Više od 200 migranata oslobođeno je iz "tajnog zatvora" u libijskom gradu Kufra gdje su bili držani u nehumanim uslovima. Dva izvora Rojtersa iz libijskih bezbjednosnih struktura naveli su da su vlasti otkrile podzemni zatvor, dubok gotovo tri metra, za koji su rekli da ga je vodio libijski krijumčar ljudi.
Jedan od izvora rekao je da ta osoba još nije uhapšena.
- Neki od oslobođenih migranata bili su zatočeni u podzemnim ćelijama i do dvije godine - rekao je taj izvor.
Drugi izvor je naveo da je ono što je otkriveno tokom operacije "jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti koji su otkriveni u regionu".
- Operacija je rezultirala upadom u tajni zatvor unutar grada, gdje je otkriveno više nehumanih podzemnih pritvorskih ćelija - dodao je jedan od izvora.
Oslobođeni migranti su iz podsaharske Afrike, uglavnom iz Somalije i Eritreje, a među njima ima žena i djece, rekli su izvori.
Kufra se nalazi na istoku zemlje, oko 1.700 kilometara udaljena od Tripolija.
Libija je, od svrgavanja Moamera el Gadafija u pobuni uz podršku NATO-a 2011. godine, postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva ka Evropi, koristeći opasne puteve preko pustinje i Sredozemnog mora.
Ekonomija Libije, zasnovana na nafti, takođe privlači siromašene migrante koji traže posao, ali je bezbjednosna situacija u zemlji loša, što migrante čini posebno ranjivim na zlostavljanja.
Prošle nedjelje u istočnoj Libiji pronađeno je najmanje 21 tijelo migranata u masovnoj grobnici, a do 10 preživjelih iz te grupe imalo je tragove mučenja prije nego što su oslobođeni iz zatočeništva, rekla su za Rojters dva bezbjednosna izvora.
Glavni državni tužilac Libije saopštio je u petak da su vlasti u istočnom dijelu zemlje uputile jednog optuženog na sud u vezi sa masovnom grobnicom, pod optužbom za "počinjenje teških kršenja prava migranata".
U februaru prošle godine, u Kufri je iz oko 55 masovnih grobnica izvučeno 39 tijela migranata. U tom gradu se nalazi i desetine hiljada sudanskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba koji je izbio u Sudanu 2023. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 200 migranata oslobođeno iz tajnog zatvora u Libiji: Zatekli jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti

Ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja kazao je danas da su iz olupina privatnog aviona koji se srušio u blizini glavnog grada Ankare, a koji je prevozio libijskog generala i još pet članova njegovog tima, izvučeni uređaj za snimanje podataka o letu i uređaj za snimanje glasa iz kokpita.
Jerlikaja je rekao da se olupina aviona u kojem je poginuo general libijske vojske, Mohamed Ali Ahmed Al-Hadad, proteže na površini od oko tri kvadratna kilometra.
- Kao rezultat rada koji su na mjestu događaja obavili timovi iz Centra za istrage sigurnosti u transportu Ministarstva prometa i infrastrukture, uređaj za snimanje glasa aviona pronađen je u području olupine u 2:45 ujutro, a crna kutija je pronađena u 3:20 ujutro - rekao je Jerlikaja.
Proces ispitivanja i procjene ovih uređaja je započeo, dodao je ministar. Jerlikaja je rekao da je u operaciju potrage i izvlačenja uključeno 408 osoba, uz podršku 103 kopnena vozila i sedam aviona.
Takođe je potvrdio da je u Ankaru stigla libijska delegacija od 22 člana, uključujući rodbinu žrtava i zvaničnike libijskih ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova.
Naveo je da je i on znatiželjan u vezi sa uzrokom pada aviona, ali da je neophodno pričekati analizu podataka.
Izrazio je saučešće porodicama žrtava i libijskoj vladi i narodu, opisujući incident kao tragičnu nesreću.
Poslovni avion "Falcon 50" poletio je s aerodroma Esenboga u Ankari prema Tripoliju. Njegova olupina pronađena je oko dva kilometra južno od sela Kesikavak u okrugu Hajmana u Ankari.
Libijska vlada nacionalnog jedinstva proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost nakon smrti.

