G.N. (37) iz Gruzije uhapšen je na Aerodromu Podgorica pošto je prilikom kontrole prije leta za London predao pasoš Letonije na ime V.P. (36).
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost pasoša, zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o totalnoj reprodukciji i falsifikatu dokumenta. Nakon sprovedene kriminalističke obrade, identifikovan je kao G.N. (37), državljanin Gruzije - saopšteno je iz Uprave policije.
Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) je naložio da se G.N. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Državljanin Gruzije uhapšen na Aerodromu Podgorica: Predao falsifikovani pasoš Letonije

Angažman crnogorskih vojnika u Letoniji, zajedno sa učešćem u drugim misijama Alijanse, predstavlja dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti i zajedničkim vrijednostima NATO-a, poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. Ivanović se u Rigi sastao sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, s kojima je razgovarao o mogućnostima saradnje u oblastima ICT-a, 5G infrastrukture, digitalizacije i sajber bezbjednosti, kao i o potencijalnim zajedničkim projektima u budućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829150812_3dce549cd27cc59570eff1b2f181a68ef50582cf85f89c1f7186e09d68db4256" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  Tom prilikom potpredsjednik Vlade posjetio je i crnogorske vojnike koji su angažovani u okviru multinacionalne NATO brigade u bazi Adaži, gdje deset pripadnika Vojske Crne Gore učestvuje u misiji isturenog prisustva (Enhanced Forward Presence) zajedno sa saveznicima iz Alijanse.&nbsp; Tokom susreta, vojnici su ga upoznali sa svojim svakodnevnim aktivnostima i obavezama, a u razgovoru sa potpredsjednikom razmijenjena su mišljenja o značaju misije i doprinosu Crne Gore zajedničkoj bezbjednosti. Ivanović je pohvalio profesionalizam i posvećenost naših vojnika, naglasivši da njihovo prisustvo potvrđuje pouzdano savezništvo Crne Gore i doprinos jačanju odvraćanja i odbrane na istočnom krilu NATO-a. <h2>Cilj povećanje broja digitalnih usluga</h2> Ivanović je, sa predstavnicima IT i tehnološke industrije Letonije, naglasio da je cilj Crne Gore povećanje broja digitalnih usluga i unaprjeđenje njihove efikasnosti, kako bi se smanjila birokratija i olakšale svakodnevne procedure građanima i privredi.&nbsp; On je predstavio aktivnosti Crne Gore u ovoj oblasti, uključujući osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C) i Agencije za sajber bezbjednost u okviru Vlade, naglašavajući da postoji snažna politička volja da se ovakvi projekti razvijaju. - Ovo je bila prilika da crnogorska delegacija čuje više o tome šta je Letonija postigla u oblastima digitalizacije i kako je do tih rezultata došla. Ivanović je poručio da je Letonija prepoznata kao jedan od lidera u Evropi u pogledu razvoja e-uprave i digitalnih servisa i da je Crnoj Gori od velikog značaja da se upozna sa njihovim iskustvima - navedeno je u saopštenju Vlade. Predstavnici letonske strane izrazili su spremnost da pomognu i sarađuju sa Crnom Gorom, te su detaljno prezentovali oblasti saradnje koje mogu ponuditi, uključujući tehnološka rješenja i praktične modele koje je Letonija razvila u proteklim godinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250829150812_e2e6ee6d54d4a7c6af238f67bc521a7424259ec4cd905e2ed9addcdebe15aadb" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Ivanović u Letoniji"> </figure>  U okviru posjete, Ivanović je obišao i Naučno-inovacioni centar Tehničkog univerziteta u Rigi, gdje se upoznao sa radom laboratorija i istraživačkih timova.&nbsp; - Predstavljeni su projekti u oblastima inženjerstva, robotike i naprednih digitalnih tehnologija. Tokom posjete naglašena je važnost saradnje u oblasti nauke, novih tehnologija i inovacija, uz razmatranje mogućnosti za zajedničke inicijative i programe razmjene - dodaje se u saopštenju. Ivanović je istakao da Crna Gora teži daljem jačanju kapaciteta u ovim oblastima, a letonsko iskustvo vidi kao vrijedan model za razmjenu znanja i unapređenje saradnje.

