Dejvis je izbacio loptu sa same gol linije.
Potom je Crna Gora i oštećena. U toku je bio 40. minut, kada je Jovetić probao glavom, a lopta je pogodila jednog od igrača Velsa u ruku. Čini se kako je to bio jedanaesterac, no bugarski arbitar Kabakov imao je drugačiju procjenu.
Pokušavali su naši igrači u drugom dijelu da dođu do povoljne prilike, ali nije to išlo glatko kao u prvom dijelu.&nbsp;
Najzad, veliko uzbuđenje vidjeli smo u 69. minutu, kada se nakon dobrog šuta Jovovića tresla stativa gola Velšana. Kroz dva minuta vidjeli smo dobar pokušaj Jovetića, ali je Darlou bio siguran.
I konačno, do potpuno zasluženog gola naša je reprezentacija stigla u 73. minutu. Bila je to izvrsna kontra, na čijem je kraju Krstović poslao loptu ka Camaju, koji je pogodio mrežu.
Proključale su u tim momentima tribine u Nikšiću, ali su Velšani usporili tempo utakmice i teško smo u ostatku meča dolazili do šanse. Bilo je uzbuđenja u sudijskoj nadoknadi, ali ne i golova, pa tri boda idu za Vels.
Grupa "B4": Crna Gora - Vels 1:2, Turska - Island 3:1.
Tabela: Turska 4, Vels 4, Island 3, Crna Gora 0.

Zaslužili bod, ali nijesmo mogli do njega: Vels nas šokirao na startu, a u ostatku meča smo bili bolji

Prodaja ulaznica za fudbalsku utakmicu između Crne Gore i Velsa počinje sjutra na šalterima Sportskog centra u Nikšiću.
Kako je saopšteno iz Fudbalskog saveza Crne Gore, ulaznice se mogu kupiti od 11 sati do početka utakmice, po cijeni od osam eura za istočnu tribinu (svi sektori) i od 10 eura za zapadnu tribinu (sektori za domaće navijače).
Duel drugog kola grupe B4 UEFA Lige nacija igra se sjutra od 20:45 sati na Gradskom stadionu u Nikšiću.

Sjutra prodaja ulaznica za utakmicu sa Velsom

Nije bio slavan početak četvrtog izdanja Lige nacija za fudbalere Crne Gore. “Sokoli” su na Islandu podbacili, pa je domaćin sa 2:0 rutinski dobio meč.
Selektor Robert Prosinečki smatra da je ekipa mogla mnogo više, ali da je uprkos porazu bilo i dobrih stvari.
- Znali smo da dobro izvode prekide, da je to njihova najveća snaga, radili smo na tome. Možemo puno bolje, ali ni ovo nije izgledalo tako loše. U jednom trenutku smo igrali i htjeli smo da dođemo do gola. Momci su se trudili. Napravili smo dosta grešaka, lopta je išla u korner, umjesto u aut… Primili smo dva jeftina gola. Mislim da smo zaslužili više, ali to je tako u fudbalu - kazao je Prosinečki.
Crna Gora imala je mnogo problema u veznom redu.
- Koristili smo bokove, bilo je prostora. Imamo problem tu i to je evidentno. Radićemo na tome. Danas je Jovetić, kad je ušao, dao klasu. Sigurno da će biti promjene, a žao mi je što smo izgubili na ovaj način. Island jeste kvalitetan, ali ne toliko da nas ovako savlada - rekao je selektor "sokola".
Prilika za popravni stiže već za tri dana.
- Treba da se okrenemo utakmici sa Velsom, da vidimo šta ćemo dalje. Bilo je i dobrih i loših stvari, na kojima moramo poraditi. Protiv Velsa igramo kod kuće, što je bitno. Jovetić će se vjerovatno oporaviti. Večeras je igrao pola sata i pokazao klasu. Sa njim smo drugačija ekipa. Moraćemo neke stvari da promijenimo. Imamo dosta povrijeđenih, ali ćemo protiv Velsa dobro izgledati - zaključio je Prosinečki.
Crna Gora će u ponedjeljak, u okviru drugog kola, ugostiti Vels u Nikšiću.