Pokreće se istraga: Pronađena crna kutija aviona u kojem je poginuo libijski general

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je danas da se gumeni čamac prevrnuo kod obale Libije te da se najmanje 42 migranta vode kao nestali dok se pretpostavlja da su mrtvi.
Libijske spasilačke službe pronašle su sedam preživjelih koji su plutali morem šest dana nakon što je plovilo sa 49 ljudi potonulo u blizini naftnog polja Al Buri, priobalnog postrojenja sjevero-sjeverozapadno od libijske obale.
"Ovaj tragičan događaj, koji se dogodio samo nekoliko sedmica nakon drugih smrtonosnih incidenata kod Surmana i Lampeduze, naglašava stalne opasnosti s kojima se suoštavaju migranti i izbjeglice duž Centralne mediteranske rute", navodi se u saopštenju.
IOM je naveo da su migranti iz Sudana, Nigerije, Kameruna i Somalije, piše Klix.
Libija je postala tranzitna ruta za migrante koji bježe od sukoba i siromaštva u Evropu preko Mediterana od pada diktatora Muamera Gadafija 2011. godine.
Broj migranata koji su se utopili u centralnom Mediteranu već je premašio 1.000 ove godine, podaci su IOM-a, a incident ove sedmice je "još više povećao taj broj". Podaci IOM-a pokazuju da je u cijelom Mediteranu bilo 2.452 takvih smrtnih slučajeva u 2024. godine.

Prevrnuo se čamac s migrantima kod Libije: Spasioci tragaju za 42 osobe

Libanske vlasti oslobile su danas Hanibala Gadafija, sina pokojnog lidera Libije Muamera Gadafija, nakon što je platio kauciju od 900.000 dolara.
Hanibal Gadafi bio je pritvoren u Libanu 10 godina, jer je navodno odbijao da da informacije o nestalom libanskom svešteniku, saopštio je njegov pravni tim.
Oslobađanje je uslijedilo nekoliko dana nakon što su libanske vlasti Gadafiju ukinule zabranu putovanja i smanjile kauciju.
Sud je prvobitno tražio da se za kauciju plati 11 miliona dolara, ali je prošlog četvrtka kaucija smanjena na 900.000 dolara.

1084x550

Liban oslobodio sina pokojnog lidera Muamera Gadafija

Oružani sukobi obnovljeni su jutros u libijskom glavnom gradu Tripoliju, javlja agencija Anadolija, a do sukoba je došlo među grupama u kvartovima Ain Zara, Ras Hasan i Bin Ašur, rekli su lokalni izvori.
Još nema dostupnih informacija o žrtvama.
Libijski mediji javljaju da su letovi obustavljeni na aerodromu Mitiga zbog sukoba, dok je Ministarstvo obrazovanja obustavilo nastavu u svim školama u Tripoliju.
Misija UN-a za podršku u Libiji (UNSMIL) izrazila je zabrinutost zbog sukoba u Tripoliju.
- UNSMIL je duboko uznemiren eskalacijom nasilja u gusto naseljenim kvartovima Tripolija drugu noć zaredom, što dovodi mnoge civile u ozbiljnu opasnost- navodi UNISMIL, pozivajući na trenutno, bezuslovno primirje.
Sukobi su prvi put izbili u ponedjeljak nakon smrti Abdela Ganija al-Kiklija, koji vodi Aparat za podršku stabilnosti povezan s Predsjedničkim vijećem.
Libija je poprište duboke političke i bezbjednosne krize još od 2011. godine, kada je dugogodišnji vladar Muamer Gadafi svrgnut nakon četiri decenije na vlasti.