Ivanović: Angažman vojnika u Letoniji dokaz odgovorne politike Crne Gore i jasne posvećenosti kolektivnoj bezbjednosti

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović sastao se u Rigi sa ministarkom vanjskih poslova Republike Letonije Baibom Braže. Razgovor je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, potvrđujući snažno partnerstvo dvije zemlje.
Ivanović je naglasio da je evropska integracija strateški prioritet Crne Gore i zahvalio Letoniji na kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci. Istakao je napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu, dodajući da u zemlji postoji jasan društveni i politički konsenzus o članstvu u EU.
Ministarka Braže pohvalila je rezultate koje je Crna Gora postigla u procesu evropske integracije i poručila da Letonija vidi Crnu Goru kao predvodnicu proširenja. Izrazila je očekivanje da će Crna Gora postati članica EU do 2028. godine, u vrijeme letonskog predsjedavanja Savjetom EU.
Braže je posebno istakla značaj potpunog usklađivanja sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Unije, uz poruku da će Letonija nastaviti da pruža punu podršku i dijeli svoja iskustva.
Sagovornici su razgovarali i o savezništvu u okviru NATO-a, pri čemu je ministarka pohvalila doprinos crnogorskih vojnika u multinacionalnoj borbenoj grupi u bazi Adaži, naglasivši da Crna Gora doprinosi jačanju bezbjednosti baltičkog regiona.
Posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomskih i turističkih veza. Pozdravljeno je uspostavljanje sezonske linije Tivat–Riga, dok je otvaranje Podgorica–Riga ocijenjeno kao korak koji bi dodatno olakšao povezivanje i otvorio prostor za nove vidove saradnje.
U znak poštovanja, Ivanović i Braže položili su cvijeće na Spomenik slobode u Rigi, nakon čega se potpredsjednik upisao u Knjigu gostiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Tokom posjete Parlamentu Republike Letonije, Ivanović se sastao sa zamjenikom predsjednika Odbora za evropske poslove Ugisom Rotbergsom, koji je potvrdio snažnu podršku Letonije ambiciji Crne Gore da postane naredna članica EU.
Ivanović je, govoreći o evropskom putu, poručio da je cilj da Crna Gora do 2028. godine postane članica Unije – što je ocijenio ambicioznim, ali ostvarivim planom koji može poslužiti kao primjer i podsticaj ostalim kandidatima.
U okviru posjete, potpredsjednik Vlade obišao je i Muzej okupacije u Rigi, gdje se upoznao sa svjedočanstvima o stradanju i otporu letonskog naroda tokom 20. vijeka.

Ivanović i Braže: Crna Gora i Letonija jačaju partnerstvo

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Letonska obavještajna i bezbjednosna služba (MIDD) upozorila je građane te zemlje na postojanje ruskih špijuna koji se lažno predstavljaju kao turisti i izdala smjernice za njihovo prepoznavanje.
U svom godišnjem izvještaju, koji je ta agencija objavila u utorak, piše da potencijalni špijuni mogu da se prepoznaju po neurednom izgledu, neusklađenoj sportskoj ili vojničkoj garderobi i postavljanju sumnjivih pitanja lokalnom stanovništvu.
Prema navodima letonske službe, grupe ljudi takvog opisa mogu da se nađu u blizini važnijih vojnih objekata, predstavljaju se kao humanitarni radnici ili da borave u udaljenim i zapuštenim oblastima zemlje.
Zabrinutost povodom potencijalnih špijuna raste zbog učestalih podmetnutih požara i drugih činova sabotaže u tom regionu, za koje vlade zemalja u kojima se incidenti dešavaju krive Rusiju. Moskva negira te optužbe.
Više evropskih zemalja, poput Poljske, Norveške i Finske je, zbog takvih incidenata, izdalo brošure sa savjetima kako preživjeti rat ili prirodnu katastrofu.
MIDD, jedna od tri bezbjednosne službe Letonije, pored Službe državne bezbjednosti i Biroa za zaštitu ustava, upozorila je da bi ruski saboteri takođe mogli da pokušaju da podstaknu nemire ili izvrše atentat na značajne pojedince.
Ipak, ta služba savjetuje građanima da, ako sumnjaju da su primijetili sabotažnu grupu, ne pokušavaju da se samostalno obračunaju sa njom, već da svoje sumnje prijave policiji, specijalnim službama ili vojsci.

