Kompanija Lidl namjerava sa otvori svoj objekat u Beranama. Ovo je za Portal ETV kazao predsjednik beranske Opštine Đole Lutovac. 
 
- Lidl ostaje pri namjeri da otvori objekat u Beranama. Opština je svoj dio posla završila: obezbijedili smo zemljište, riješili imovinske odnose i formalno predajemo lokaciju investitoru - naveo je on. 
 
Kako je dodao, dalje slijede procedure na strani Lidla — priprema tehničke dokumentacije, izbor izvođača i definisanje rokova. 
 
- Opština je partner u procesu i spremna je da ubrza sve što je u njenoj nadležnosti - saopštio je Lutovac za Portal ETV. 
 
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura. 
 
Cijelokupan iznos uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lidl otvara objekat u Beranama: Slijedi izbor izvođača radova

Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Portal ETV

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Predstavnici Opštine Berane zvanično će danas predati na upotrebu zemljište njemačkoj kompaniji "Lidl“ - kazala je za Radio Crne Gore šefica Kabineta predsjednika Opštine Maja Đurišić.&nbsp;
Nakon brojnih odlaganja rokova i protesta preduzetnika, svi privremeni poslovni prostori su porušeni, čime su se stekli uslovi za predaju parcele investitoru koji će na toj lokaciji graditi market „Lidl“.&nbsp;
Lokacija je spremna za predaju na upotrebu nakon što su porušeni privremeni poslovni prostori te izmještena buvljak pijaca.
- Ono što je bilo na Opštini jeste da očisti zemljište, odnosno katastarske nepokretnosti, da očisti od svih tereta koje su na njemu, što je opština u prethodnom periodu i uradila. Tako da konačno imamo, mogu reći, čistu situaciju i 3. 11. imamo i zvaničnu primopredaju samog zemljišta - rekla je Đurišić.&nbsp;
A kada počinje gradnja marketa "Lidl" u lokalnoj samoupravi nemaju informaciju.
- Što se tiče izgradnje objekta to je nešto što ja ne mogu reći, niti mi imamo tu informaciju, to je na investitoru, naše je bilo da predamo zemljište - kazala je Đurišić.
Na tom zemljištu, privremenim objektima koji su srušeni, godinama su poslovali brojni preduzetnici. Nisu urodili plodom njihovi višemjesečni protesti da se van snage stavi odluka o prodaji parcele, te da se objekti ne ruše.
Džeko Skenderović kaže da se moglo drugačije.
- Mogli su i nama da prodaju ovo, da kupimo, da i "Lidlu" prodaju na drugo mjesto, da smo i mi i Lidl zadovoljni - kazao je Skenderović.
Njemački trgovinski lanac devet hektara zemljišta u blizini centra Berana kupio je za dva miliona eura.
Cjelokupan iznos, kako saznaje Radio Crne Gore, uplaćen je Opštini. Da se parcela proda, toj kompaniji odlučila je Skupština Opštine 2023. godine i tadašnja odbornička većina.

Opština Berane danas predaje zemljište kompaniji "Lidl"

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Više puta smo isticali da se ne mogu lokalni privrednici, koji svoje porodice prehranjuju isključivo od djelatnosti kojima se bave na prostoru koji je prodat Lidl kompaniji, ostaviti na ulici, bez ikakve alternative u kojoj bi mogli nastaviti svoje funkcionisanje - poručili su odbornici Demokratske partije socijalista (DPS) iz Berana navodeći da će lokalna vlast upravo to i radi.
Naglasili su da će tako od početka septembra ostaviti “bez hljeba” preko 200 beranskih porodica kojima je ovo jedini način za ostvarivanje prihoda&nbsp;
- Da bruka ove lokalne vlasti bude još veća, govori oholost i bahatost koju su danas demonstrirali na samoj sjednici. Pored svih napora dijela odbornika da se za samo mjesec dana odloži početak rušenja objekata i čišćenja već prodatog prostora, kako bi lokalni privrednici završili ovu sezonu, odbornici koji čine većinu su to odbili bez razmatranja, iako sami znaju da tih mjesec dana za Opštinu Berane ništa ne bi značilo, jer se već po ugovoru kasni godinu dana - istakli su u beranskom DPS-u.
Kažu da će kao odgovoran politički subjekt nastaviti da podržavaju ugrožene lokalne privrednike.
- Te ćemo tako nastaviti sve aktivnosti koje su u našoj nadležnosti, ne bi li se za porodice koje ostaju bez prostora za rad, obezbijedila alternativa - dodali su u DPS-u.
Ističu i da se, kako vrijeme odmiče, u Beranama potvrđuje ono što je njihov Klub odbornika potencirao od samog početka formiranja ovakve lokalne samouprave.
- Ova lokalna vlast ne mari za interese građana Berana. Još jednu potvrdu toga smo dobili na danas održanoj sjednici Skupštine opštine Berane po hitnom postupku. Naime, da u startu svima pojasnimo i ponovimo ono što je danas naš Klub odbornika iznio na samoj sjednici, jeste da Demokratska partija socijalista, nije protiv dovođenja eminetnog trgovačkog lanca Lidl u Berane, niti protiv bilo koje investicije domaće ili strane, koja će unaprijediti životni standard i obezbijediti nova radna mjesta za građane - kazali su u beranskom DPS-u.
&nbsp;Ali, kažu, jesu i uvijek će biti protiv gašenja lokalnih privrednika koji su žrtva ovakvog projekta i ovakvog neodgovornog i nestručnog rukovođenja njihovim gradom.