1250x600

Libija: Ponovo izbili oružani sukobi u Tripoliju

Od svrgavanja Asadovog režima u Siriji Rusija ima problem: Pitanje je da li će ruska vojska moći da zadrži svoju pomorsku bazu u mediteranskoj luci Tartus, kao i vazduhoplovnu bazu Hmejmim. Zbog toga Libija postaje sve važnija za Rusiju u arapskom regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, piše Dojče vele.
Stručnjaci za bezbjednost pojačano prate vazdušni saobraćaj iz Sirije ka Libiji, od decembra 2024. kada je Asad napustio Siriju.
- Odmah nakon Asadovog svrgavanja brojni letovi i teretni brodovi prenijeli su ruski materijal iz baza u Siriji u Libiju - kaže u razgovoru za Dojče vele Tarek Megerisi, istraživač pri Evropskom savjetu za spoljne odnose i autor nove opsežne studije o ruskom prisustvu u Libiji.
Bilo je očigledno da je Libija u očima Moskve sigurno mjesto u regionu Sredozemlja. Interese Moskve tamo ne zastupaju samo zvanični kanali, već i plaćeničke milicije poput bivše paravojne Vagnerove grupe, koja danas djeluje pod nazivom „Afrički korpus".
Prema nedavnom izvještaju njujorškog trasta mozgova "The Soufan Center", ruski brodovi su ranije više puta pristajali u istočnu libijsku pomorsku bazu Tobruk. Ta baza nalazi se pod kontrolom libijskog komandanta koji upravlja velikim djelovima podijeljene zemlje: Halife Haftara.
<h2>Interesi Moskve u Libiji</h2>
U Libiji, koja je razorena dugotrajnim građanskim ratom, Moskva ima više ciljeva, kaže Megerisi.
Prvenstveno, Rusija teži vojnom prisustvu na Sredozemlju. Do sada je to prisustvo bilo uglavnom koncentrisano u Siriji. Osim toga, zainteresovana je za komercijalizaciju tamošnjih prirodnih bogatstava, posebno energetskih resursa. Istovremeno, pod pritiskom zapadnih sankcija, pokušava da pronađe kupce za sopstvenu robu. Libija takođe služi kao važna tranzitna tačka za izvoz ruskog oružja.
Slično mišljenje ima i "The Soufan Center": Na primjer, isporuke artiljerije idu takozvanoj Libijskoj nacionalnoj vojsci (LNA), kojom komanduje Haftar,, ili se mogu izvoziti „antizapadnim snagama u susjednim zemljama".
Međutim, i uticaj na migracione tokove preko Libije ka Evropi je u ruskom interesu – Moskva to, kao što je poznato i sa istočne granice Evropske unije, koristi kao sredstvo pritiska na EU.
<h2>Tata i sin Haftar</h2>
U libijskom sukobu Rusija već godinama podržava odmetnutog komandanta Haftara, moćnog čovjeka istočne Libije.
- On je i dalje najvažniji partner Moskve - kaže Ulf Lesing, rukovodilac regionalnog programa Sahel Fondacije Konrad Adenauer u Maliju.&nbsp;
Istina je, prema njegovim riječima, da Rusi imaju i diplomatske odnose sa zapadnim dijelom zemlje i sa glavnim gradom Tripolijem. Ali fokus je jasno na Haftaru.
- To nosi određeni rizik, s obzirom na to da Haftar ima 81 godinu, a njegova vlast bi pod političkim pritiskom SAD-a mogla biti krhka - kaže Lesing za Dojče vele.
U tom svjetlu, uloga jednog od Haftarovih sinova – Sadama Haftara, takođe generala – postaje sve značajnija. Protiv njega je Španija 2024. izdala nalog za hapšenje zbog sumnje na krijumčarenje oružja, a posljednjih godina se etablirao kao glavni ruski kontakt u Libiji, piše Megerisi u svojoj studiji.
