Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Predstavnici Opštine Berane zvanično će danas predati na upotrebu zemljište njemačkoj kompaniji "Lidl“ - kazala je za Radio Crne Gore šefica Kabineta predsjednika Opštine Maja Đurišić.&nbsp;
Nakon brojnih odlaganja rokova i protesta preduzetnika, svi privremeni poslovni prostori su porušeni, čime su se stekli uslovi za predaju parcele investitoru koji će na toj lokaciji graditi market „Lidl“.&nbsp;
Lokacija je spremna za predaju na upotrebu nakon što su porušeni privremeni poslovni prostori te izmještena buvljak pijaca.
- Ono što je bilo na Opštini jeste da očisti zemljište, odnosno katastarske nepokretnosti, da očisti od svih tereta koje su na njemu, što je opština u prethodnom periodu i uradila. Tako da konačno imamo, mogu reći, čistu situaciju i 3. 11. imamo i zvaničnu primopredaju samog zemljišta - rekla je Đurišić.&nbsp;
A kada počinje gradnja marketa "Lidl" u lokalnoj samoupravi nemaju informaciju.
- Što se tiče izgradnje objekta to je nešto što ja ne mogu reći, niti mi imamo tu informaciju, to je na investitoru, naše je bilo da predamo zemljište - kazala je Đurišić.
Na tom zemljištu, privremenim objektima koji su srušeni, godinama su poslovali brojni preduzetnici. Nisu urodili plodom njihovi višemjesečni protesti da se van snage stavi odluka o prodaji parcele, te da se objekti ne ruše.
Džeko Skenderović kaže da se moglo drugačije.
- Mogli su i nama da prodaju ovo, da kupimo, da i "Lidlu" prodaju na drugo mjesto, da smo i mi i Lidl zadovoljni - kazao je Skenderović.
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura.
Cjelokupan iznos, kako saznaje Radio Crne Gore, uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Opština Berane danas predaje zemljište kompaniji "Lidl"

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Više puta smo isticali da se ne mogu lokalni privrednici, koji svoje porodice prehranjuju isključivo od djelatnosti kojima se bave na prostoru koji je prodat Lidl kompaniji, ostaviti na ulici, bez ikakve alternative u kojoj bi mogli nastaviti svoje funkcionisanje - poručili su odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) iz Berana navodeći da će lokalna vlast upravo to i radi.
Naglasili su da će tako od početka septembra ostaviti “bez hljeba” preko 200 beranskih porodica kojima je ovo jedini način za ostvarivanje prihoda&nbsp;
- Da bruka ove lokalne vlasti bude još veća, govori oholost i bahatost koju su danas demonstrirali na samoj sjednici. Pored svih napora dijela odbornika da se za samo mjesec dana odloži početak rušenja objekata i čišćenja već prodatog prostora, kako bi lokalni privrednici završili ovu sezonu, odbornici koji čine većinu su to odbili bez razmatranja, iako sami znaju da tih mjesec dana za Opštinu Berane ništa ne bi značilo, jer se već po ugovoru kasni godinu dana - istakli su u beranskom DPS-u.
Kažu da će kao odgovoran politički subjekt nastaviti da podržavaju ugrožene lokalne privrednike.
- Te ćemo tako nastaviti sve aktivnosti koje su u našoj nadležnosti, ne bi li se za porodice koje ostaju bez prostora za rad, obezbijedila alternativa - dodali su u DPS-u.
Ističu i da se, kako vrijeme odmiče, u Beranama potvrđuje ono što je njihov Klub odbornika potencirao od samog početka formiranja ovakve lokalne samouprave.
- Ova lokalna vlast ne mari za interese građana Berana. Još jednu potvrdu toga smo dobili na danas održanoj sjednici Skupštine opštine Berane po hitnom postupku. Naime, da u startu svima pojasnimo i ponovimo ono što je danas naš Klub odbornika iznio na samoj sjednici, jeste da Demokratska partija socijalista, nije protiv dovođenja eminetnog trgovačkog lanca Lidl u Berane, niti protiv bilo koje investicije domaće ili strane, koja će unaprijediti životni standard i obezbijediti nova radna mjesta za građane - kazali su u beranskom DPS-u.
&nbsp;Ali, kažu, jesu i uvijek će biti protiv gašenja lokalnih privrednika koji su žrtva ovakvog projekta i ovakvog neodgovornog i nestručnog rukovođenja njihovim gradom.