DPS Berane: Lokalna vlast ostavlja „na ulici” preko 200 porodica, bez razmatranja odbili odlaganje rušenja objekata i čišćenja prostora koji je prodat Lidlu

Izgradnja megamaketa trebalo bi da počne u septembru, do kada će i biti srušeni svi privremeni objekti na toj parceli, poručili su iz opštine Berane.
&nbsp;Iz lokalne uprave poručuju da je to konačna odluka, te da više nemaju strpljenja ni oni, ni LIDL.
Umjesto da 31. januara parcela u centru Berana bude očišćena i predata Lidlu, kako i piše u kupoprodajnom ugovoru, opština je pod pritiskom vlasnika lokala koji se nalaze na toj lokaciji, treći put pomjerila rok za rušenje privremenih objekata.
Vlasnici kažu da je još jedna sezona dobro došla, ali to nije rješenje njihovog problema.
S druge strane, iz opštine poručuju da je strpljenju došao kraj i da je novi rok i posljednje pomjeranje. Prvog septembra će zemlja biti predata novom vlasniku, njemačkom Lidlu.
Iako su u LIDL-u do sada bili trpeljivi i imali razumijevanje za potrebe lokalne zajednice, da li će i ovo probijenje roka proći bez plaćanja penala u opštini, ne znaju da kažu.
Dok su nadležni odlučni da od septembra stave tačku na pitanje prodate zemlje, vlasnici lokala ponovo traže sastanak sa prvim čovjekom opštine, u nadi da će uspjeti da nađu bolje rešenje.
Nekoliko vlasnika je i predalo tužbu, a ukoliko dođe do rušenja, najavljuju nove proteste.
Podsjetimo, LIDL je u centru Berana od opštine kupio parcelu od skoro 9.000 kvadrata za nepuno 2 miliona eura. Na račun lokalne samouprave stigla je prva uplata od oko milion, dok će preostali novac biti uplaćen kada se poruše privremeni objekti i zemljište privede namjeni.

Opština Berane: Odluka je konačna, Lidl počinje gradnju objekta u septembru

U toku su završni pregovori sa predstavnicima Lidla i vlasnicima privremenih objekata o produženju roka za njihovo uklanjanje do 1. oktobra, kako bi im se omogućila još jedna poslovna sezona, kazao je Đole Lutovac, predsjednik Opštine Berane.
Lutovac je kazao da Opština Berane obezbjeđuje fer tranziciju za privremene objekte.
Istakao je da će Opština Berane pružiti podršku vlasnicima objekata prilikom preseljenja, u mjeri mogućeg, vodeći računa o njihovim potrebama i djelatnostima.
- Cilj je odgovorno i plansko rješavanje svih koraka, kako bi se obezbijedio dolazak Lidla uz očuvanje lokalne poslovne zajednice. Berane ide u korak s razvojem, otvarajući prostor za velike investicije i bolje uslove za građane - naveo je predsjednik Opštine Berane.

Lutovac: Lidl dolazi u Berane

Najavljeno rušenje buvlje pijace i uklanjanje lokala preko puta zgrade Gimnazije "Panto Mališić" u Beranama radi izgradnje megamarketa kompanije Lidl odloženo je do 1. septembra.
To su juče "Danu" potvrdili iz lokalne uprave ističući da se do takvog rješenja došlo nakon što je premijer Milojko Spajić, uvažavajući zahtjeve vlasnika lokala, razgovarao sa predstavnicima kompanije Lidl.
- Tačno je da je do 1.septembra odloženo uklanjanje lokala i buvlje pijace, kako bi se omogućilo pijačnim prodavcima i vlasnicima lokala da dobiju na vremenu i snađu se za nastavak obavljanja djelatnosti. Do takvog rješenja se došlo nakon što je, na zahtjev vlasnika lokala, premijer Milojko Spajić razgovarao sa predstavnicima Lidla. Dogovoreno je da Lidl sa Opštinom Berane napravi aneks ugovora u vezi ovog pitanja- istakli su iz lokalne uprave.
Dodali su da je sasvim izvjesno da će se, nakon predviđenog roka, pristupiti realizaciji ranije potpisanog ugovora sa Lidlom, kojim je precizirano da je Opština dužna da na predmetnoj lokaciji stvori uslove kako bi ova kompanija mogla da krene sa izgradnjom predviđenog megamarketa.
Vlasnici lokala kažu da su obaviješteni da se privremeno obustavlja uklanjanje njihovih objekata.