Haftar Rusiji stavlja na raspolaganje mrežu libijskih vojnih baza – a Moskva mu zauzvrat iskazuje zahvalnost.
- Rusija je sve to iskoristila kako bi (...) pomogla Sadamu Haftaru da Libiju etablira kao žarište za krijumčarenje oružja, droge, goriva – i ljudi - navodi dalje Megerisi.
Sistem je funkcionisao po rutinskom obrascu. Godinama su postojali letovi iz Sirije u istočnu Libiju, kaže Lesing za Dojče vele, koje je najčešće obavljala privatna sirijska aviokompanija.
- Preko nje su migranti iz Azije, na primjer iz Pakistana i Bangladeša, stizali u istočnu Libiju. Odatle su ih ukrcavali na brodove koji su potom kretali prema Italiji - objašnjava Megerisi.
Uz pomoć svoje privatne milicije (brigada Tarik bin Zijad), Sadam Haftar je uspostavio složenu infrastrukturu za profesionalno krijumčarenje ljudi, piše stručnjak Megerisi u svojoj studiji. Tu infrastrukturu mogu koristiti transnacionalne mreže krijumčara i trgovaca ljudima – naravno, uz određenu naknadu.
- Žrtve su ljudi koji preuzimaju velike rizike i trpe brojne teškoće u nadi da će kasnije voditi bolji život u Evropi. Ponekad migranti moraju da plate i do 9.000 američkih dolara - kaže Megerisi.
<h2>Trgovina ljudskom nesrećom</h2>
Krijumčarenje ljudi prati ustaljeni obrazac, piše Megerisi: po dolasku u Libiju, migranti predaju svoja dokumenta jednoj drugoj miliciji, koja ih zatim drži zatočene sve dok se ne isplate „naknade". Prije nego što brodovi krenu ka Evropi, migranti se zadržavaju danima ili nedjeljama – često u neljudskim uslovima.
- Tada Sadam ponovo dobija novac da bi njegova obalska straža propustila brodove: 100 dolara po migrantu za "manje brodove" (s oko 300 do 550 osoba) ili paušalni iznos od 80.000 dolara za veće brodove - piše Megerisi.&nbsp;
Neke izbjeglice se pak prebacuju u zapadnu Libiju.
&nbsp;- To pokazuje kako naoružane libijske grupe prevazilaze političke razlike zarad profita - ističe Megerisi.
Putevi migranata ka Libiji su različiti, piše on. Afrikanci najčešće dolaze kopnom, dok ljudi iz Azije stižu avionima. Nakon toga većina njih prolazi kroz različite tačke ulaska u istočnu Libiju, gdje ih predaju u Haftarovu mrežu.
<h2>Migracije kao oružje</h2>
Tu dolaze do izražaja ruski interesi u odnosu na Evropu.&nbsp;
- Rusija koristi migracije kao oružje - ocjenjuje Megerisi.&nbsp;
To se već pokazalo tokom rata u Siriji, kada su ruski avioni prevozili migrante iz Damaska u Minsk, odakle su pokušavali da stignu u zapadnu Evropu. Time je pojačan pritisak na spoljne granice EU. Nije sigurno da li se ti letovi još odvijaju.
- Nakon Asadovog učvršćivanja na vlasti, fokus migracija premješten je na Sahel, odnosno na podsaharsku zonu. Tamo ruske milicije doprinose tome da se još više ljudi uputi ka Evropi. I u tome blisko sarađuju sa Sadamom Haftarom - dodaje Megerisi.
Evropa može najdjelotvornije suzbiti krijumčarenje ljudi tako što će migrantima ponuditi bezbjedne rute i efikasno kontrolisati pristigle osobe, smatra Megerisi.&nbsp;
- Tako bi se krijumčarima ljudi oduzela dobit, a Evropa bi preuzela kontrolu u svoje ruke - zaključuje on.