Prosinečki: Napravili smo dosta grešaka, možemo i moramo bolje

Vozač Gresinija Aleks Markes pobjednik je posljednje sprint trke Moto GP šampionata, koja je koja je danas vožena na Velikoj nagradi Valensije.
Mlađi brat aktuelnog svjetskog šampiona, Marka Markesa, slavio je ispred Pedra Akoste na KTM-u i Fabija Diđanantonija iz VR46 tima.
Aleks je treći put ove sezone pobijedio u sprint trci, a može se pohvaliti i sa tri pobjede u Moto GP šampionatu.
Kao četvrtoplasirani završio je Raul Fernandes, dok je peti bio Marko Beceki, koji je startovao sa pol pozicije.
Među prvih deset su još Franko Morbideli, Fabio Kvartararo, Bred Binder, Ai Ogura i Žoan Zarko.
Start nedjeljne trke zakazan je za 14 sati.

VN Valensije: Aleks Markes najbrži u sprint trci

Od prvih koraka do državnog grba na dresu. Njegova priča o karijeri, životu u inostranstvu, reprezentaciji, rukometu u Crnoj Gori, ali i navijačima koji ga nose naprijed.&nbsp;
Ove subote u podkastu "Dres nacija reprezentacija" gost je Stefan Čavor.
Emisiju pogledajte večeras u 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrjuUSmFkDwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Gost emisije "Dres nacija reprezentacija" Stefan Čavor

Švedska policija je saopštila da zasad smatra da nije bilo namjerno nalijetanje autobusa u Stokholmu na pješake na trotoaru kada su poginule tri osobe.
Vozač autobusa je u bolnici, a uhapšen je zbog sumnje na ubistvo iz nehata.
Po švedskim medijima, vozač čiji identitet nije otkriven, trebalo je da napravi pauzu tokom radnog dana, ali je ipak vozio.
U petak je u vrijeme popodnevnog špica autobus na sprat uletio u red ljudi koji su čekali na autobuskoj stanici na prometnoj ulici u centru švedske prijestonice.
Po snimcima s mjesta udesa, autobus je pregazio stanicu s nadstrešnicom, cijelom dužinom se popeo na trotoar i zaustavio se pošto je udario u stub rasvjete.
- Vidjeli smo autobus kako se kreće prilično velikom brzinom. Udario je u autobusku stanicu i čuli smo kako se staklo lomi - rekla je Linda Kontreraz-Elfors, svjedokinja incidenta, listu Ekspresen.
Dodaje da autobus nije pokušao da zakoči, udario je u drvo ili banderu i tek tada se zaustavio.
Tri osobe su poginule, a tri su povrijeđene, prema policijskim podacima. Njihov identitet nije objavljen.

Policija: Smrtonosno nalijetanje autobusa na pješake u Stokholmu nije bilo namjerno

Djelovi Podgorice koji se vodom snabdijevaju sa pumpne stanice Mareza su bez vode.
Kako je saopšteno iz preduzeća "Vodovod i kanalizacija" Podgorica, do prekida u vodosnabdijevanje je došlo zbog prekida napajanja električnom energijom.
- Molimo građane za strpljenje i razumijevanje - saopšteno je iz podgoričkog Vodovoda.
Naselja koja se snabdijevaju sa crpne stanice Mareza su: Mareza, Tološi, Blok V i VI, dio grada preko Morače, centar grada, dio ispod Gorice, Malo brdo, Stara varoš, Zabjelo, Pobrežje, Zelenika, Dahna, Dajbabe, Siti kvart, dio Zete, Gornja i Donja Gorica, Donji Kokoti, Grbavci, Lekići, dio Farmaka, Beri.