Izgradnja Lidla u Beranama kreće tek u septembru

Njemačkoj korporaciji „Lidl“ data je saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju prodajno-skladišnog objekta u Opštini Zeta – navodi se u rješenju koje potpisuje vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata glavnog državnog arhitekte Mirjana Đurišić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
U rješenju o davanju saglasnosti, objavljenom na sajtu Vlade, precizirano je da je arhitektonski projekat kreirala bjelopopljska kompanija „Optimus Project“, te da će prodajno-skladišni objekat biti u zoni C u Opštini Zeta, koja se nalazi u zahvatu Izmjene i dopune DUP-a „Mahala“.
Kompanija „Lidl“ se, kako se navodi u dokumentu, za davanje saglasnosti obratila Direktoratu glavnog državnog arhitekte 18. novembra 2024. 
Iz ovog direktorata su precizirali da je „Lidl“ dostavio neophodno dokumentacijza za dobijanje saglasnosti, odnosno urbanističko-tehničke uslove broj: UPUV 71-332/24-165 izdati 8. novembra u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj Opštine Zeta, kao i izjavu projektanta sa tabelarnim prikazom zadatih i ostvarenih urbanističkih parametara. Iz kompanije su dostavili i izjavu ovlašćene geodetske organizacije i dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta u zaštićenoj digitalnoj formi.
- Uvidom u idejno rješenje arhitektonskog projekta konstatuje se da je predviđena izgradnja prodajno-skladišnog objekta bruto razvijene građevinske površine nadzemnih etaža 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 3.419 metara kvadratnih); indeks izgrađenosti 0.29 (planom zadato za UP225 - 0,56, za UP226 - 0,48 i za UP 227 - 0,44): površine pod objektom 2.583,96 metara kvadratnih (planom zadato 2.655 metara kvadratnih): indeks zauzetosti 0.29 (planom zadato za UP225 -0.41, za UP226 - 0,35 i za UP 227 - 0,32); spratnosti P (planom zadato P+2). Objekat je propisno udaljen od ivice parcele shodno smjernicama iz planskog dokumenta koji se odnose na građevinsku liniju. Konstatuje se da su projektovani objekti usaglašeni sa propisanim odnosom prema građevinskoj liniji, kao i sa osnovnim urbanističkim parametrima – precizirano je u dokumentu.
Planskim dokumentom, u poglavlju Smjernice za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova, za mješovitu namjenu propisano je da krovove treba raditi kose, dvovodne ili viševodne. 
- Daje se mogućnost projektovanja ravnog krova. Osim toga, objekat treba da bude u skladu sa namjenom i uklopljen u okruženje. Uvidom u idejno rješenje, konstatuje se da je objekat formiran kao jednostavna, donekle slomljena kubična struktura sa istaknutom nadstrešnicom i logom. Vizuelno se izdvajaju dvije cjeline objekta. Donja - bijela „demit“ fasada, zajedno sa staklenom zid zavjesom. Ravna fasada je „razbijena“ zadebljanjima u vidu stubova. Gornju cjelinu čini fasada od panela u sivoj boji, sa bočnih strana iskošena, prateći krov. U dijeli ulaza u objekat formirana je nadstrešnica obrađena na isti način i oslonjena na okrugle stubove. Dio objekta za prijem namirnica niži je od ostatka i formiran je poput aneksa. Krov objekta je planiran kao kosi, jednovodan, nagiba dva stepena, prekriven limom. Krov uokviruje atika, prekrivena limom. Parterno uređenje oko objekata čine slobodne zelene površine (25 odsto parcele) obogaćena zelenilom (visoko i nisko rastinje) i ulice, parking i trotoari oko objekta. Idejno rješenje je usaglašeno sa smjernicama za oblikovanje i materijalizaciju – istaknuto je u rješenju.
<h2>Jedna najava, tri vlade</h2>
Korporacija Lidl posluje u 27 zemalja Evrope i Sjedinjenih Država. Imaju više od 10.000 prodavnica u kojima je zaposleno više od 260.000 radnika.
Ulazak jednog od najvećih evropskih trgovinskih lanca Lidl na crnogorsko tržište se duže od tri godine predstavlja kao jedna od velikih kapitalnih investicija, piše Radio Slobodna Evropa.
Tri dosadašnje vlade su, kako ističu, obećavale da će ulazak Lidla uticati na smanjenje cijena roba široke potrošnje.
Prvi je dolazak Lidla najavio sadašnji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, dok je bio ministar ekonomskog razvoja.
Nakon sastanka tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića sa predstavnicima Lidla Milatović je najavio otvaranje dvadesetak objekata i zapošljavanje oko hiljadu radnika.
Naredna Vlada premijera Dritana Abazovića je takođe najavljivala ulazak Lidla na crnogorsko tržište.
Nakon sastanka Abazovića sa predstavnicima kompanije u junu 2022. je saopšteno da će Vlada "uvijek biti partner kredibilnim stranim investitorima koji hoće da ulažu u Crnu Goru".
Tokom 2022. i 2023. zabilježena su enormna povećanja cijena hrane u postojećim trgovinskim lancima u Crnoj Gori.
Aktuelni premijer Milojko Spajić je na žalbe građana reagovao najavljujući, kao rješenje, dolazak Lidla.
<h2>Nekretnine i razgraničenje</h2>
Lidl Crna Gora DOO osnovana je u martu 2021.
Kompanija je u Crnoj Gori kupila više nekretnina na kojima namjerava da gradi objekte.
Prema dosadašnjim informacijama, radi se o zemljištu u Podgorici, Nikšiću, Beranama i Bijelom Polju.
Najprije je kupljeno zemljište u Podgorici na dvije lokacije.
U Nikšiću su kupili zemljište i nekadašnju upravnu zgradu Rudnika boksita za 2,2 miliona eura. A Vlada je prethodno usvojila prostorni plan koji omogućava tu investiciju.
Lidl je iskazao interesovanje da kupi zemljište i u Opštini Zeta gdje bi mogao da se gradi centralni logistički centar.
Međutim tom projektu se ispriječilo razgraničenje između opština Podgorica i Zeta u kojoj je na vlasti partija Milana Kneževića lidera Demokratske narodne partije.
U januaru prošle godine, Knežević je pozvao Spajića da se uključi u rješavanje problema razgraničenja dvije opštine jer taj problem koči investicije uključujući i ulaganje Lidla.
Na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem danas dogovoreno je da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje sa ciljem rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su iz resora za javnu upravu.