Megerisi: Rusija koristi migracije kao oružje

Najmanje 29 tijela migranata pronađeno je na dvije lokacije na jugoistoku i zapadu Libije, saopštili su Uprava za bezbjednost i Libijski crveni polumjesec.
Uprava za bezbjednost okruga Alvahat navela je u saopštenju da je 19 tijela otkriveno u masovnoj grobnici na farmi u području Jikhara, oko 441 kilometar od Bengazija.
Iz Uprave su rekli da su smrti povezane s krijumčarskim aktivnostima, prenosi Hina.
Libijski crveni polumjesec objavio je na Fejsbuku u četvrtak kasno uveče da su njegovi volonteri izvukli tijela deset migranata ranije tog dana nakon što je njihov brod potonuo kod luke Dila, oko 40 kilometara od Tripolija.
Libija se pretvorila u tranzitnu rutu za migrante koji preko Sredozemlja bježe od sukoba i siromaštva u Evropu.
Odjeljenje za kriminalističku istragu Alvahata krajem januara je saopštilo da je oslobodio 263 migranata različitih subsaharskih nacionalnosti, navodoći da ih je držala krijumčarska grupa u izuzetno nehumanim i lošim zdravstvenim uslovima.

Pronađena tijela 29 migranata u Libiji

Sukobi koji su izbili danas između naoružanih grupa u zapadnom libijskom gradu Zavija, oko 47 kilometara zapadno od glavnog grada Tripolija, izazvali su požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji, saopštili su zvaničnici.
Borbe se vode između snaga lojalnih plemenu Šurafa protiv lokalnog gospodara rata Mohameda Kušlafa. Kušlaf je pod sankcijama UN od 2018. godine zbog umiješanosti u trgovinu ljudima.
Nije jasno šta je izazvalo sukobe, ali oni nisu neuobičajeni u zapadnoj Libiji, koju kontroliše niz milicija i naoružanih grupa koje su u savezu sa Vladom premijera Abdula Hamida Dbeibaha.
Libija je godinama podijeljena između rivalskih administracija na istoku i zapadu. Zemlja je utonula u haos nakon građanskog rata 2011. godine, u kome je zbačen i ubijen dugogodišnji vladar Moamer Gadafi.
Borbe su zatvorile glavni priobalni put koji povezuje Zaviju sa drugim gradovima u zapadnoj Libiji, a nastava u školama je obustavljena. Sukobi su prouzrokovali ozbiljnu štetu na rezervoarima za skladištenje u rafineriji nafte Zavija, saopštila je Libijska nacionalna naftna korporacija.
Meci su pogodili rezervoare za naftu što je dovelo do požara, navodi se, uz napomenu da su vatrogasci uspjeli da zaustave širenje požara i curenje gasa.
Libijom trenutno upravlja Dbeibahova vlada u Tripoliju i administracija premijera Osame Hamada na istoku, koja je u savezu sa snagama moćnog vojnog komandanta Kalife Haftara.

Sukobi u Libiji izazvali požar u drugoj po veličini rafineriji nafte u zemlji

Libanski premijer Nadžib Mikati izrazio je u srijedu nadu da će sporazum o prekidu vatre sa Izraelom biti najavljen za nekoliko dana pošto je izraelski nacionalni televizijski servis objavio, kako je naveo, nacrt sporazuma koji predviđa početno primirje od 60 dana.
U dokumentu, za koji je televizija Kan navela da je procurio prijedlog koji je napisao Vašington, navodi se da će Izrael povući svoje snage iz Libana u prvoj nedjelji 60-dnevnog prekida vatre. To je u velikoj mjeri usklađeno s detaljima koje je ranije objavio Rojters na osnovu dva izvora upoznata s tim pitanjem.
Privremeni premijer Libana rekao je da nije vjerovao da je sporazum moguć dok se u utorak ne održe američki predsjednički izbori, ali da je &nbsp;optimističniji poslije razgovora u srijedu s izaslanikom SAD za Bliski istok Amosom Hohštajnom, koji je trebalo da otputuje u Izrael u četvrtak.
- Hohštajn mi je tokom razgovora sugerisao da bismo mogli da postignemo dogovor prije kraja mjeseca i prije 5. novembra. Radimo sve što možemo i treba da ostanemo optimisti da ćemo u narednim satima ili danima imati prekid vatre - rekao je Mikati za libansku televiziju Al Džadid.
Nacrt koji je objavila televizija Kan datiran je na subotu, a na pitanje da prokomentariše portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Šon Savet je rekao da "postoji mnogo izvještaja i nacrta koji cirkulišu", ali da "oni ne odražavaju trenutno stanje pregovora".
Savjet nije odgovorio na pitanje da li je verzija koju je objavila televizija Kan makar osnova za dalje pregovore.
Izraelska televizija je navela da je nacrt predstavljen izraelskim liderima. Izraelski zvaničnici nisu zasad komentarisali.
Izrael i libanska oružana grupa Hezbolah ratuju posljednjih godinu dana paralelno s izraelskim ratom u Pojasu Gaze. SAD smatraju Hezbolah terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku pariju koja je zastupljena u libanskom parlamentu.
Hezbolah nije zasad komentarisao prijedlog o prekidu vatre koji je procurio, ali je njegov novi vođa Naim Kasem rekao je da će ta oružana grupa koju podržava Iran pristati na prekid vatre u okviru određenih parametara ako Izrael želi da zaustavi rat, ali da Izrael dosad nije pristao ni na jedan predlog o kojem bi se moglo raspravljati.

Libanski premijer: Za nekoliko dana bi mogli dogovoriti prekid vatre sa Izraelom

U blizini libijske obale 12 ljudi je poginulo kada se u Sredozemnom moru prevrnuo čamac sa izbjeglicama koje su krenule ka Evropi.
Kako su tamošnje vlasti saopštile, čamac se prevrnuo kod Libije, a na njemu je bilo 13 osoba iz Egipta i samo je jedna preživjela.
Al-Abrin, grupa koja migrantima u Libiji pruža humanitarnu pomoć, navela je na Fejsbuku da se čamac prevrnuo u ponedjeljak uveče 60 kilometara daleko od grada Tobruka.
Dodala je da su tijela pronađena i donesena na obalu.
Proteklih godina Libija je jedan od glavnih tranzita za izbjeglice koje bježe od rata i gladi iz Afrike i sa Bliskog istoka.

Kod obale Libije utopilo se 12 izbjeglica

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: libija