Djelovi Podgorice bez vode

„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp; Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp; Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp; Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“. A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera. Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)</figcaption> </figure>  I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp; Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom. Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp; Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti. Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju. Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp; Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana. Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?! Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp; Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće. Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp; Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu. - Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali. Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp; Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate. Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje. Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije. Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga. Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković</figcaption> </figure>  I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje. I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne. Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića. Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp; Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

Ta organizovana kriminalna grupa koja pokušava da prekraja volju građana Crne Gore, da utiče na političke prilike u Crnoj Gori je “avački klan”. To u razgovoru za centralnu informativnu emsiju 24 Sata na Televiziji E kaže predsjednik Demokratske stranke Srđan Milivojević.
 
Smatra da bezbjednost Crne Gore i regiona ozbiljno ugrožava jedan klan, koji, kako kaže nije ni škaljarski, niti, kavački klan, već klan Aleksandra Vučića, koji će gubitkom vlasti izgubiti i slobodu.&nbsp;
 
- To je model radikalskih vlasti i radikalskog vladanja Aleksandra Vučića. Kad ima duboku krizu u Srbiji, po uzoru na svog političkog oca Vojislava Šešelja, krizu pokušava da izmjesti u region i da onda kaže “sad ste našli da me rušite, vidite šta rade našem narodu u BiH, vidite šta se dešava u Crnoj Gori, dajte molim vas da mi probamo nekako sad da se homogenizujemo ovdje, ja ću to da uradim najbolje samo da spasim ono što se spasiti može”, a u suštini pokušava da ponovo rasproda neki vitalni interes Republike Srbije ili neki nacionalni srpski interes u regionu - naveo je Milivojević.
 
Dodaje da se prvi put na političkoj sceni Srbije se pojavila politička snaga koja je proizvela pad Vlade, a to je univerzitetsko studentski pokret.
- Mi živimo u državi u kojoj je napravljena tijesna sprega između vrha režima i organizovanog kriminala, to je jedna od definicija mafije. Aleksandar Vučić nije ugrožen samo u Srbiji, ugrožena je njegova dominacija i njegov veoma štetan uticaj na čitav region. On je preprepreka normalnom životu ne samo nas u Srbiji, već i ovdje u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. On kao prepreka i prijetnja, opasnost po odvijanje normalnog života i mora da bude politički uklonjen posle ovih protesta - rekao je Milivojević.
Podsjeća da je Demokratska stranka u januaru na poziv studenata napustila srpski parlament, jer nijesu htjeli da, kako kaže, glume fasadu i demokratski dekor u takozvanom političkom životu.
Vjeruje da je moguće artikulisati opravdano narodno nezadovoljstvo i gnjev, da ne eskalira u krajnji stadijum bijesa.
- Jedino mjesto gdje ovog trenutka Aleksandar Vučić ima većinu, pored “Ćacilenda”, one antropološke, ljudske deponije i onog moralnog brloga, je Narodna skupština. Snažno podržavamo univerzitetsko studentsku listu, smatramo da je ta lista izabrana na najdemokratskiji način, ne postoji demokratskiji način od ovoga da se ljudi neposredno izaberu kao kandidati za poslanike, koji će riješiti duboku političku i društvenu krizu u kojoj se Srbija nalazi. Ne želimo da se kandidujemo na izborima, smatramo da je ta lista snaga koja uživa &nbsp;najveće povjerenje građana Srbije i podržaćemo ih bezrezervno svojim kapacitetima i svim resursima koje Demokratska stranka ima - istako je Milivojević.
Poručuje da je od izuzetne važnosti da ljudi u regionu shvate da Aleksandar Vučić nije Srbija, jer se ne može staviti, kako kaže, znak jednakosti između režima Aleksandra Vučića i Srbije.&nbsp;
- Podržavati Aleksandra Vučića i voljeti Srbiju istovremeno nije moguće, ne možete ga podržavati bilo da živite u Srbiji, bilo da živite u Crnoj Gori. Ili ste za mafiju, ili ste za Srbiju. Ako neko kaže da podržava Aleksandra Vučića i čak &nbsp;živi u Crnoj Gori pa njega proglašava svojim predsjednikom, on radi suprotno vitalnim nacionalnim interesima Crne Gore i Republike Srbije - naglasio je Milivojević.
 