„Lidlu“ data saglasnost na idejno rješenje arhitektonskog projekta u Zeti

Mali privrednici, njih više od stotinu, izašli su danas na sedmi protest ispred zgrade Opštine Berane zbog odluke prethodne beranske vlasti da proda hektar najatraktivnijeg zemljišta kompaniji Lidl.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241204101220_261a3cd9361fc83d138fe1b09ea7c9d2e441421c8f8c90551e3020fb5a104f01" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Zemljište, smješteno naspram Gimnazije i u blizini Kliničkog centra, biće prenamijenjeno za izgradnju supermarketa, što za ove ljude znači jedno – rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241204101220_80018ddbf69f0c8d627c9ccfb01da0cbbaeb94f64bc9874dd728419b5dd1d8f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Porodice koje decenijama zavise od ove pijace, suočene su sa neizvjesnom budućnošću i egzistencijalnom prijetnjom.&nbsp; U sjevernoj regiji države gdje je pronalazak posla izazov, njihov protest nije samo borba za lokaciju – već za pravo na dostojanstven život.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241204101220_2d5984e5bbdeeda9e8eaa2308cc0acf01574b45af318206eb04dbaeae3bf8f9f" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Oni su sinoć imali sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem koji im je obećao da će pronaći rješenje za njihov problem, iako su odbornici Pokreta Evropa sad u beranskom parlamentu podržali odluku opštine da proda zemljište.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241204101220_7ea9e327a06b41698ece44ce23cc7fa5471e03fc1e9f7e9c54519a6a81cbfc04" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama"> <figcaption>Protest protiv prodaje zemljišta Lidlu u Beranama(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Iz beranskog Demokratske partije socijalista kažu da su to političke manipulacije pred lokalne izbore, jer da odbornici PES-a nisu podržali odluku o prodaji, Spajić sada ne bi morao da obećava pomoć. Arnela Hajdarpašić/TV E

(FOTO) Protest malih privrednika u Beranama: Prodaja zemljišta Lidlu znači rušenje tezgi i gubitak jedinog izvora prihoda

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: lidl