1250x600

1084x550

DPS Berane: Lokalna vlast ostavlja „na ulici” preko 200 porodica, bez razmatranja odbili odlaganje rušenja objekata i čišćenja prostora koji je prodat Lidlu

Izgradnja megamaketa trebalo bi da počne u septembru, do kada će i biti srušeni svi privremeni objekti na toj parceli, poručili su iz opštine Berane.
&nbsp;Iz lokalne uprave poručuju da je to konačna odluka, te da više nemaju strpljenja ni oni, ni LIDL.
Umjesto da 31. januara parcela u centru Berana bude očišćena i predata Lidlu, kako i piše u kupoprodajnom ugovoru, opština je pod pritiskom vlasnika lokala koji se nalaze na toj lokaciji, treći put pomjerila rok za rušenje privremenih objekata.
Vlasnici kažu da je još jedna sezona dobro došla, ali to nije rješenje njihovog problema.
S druge strane, iz opštine poručuju da je strpljenju došao kraj i da je novi rok i posljednje pomjeranje. Prvog septembra će zemlja biti predata novom vlasniku, njemačkom Lidlu.
Iako su u LIDL-u do sada bili trpeljivi i imali razumijevanje za potrebe lokalne zajednice, da li će i ovo probijenje roka proći bez plaćanja penala u opštini, ne znaju da kažu.
Dok su nadležni odlučni da od septembra stave tačku na pitanje prodate zemlje, vlasnici lokala ponovo traže sastanak sa prvim čovjekom opštine, u nadi da će uspjeti da nađu bolje rešenje.
Nekoliko vlasnika je i predalo tužbu, a ukoliko dođe do rušenja, najavljuju nove proteste.
Podsjetimo, LIDL je u centru Berana od opštine kupio parcelu od skoro 9.000 kvadrata za nepuno 2 miliona eura. Na račun lokalne samouprave stigla je prva uplata od oko milion, dok će preostali novac biti uplaćen kada se poruše privremeni objekti i zemljište privede namjeni.

Opština Berane: Odluka je konačna, Lidl počinje gradnju objekta u septembru

U toku su završni pregovori sa predstavnicima Lidla i vlasnicima privremenih objekata o produženju roka za njihovo uklanjanje do 1. oktobra, kako bi im se omogućila još jedna poslovna sezona, kazao je Đole Lutovac, predsjednik Opštine Berane.
Lutovac je kazao da Opština Berane obezbjeđuje fer tranziciju za privremene objekte.
Istakao je da će Opština Berane pružiti podršku vlasnicima objekata prilikom preseljenja, u mjeri mogućeg, vodeći računa o njihovim potrebama i djelatnostima.
- Cilj je odgovorno i plansko rješavanje svih koraka, kako bi se obezbijedio dolazak Lidla uz očuvanje lokalne poslovne zajednice. Berane ide u korak s razvojem, otvarajući prostor za velike investicije i bolje uslove za građane - naveo je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Lidl dolazi u Berane

Najavljeno rušenje buvlje pijace i uklanjanje lokala preko puta zgrade Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama radi izgradnje megamarketa kompanije Lidl odloženo je do 1. septembra.
To su juče "Danu" potvrdili iz lokalne uprave ističući da se do takvog rješenja došlo nakon što je premijer Milojko Spajić, uvažavajući zahtjeve vlasnika lokala, razgovarao sa predstavnicima kompanije Lidl.
- Tačno je da je do 1.septembra odloženo uklanjanje lokala i buvlje pijace, kako bi se omogućilo pijačnim prodavcima i vlasnicima lokala da dobiju na vremenu i snađu se za nastavak obavljanja djelatnosti. Do takvog rješenja se došlo nakon što je, na zahtjev vlasnika lokala, premijer Milojko Spajić razgovarao sa predstavnicima Lidla. Dogovoreno je da Lidl sa Opštinom Berane napravi aneks ugovora u vezi ovog pitanja- istakli su iz lokalne uprave.
Dodali su da je sasvim izvjesno da će se, nakon predviđenog roka, pristupiti realizaciji ranije potpisanog ugovora sa Lidlom, kojim je precizirano da je Opština dužna da na predmetnoj lokaciji stvori uslove kako bi ova kompanija mogla da krene sa izgradnjom predviđenog megamarketa.
Vlasnici lokala kažu da su obaviješteni da se privremeno obustavlja uklanjanje njihovih objekata.