Komentarišući Izvještaj Evropske komisije o Srbiji, Milivojević kaže da je Srbija zaustavljena na evropskom putu i da nazaduje zbog organizovanja paramilitarnih kampova za obučavanje moldavskih državljana za preuzimanje vlasti na dan izbora u toj zemlji.&nbsp;
Podsjeća da je to najlošiji izvještaj od početka pristupnih pregovora Srbije sa Evropskom unijom, zbog apsolutnog izostanka vladavine prava, medijskih sloboda, fer izbora i, kako kaže mnogih stvari koji su preduslov za civilizovano društvo.
- Aleksandar Vučić ide po svijetu i tvrdi da se u Srbiji dešava neka obojena revolucija, iako je to autentična pobuna srpske mladosti i srpskih građana, koja nema nikakve veze ni sa Rusijom, ni sa Moskvom, ni sa Briselom, ni sa Vašingtonom, već je to nešto što se kod nas dešava kao spontan odgovor na ovakvu autokratsku tiransku vladavinu i izdajničku vladavinu. S druge strane Vučić pokušava da utiče na političke prilike u Moldaviji, to je radio i u Crnoj Gori. Slao je svoje ljude sa koferima novca koji su hapšeni ovdje u Crnoj Gori, ne bi li prekrojio izbornu volju i uticao na političke prilike u Crnoj Gori. Svi ti ljudi koji rade za račun Aleksandra Vučića shvataju da je njemu vrijeme odbrojano. Mnogi koji su se do prekjuče zavjetovali njemu na vjernost, koji su dolazili na vojne parade u Srbiju, brukajući funkciju koju imaju u Crnoj Gori, sada mu polako okreću leđa i peru ruke od njega, poput Milorada Dodika i nekih političara ovdje u Crnoj Gori - rekao je Milivojević.

Milivojević: Bezbjednost u Crnoj Gori narušava jedan klan, nije škaljarski, niti kavački, već ,,avački”

Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi Balkanske istraživačke mreže (BIRN) bile su pod kontrolom Bezbjednosno informativne agencije (BIA), a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke, kazao je predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori &nbsp;Momčilo Radoluvić.
Radulović je na Cetinjskom forumu, u okviru panela "Dezinformacije, toksični narativi i istorijski revizionizam", kazao, pored ostalog, da se nakon objave ove mape sastajao sa onima koji stoje iza BIRN-a i da su imali žestoke rasprave.&nbsp;
- Moram reći da su dosta nevoljno neke stvari primili k znanju i dosta nevoljno uradili neke stvari koje su, ipak, dale rezultate i vidljive su makar u toj strukturi. Ona više ne okuplja radikalne elemente koji su pod direktnom kontrolom BIA, makar troje njih unutra, od kojih je jedna osoba odavde, a dvoje iz Srbije. Imate situaciju da morate da se borite - istakao je Radulović.
Ta borba je, naglasio je, fantastično iznijeta i za sada je rezultirala sa više presuda u korist targetiranih novinara i građanskih aktivista.
- Određena struktura BIRN-a se morala povući makar u tom slučaju - zaključio je Radulović.
Novinarka Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović autorke su skandaloznog propagandnog uratka BIRN-a objavljenog 16. novembra 2022. godine u kojem je targetirano devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnji desničari i vjerski fanatici.
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tužbe protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli su novinarka Antene M Tanja Pavićević, novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Osnovni sud Podgorica je u aprilu ove godine donio prvostepenu presudu po kojoj je Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović 1.000 eura zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpresuda-jovanovic-i-tomovic-postupale-nesavjesno-krive-za-klevetanje-tanje-pavicevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se, pored ostalog, u obrazloženju presude.
I Opštinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv BIRN-a, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Radulović: Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA

Ukidanje crnogorske nezavisnosti 1918. nije bilo ni legitimno i legalno, kao i na pravednim osnovama. Suprotno ne mogu potvrditi ni izvori srpske provenijencije, rekao je za Portal Radio Slobodna Evropa istoričar Milan Šćekić. Da li je 1918. godine dinastija Petrović Njegoš detronizovana nasilnom aneksijom ili se radilo o dobrovoljnom ujedinjenju Crne Gore i Srbije? O tom istorijskom i političkom pitanju će se raspravljati u crnogorskom parlamentu, nakon što su poslanici Pokreta Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića predložili izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Traže izmjenu postojećeg Zakona u kome se konstatuje da je dinastija Petrović Njegoš detronizovana 'aktom nasilne aneksije države 1918. godine', tako što će se izbrisati termin 'nasilna'. PES je ocijenio da sama 'aneksija' podrazumijeva prisilu, te će se brisanjem riječi 'nasilna' "smanjiti polarizacija društva, a promovisati pomirenje". Ipak njihov koalicioni partner, prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) amandmanom je zatražila da se iz Zakona briše i riječ "aneksija" i da se umjesto nje unese "ujedinjenje Crne Gore i Srbije". Dok opozicija tvrdi da je 'nasilna aneksija' jedini ispravan termin koji se odnosi na događaje u Crnoj Gori iz 1918. Na pitanje da li se sa istorijsko-pravnog aspekta 1918. godine dogodila nasilna aneksija, aneksija ili ujedinjenje Crne Gore i Srbije, istoričar Milan Šćekić za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je te godine crnogorska teritorija bila okupirana, a potom prisajedinjena Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730060748_606a1518cf376c24120aacc2866c8909d6db64626539bb7365f9bdd2a4deb3aa" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Milan Šćekić"> <figcaption>Milan Šćekić(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I kao dio Srbije, Crna Gora je ušla u sastav novostvorene Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Budući da je prisajedinjenje nasilan čin, nema dileme da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore - kaže profesor Šćekić. <h2>Nestanak države Crne Gore 1918.</h2> Više od sto godina političari i istoričari ne mogu da daju jedinstvenu kvalifikaciju o tome šta se dogodilo nakon Prvog svjetskog rata, kada je Crna Gora jedina izgubila status nezavisne države, a vladarska porodica Petrović Njegoš protjerana iz zemlje. Iako je Crna Gora u ratu bila na strani saveznika, po njegovom završetku u novembru 1918. je održana Podgorička skupština na kojoj su donijete odluke o ukidanju suvereniteta, pripajanju Crne Gore Srbiji i detronizovanju kraljevske porodice. Tadašnjem kralju Nikoli Petroviću, koji je bio u egzilu, zabranjen je povratak u Crnu Goru. Naredne godine su u Crnoj Gori bile obilježene oružanim sukobima novih vlasti pod komandom srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića i komitskih - crnogorskih oružanih formacija koje nisu pristale na bezuslovno prisajedinjenje Crne Gore Srbiji i čiji su pripadnici ostali lojalni prognanom kralju Nikoli I. Crnoj Gori je vraćena državnost tek nakon Drugog svjetskog rata, kada je dobila ravnopravan status Republike u višečlanoj zajednici bivše Jugoslavije. Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije, crnogorski parlament je 2011. usvojio Zakon o statusu potomaka Petrović Njegoš. U prvom članu tog Zakona je navedeno da je dinastija detronizovana 1918. aktom 'nasilne aneksije države Crne Gore i protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru (iz 1905.). Tada je parlamentarnu većinu predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koju je 2020. na izborima pobijedila trojna koalicija proruskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Pokreta URA. Upravo pridjev "nasilna" vladajući PES želi da izbaci izmjenama Zakona, dok druge prosrpske članice vladajuće većine SNP i stranke bivšeg DF-a smatraju da ne treba u zakonu da stoji ni 'aneksija' jer smatraju da je ujedinjenje Crne Gore i Srbije bilo dobrovoljno. <h2>Šćekić: Ukidanje žele da predstave legitimnim</h2> A da je 1918. godine izvršena aneksija Crne Gore od strane Srbije, profesor Milan Šćekić dokazuje citirajući navode samih srpskih istoričara kao što je Vladimir Ćorović. - U knjizi "Naše pobede" Ćorović tvrdi da je u Podgorici 1918. "Crnogorska Skupština izvršila prisajedinjenje Crne Gore Srbiji". Istini za volju, ogromna većina Crnogoraca je 1918. bila za ujedinjenje sa Srbijom, ali to ne znači da je ono izvršeno na legitiman i legalan način, kao i na pravednim osnovama - kaže Šćekić za RSE. Komentarišući namjeru vlasti da u Zakonu izmjene istorijski kontekst brišući termine "nasilna" i "aneksija", profesor Šćekić kaže da su za njih podjednako neprihvatljiva oba termina. - Jasno je da ukidanje crnogorske državne nezavisnosti žele da predstave kao legitiman i demokratski čin izglasan slobodnom voljom građana, što ni izvori srpske provenijencije ne mogu da potvrde - istakao je Šćekić. <h2>Princ Nikola Petrović Njegoš o nasilnoj aneksiji</h2> Povodom javne polemike o izmjeni Zakona, oglasio se i praunuk kralja Nikole, princ Nikola Petrović Njegoš, koji je u pismu javnosti konstatovao da je termin "nasilna" izazvao polemike i kada je usvojen 2011. A termin "aneksija" smatra ispravnim. - Za mene, tada kao i danas, riječ "aneksija" ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mape i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Predviđa se brisanje riječi "nasilna", a da se zadrži termin "aneksija", koji to već sam po sebi podrazumijeva - rekao je princ Nikola. Takođe je naveo da vjeruje vlastima, da izmjenama Zakona žele da ujedine građane. - Možda ćete me smatrati naivnim, ali namjera predsjednika Vlade (Spajića) da smiri strasti i pronađe nove kompromise učinila mi se iskrenom - dodao je on. Princ Nikola Petrović se sastao sa premijerom Spajićem 21. septembra, desetak dana prije nego što je PES podnio predlog o izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. Tada mu je Spajić obećao da će dinastija do kraja godine "biti u potpunosti rehabilitovana". <h2>Skupštinski Odbor pokazao razlike</h2> O izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš raspravljalo se 12. novembra na skupštinskom Odboru za politički sistem. Jedan od predlagača izmjena, poslanik PES Miloš Pižurica, saopštio je da brisanjem termina 'nasilna' za aneksiju Crne Gore ne žele da sprovode istorijski revizionizam već da istaknu poštovanje prema vladarskoj porodici Petrović Njegoš i njihovim potomcima. A poslanik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović se založio da se iz Zakona izbriše kompletan stav koji govori o aktu aneksije Crne Gore, iako on smatra da su se 1918. godine Crna Gora i Srbija dobrovoljno ujedinile. Dok je poslanik opozicionog DPS-a Andrija Nikolić konstatovao da se eventualnim unošenjem termina o 'ujedinjenju Crne Gore i Srbije' u Zakon - falsifikuju istorijske činjenice. Zbog različitih stavova partija vladajuće većine odloženo je glasanje o ovim izmjenama. <h2>Dodjela objekata potomcima dinastije</h2> PES je predložio da se potomcima dinastije dodijeli dvorac Kruševac u Podgorici sa pripadajućim zemljištem, ali bez prava prodaje. Ovome se usprotivio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, čiji je kabinet saopštio da dvorac 'na Kruševcu' ima poseban značaj za kulturni identitet Crne Gore i da bi njegovo prenošenje u privatno vlasništvo bilo "suprotno principima očuvanja kulturne baštine i odgovorne politike upravljanja imovinom".

Tag: liga-nacija