Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

1084x550

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

Autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv. Pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već upravo suprotno, ali teško je od ljudi tražiti da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena.
To je poruka sa panel diskusije „Briga kao politička praksa: šta znači (biti) zajedno?“ u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Psihološkinja i psihoterapeutkinja, Ida Marković, smatra da je briga stalno važna i da je sasvim u redu brinuti, ali to ne mora da znači da smo anksiozni, depresivni.
- Ličnost možemo podržati tako što ćemo binuti o sebi. Ali ljudi, često, ne prepoznaju šta su njihove potrebe. Miješaju sopstvene potrebe sa onim što su nametnuti standardi. Ljudi osjećaju potrebu da budu srećni, a ne znaju kako da budu srećni, jer im standard i kontekst nameću da su srećni samo ako su na taj i taj način srećni. Važno je da prepoznamo prvo naše potrebe, kako ih zadovoljavamo i šta nas u tome sprječava - objasnila je Marković.
Smatra da mora da postoji svjesnost, ali ne “samo mene i mojih potreba, već i konteksta u kojem živim i koji na određeni način determiniše moje bivanje”, rekla je Marković.
<h2>STRAH OD BLISKOSTI</h2>
Prema njenim riječima jedan od dominantnih strahova kod svih je strah od bliskosti i što poslije bliskosti.
- Biti blizak znači biti ogoljen, biti odgovoran i preuzeti odgovornost za ono kakav će biti susret sa drugim, kako će da nas vidi, a da mi u odnosu na to budemo spremni da budemo, možda, nedovoljni, devalvirani i da taj neko, možda ode - rekla je Marković.
Ukazala je da biti autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv.
- Svi smo ranjivi i svako ko je spreman da bude odgovoran, spreman je da bude ranjiv i spreman da bude snažan - kazala je Marković.
Sloboda je, dodaje ona, najveća ljudska vrijednost - ali i da ona ne ide bez odgovornosti.
- A odgovornost je svjesnost i tek tada imate moć. Kad smo u poziciji moći, mi smo u poziciji svjesnosti i odgovornosti - riječi su Marković.
<h2>ČIN OTPORA U OPRESIVNOM SISTEMU</h2>
Psihijatrica u Kliničkom centru Crne Gore, Tea Dakić, ocijenila je da je činjenica da je nekome stalo i da jako brine, zapravo čin otpora u opresivnom sistemu.
- Ako mislimo da brinemo jedni o drugima, to ne smije da bude dužnost sa visine. To mora da bude horizontalni odnos u kome sam ja isto kao i ti, mogu da razumijem momenat i oslobodim prostor za brigu, za to- stalo mi je jako, posebno za marginalizovane, posebno za neprepoznate i da je to momenat kako politički radimo u sistemu brige. Moja privilegovana pozicija može nekome da napravi bolju startnu poziciju - kazala je Dakić.
Kao problem vidi to što ljudi ne znaju šta im pripada.
- Vrlo sam svjesna svojih privilegija u životnoj i profesionalnoj poziciji. I trudim se da taj dio probam da podijelim sa drugima, da to zasija dalje, da neko zna da ima zaštitu u tom sistemu - kazala je Dakić.
Ono što se nekad zanemari, a jako je važno je da i onima koji brinu treba briga.
- Svaka hrabrost podrazumijeva svjesnot o ranjivosti, o riziku, o mogučnosti gubitka, povrede i uprkos tome istrajavanje. Bez ranjivosti nema hrabrosti. Briga, takođe, znači svjesnost o sopstvenoj ranjivosti, o ranjivosti drugog. To je velika svjesnost da možeš biti više povrijeđen ako ti je stalo, možeš da izgubiš ako ti je stalo, ali to su i jedini načini da dobiješ - rekla je Dakić.
Prema njenim riječima, pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već apsolutnu autentičnost.
- Ali ne možemo da tražimo od ljudi da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena. To je nepošteno tražiti i nepošteno je pomisliti da neko treba da bude autentičan kad zna da može da bude prebijen, ucijenjen. Ipak, što više vidimo autentičnih ljudi, onih koji se suprotstavljaju normama tako i mi učimo. Ali pitanje je i šta mi hoćemo. Hoćemo li da se uklopimo ili hoćemo da budemo svoji? Biraćemo razne stvari u životu, ali je bitno da to bude odluka iza koje možemo da stanemo - smatra Dakić.
<h2>RANJIVOST BEZ OBZIRA NA POZICIJE</h2>
Psihološkinja i psihoterapeutkinja Itana Kovačević, poručila je da su ljudska bića ranjiva bez obzira na koji način radili i iz koje pozicije dolazili.
- Kada bi svi shvatili svoju ranjivost, to bi bilo jako značajno. Potrebno je da se mijenja svijest, što je jako teško. Kada bi svi shvatili ranjivost kao dio našeg ličnog iskustva i mogućnosti da to podijelimo, niko ne bi bio ranjiviji od drugoga. U odnosima ne otvaramo pitanje odgovornosti i praštanja u polju brige, što je jako važno. Odgovornost je da prihvatam svoje greške, da sam ranjiva, da griješim i razmišljam o tome šta mogu drugačije. Važno je i da praštamo i ne ostanemo zarobljeni u poziciji nepravde. To je jako težak proces - rekla je Kovačević.
Stoga je jako bitno sa drugima napraviti odnos razumijevanja, jer se, kako je dodala, tako stvaraju sigurni prostori.
- Ali je bitno da budemo otvoreni i za druge prostore. Važno mi je da promišljate o tome šta za vas znači briga i kako vi brinete o drugima - rekla je Kovačević.
Ustvrdila je da jedino što mijenja ljude, poboljšava život i daje im sigurnost odnos.
- Postoje tehnike koje su korisne, ali jedino što zaista donosi promjenu je odnos. Ja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe bez drugih ljudi, bez emocije, bez odnosa. Hrabrost je da se ljudi otvore, da priznaju da imaju problem, da im je potrebna pomoć i podrška. Hrabrost je da možemo da govorimo o svojim ranjivostima, a to se uči. Ako hoćemo da se razvijamo moramo da promišljamo o sebi. Nikad nećemo znati sve naše potrebe i u svakom trenutku ih prepoznati i nikad nećemo biti savršeni, ali možemo da se povežemo na različite načine - sigurna je Kovačević.
Smatra da je jedina normalnost kada damo sebi slobodu da promijenimo svoj stav.
Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Autentičnost uvijek podrazumijeva snagu, ali i ranjivost