Izgradnja Lidla u Beranama kreće tek u septembru

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Mali privrednici, njih više od stotinu, izašli su danas na sedmi protest ispred zgrade Opštine Berane zbog odluke prethodne beranske vlasti da proda hektar najatraktivnijeg zemljišta kompaniji Lidl.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Zemljište, smješteno naspram Gimnazije i u blizini Kliničkog centra, biće prenamijenjeno za izgradnju supermarketa, što za ove ljude znači jedno – rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Porodice koje decenijama zavise od ove pijace, suočene su sa neizvjesnom budućnošću i egzistencijalnom prijetnjom.&nbsp; U sjevernoj regiji države gdje je pronalazak posla izazov, njihov protest nije samo borba za lokaciju – već za pravo na dostojanstven život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Oni su sinoć imali sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je obećao da će pronaći rješenje za njihov problem, iako su odbornici Pokreta Evropa sad u beranskom parlamentu podržali odluku opštine da proda zemljište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Iz beranskog Demokratske partije socijalista kažu da su to političke manipulacije pred lokalne izbore, jer da odbornici PES-a nisu podržali odluku o prodaji, Spajić sada ne bi morao da obećava pomoć. Arnela Hajdarpašić/TV E

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić” pozvala je predsjednika Opštine Berane Blaža Premovića da objavi sadržinu ugovora sa kompanijom Lidl.
- Ovih dana u fokusu beranske javnosti nalazi se problem naših sugrađana do kojeg se došlo nakon sklapanja ugovora sa kompanijom Lidl. Podsjećanja radi, odbornici Demokratske partije socijalista su na sjednici zakazanoj po hitnom postupku održanoj 26. 12. 2023. godine bili protiv donošenja Odluke o prodaji građevinskog zemljišta u zahvatu DUP-a “Lijeva obala Lima”. Tokom same sjednice upozoravali smo da je besmisleno prodavati zemljište u samom centru grada, naročito dok se ne izgradi nova mješovita pijaca, jer će veliki broj prodavaca ostati bez mogućnosti za rad - saopšteno je iz te liste.
Ono na šta su odbornici DPS-a tada upozoravali, ovih dana, kako kažu, dobija epilog u vidu protesta prodavaca na pijaci i zakupaca zemljišta na kojima se nalaze njihovi objekti.
- Nakon donošenja besmislene Odluke, koju su predstavnici tadašnje lokalne vlasti nazvali “najboljom odlukom svih vremena” uslijedio je netransparentan postupak prodaje kompaniji Lidl koja se kao kupac pominjala i na samoj sjednici SO prije donošenja odluke o prodaji što može ukazivati na potencijalnu korupciju tadašnje lokalne vlasti. Netransparentnost postupka je nastavljena i prilikom potpisivanja ugovora o kupoprodaji koji ni dan danas nije dostupan javnosti - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da će i ovom problemu pristupiti ozbiljno i stručno, vodeći prvenstveno računa sugrađanima.
- Pozivamo predsjednika Opštine Berane da objavi ugovor sa kompanijom Lidl, kako bi javnost ostvarila uvid i ponudila rješenje za njegovu izmjenu ili raskidanje. Takođe, pozivamo sve političke subjekte u Beranama na odgovorno ponašanje, kako bi se prestao, ovaj problem naših sugrađana, koristiti za sakupljanje jeftinih političkih poena - poručeno je u saopštenju.

Lista “Za Berane! I srcem i znanjem! dr Miro Nedić”: Premović da objavi sadržinu ugovora sa Lidlom

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: lidl