Vladajuća koalicija u Mađarskoj, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, podnijela je danas parlamentu prijedlog zakona koji predviđa zabranu Parade ponosa u Budimpešti, čime je nastavila sa represivnim potezima nad LGBTQ+ zajednicom u toj zemlji.
Prijedlog zakona, koji takođe omogućava vlastima da koriste softver za prepoznavanje lica za identifikaciju učesnika skupova, gotovo izvesno će biti usvojen, pošto vladajuća koalicija ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Prema prijedlogu zakona, nedozvoljeno je održavanje ili prisustvovanje događajima koji krše sporno mađarsko zakonodavstvo o „zaštiti djece“, koje zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti mlađima od 18 godina.
Za prisustvovanje zabranjenom događaju predviđena je kazna do 200.000 mađarskih forinti (500 eura), a država bi taj novac preusmjerila za „zaštitu djece“, predviđa prijedlog zakona.
Prijedlog zakona je najnoviji Orbanov korak protiv LGBTQ+ osoba, budući da je njegova vlast ranije usvojila zakon koji su borci za ljudska prava i drugi evropski političari opisali kao represivan prema seksualnim manjinama.
Vlada sebe prikazuje kao pobornika tradicionalnih porodičnih vrijednosti i branilaca hrišćanske civilizacije od onoga što naziva „rodnim ludilom“ i tvrdi da je njena politika usmjerena na zaštitu djece od „seksualne propagande“.
Mađarski zakon o „zaštiti djece“, usvojen 2021. godine, zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti u sadržajima koji su dostupni maloljetnicima, uključujući televiziju, filmove, reklame i literaturu. Taj zakon takođe zabranjuje pominjanje LGBTQ+ pitanja u školskim obrazovnim programima.
Orban je u februaru nagovijestio da će njegova vlada preduzeti korake da zabrani Parade ponosa u Budimpešti, koja privlači hiljade ljudi i slavi istoriju LGBTQ+ pokreta, promovišući jednaka prava gej, lezbejske, biseksualne i transrodne zajednice.
Organizatori Parade ponosa u Budimpešti, koja ove godine obilježava 30. godišnjicu, opisali su Orbanovo nastojanje da zabrani taj događaj kao ograničavanje slobode govora i okupljanja.

1250x600

Novi anti-LGBT zakon u Mađarskoj predviđa zabranu Prajda i upotrebu softvera za prepoznavanje lica

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je vanredno stanje u dvije regije na jugu zemlje, dok su razorni šumski požari prisilili najmanje 20 hiljada ljudi na evakuaciju i odnijeli najmanje 18 života.
Prema podacima čileanske šumarske agencije CONAF, vatrogasci su se u nedjelju ujutro borili sa 24 aktivna požara širom zemlje, pri čemu su najveći bili u regionima Nubl i Bio Bio, gdje je vlada proglasila vanredno stanje. Te regije nalaze se oko 500 kilometara južno od glavnog grada Santijaga.
- S obzirom na ozbiljne šumske požare koji su u toku, odlučio sam da proglasim stanje katastrofe u regijama Nubl i Bio Bio. Svi resursi su na raspolaganju - naveo je Borić u objavi na mreži Iks (X), prenosi Rojters.
Požari su do sada zahvatili gotovo 8,5 hiljada hektara u te dvije regije, ugrožavajući više zajednica u tom području, zbog čega su vlasti izdale naredbe za evakuaciju.
Čileanska agencija za katastrofe saopštila je da je gotovo 20 hiljada ljudi evakuisano, a najmanje 250 domova uništeno.
Vlasti kažu da su nepovoljni uslovi, poput jakih vjetrova i visokih temperatura, pomogli širenju šumskih požara i otežali vatrogascima kontrolu nad njima.

U požarima u Čileu stradalo najmanje 18 osoba

&nbsp;Državljanin Republike Albanije N. D. (51) osuđen je na 60 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkhola, odluka je dežurne sutkinje Odjeljenja Suda za prekršaje u Ulcinju Anke Rašović.
On je, kako se navodi u saopštenju, 16. januara oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u visokoj koncentraciji.&nbsp;
Kako okrivljeni novčanu kaznu nije platio odmah po izricanju, zamijenjena je za zatvorsku kaznu.&nbsp;
- &nbsp;Sutkinja je odlučila da se kao strani državljanin uputi u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja motornim vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od šest mjeseci, koju će po izdržanoj kazni sprovesti Uprava policije.

Tag: lgbtq