Bezbjednosna služba Letonije upozorila građane na ruske špijune maskirane u turiste

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Moskve, komentarišući okolnosti leta ka Rusiji, razloge svoje posjete, kao i kritike koje je zbog tog putovanja, kako tvrdi, dobio sa Zapada.
Vučić je naveo da je do Moskve putovao zaobilaznim putem jer su pojedine države, kako je rekao, odbijale da odobre prelet.
- Uobičajeno je da avio-služba vlade najavi prelet, ali nismo mogli preko Bjelorusije jer Poljska ne dozvoljava koridore. Onda vam Litvanija i Letonija ne daju dozvolu, pa Estoniju nećete ni da pitate. Na kraju smo išli preko Bugarske, Turske i Azerbejdžana - izjavio je Vučić, navodi Danas.
Govoreći o značaju posjete, predsjednik Srbije je poručio da je ponosan što prisustvuje obilježavanju Dana pobjede u Moskvi, ocjenjujući da Srbija ima pravo na to zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu. Kako je rekao, osim simbolike, posjeta ima i konkretne ciljeve.
- Za nas je važna zbog ugovora o snabdijevanju gasom i daljeg unapređenja odnosa sa Rusijom - kazao je.
Odgovarajući na kritike zbog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Vučić je ocijenio da je Srbija izložena nepravdi.
- Oteli su nam 14 odsto teritorije, a sada nam drže pridike. Ne mogu da vam pruže racionalan odgovor osim prijetnji i zastrašivanja, kao što sam čuo od Picule i drugih - rekao je.

Vučić iz Moskve: Putovao sam zaobilaznim putem jer su pojedine države zabranile prelet

Letonske vlasti nijesu izdale diplomatsku dozvolu za prelet aviona predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u srijedu popodne, preko Crnog mora, sletio u Moskvu, gdje će prisustvovati obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom, rečeno je iz letonskog Ministarstva vanjskih poslova za N1.
- Ministarstvo vanjskih poslova Letonije obavijestilo je ambasadu da zbog političke osjetljivosti razloga preleta aviona Republike Srbije neće biti izdata diplomatska dozvola za prelet - rečeno je za N1.
Letonija ne može da izda, kako su kazali, diplomatske dozvole za prelet avionima koji, kako navode, olakšavaju učešće na događaju 9. maja.
- Već četiri godine Rusija vodi sveobuhvatni, ničim izazvan, agresorski rat protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda. Rusija svakog dana nastavlja da bombarduje ukrajinske gradove i ubija nevine civile. Vojna parada Kremlja 9. maja na Crvenom trgu je groteskna predstava ruske ratne propagande, koja ima za cilj da legitimiše njen autoritarni i agresivni režim - navelo je letonsko ministarstvo.
Rusija nastoji da monopolizuje pobjedu nad nacizmom kako bi opravdala svoju vojnu agresiju i zločine protiv Ukrajine danas, dok istovremeno obilježava odgovornost sovjetskog režima za planiranje rata. Učešće u propagandnom događaju Kremlja 9. maja je nepomirljivo sa osnovnim vrijednostima Evropske unije - navedeno je u odgovoru N1.
Prorežimski mediji su prenijeli da ni Litvanija nije dozvolila prelet Vučićevom avionu, zbog čega se N1 obratio i litvanskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali do objavljivanja ovog teksta odgovor nije stigao.
Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić letio je, kako je rečeno, preko Crnog mora i Azerbejdžana, gdje je privremeno morao da sleti, jer nije imao dozvolu za nastavak leta zbog borbenih dejstava između Rusije i Ukrajine. Put je nastavio oko 14 časova, a stigao je oko 17 časova.
On će u Rusiji učestvovati na obilježavanju Dana pobjede 9. maja, a razgovaraće i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Letonsko ministarstvo za N1: Nijesmo dozvolili prelet Vučićevom avionu, Rusija monopolizuje pobjedu nad nacizmom

Poljska i baltičke zemlje Litvanija, Letonija i Estonija povlače se iz Otavske konvencije o zabrani protivpješadijskih mina, rekle su četiri zemlje, članice NATO-a, koje sve graniče s Rusijom, danas u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Odustajanje od sporazuma iz 1997. zbog vojne prijetnje od susjedne Rusije, koji je ratifikovalo, ili mu je pristupilo više od 160 zemalja, ali ne i Rusija, omogućiće zemljama da ponovo počnu da gomilaju nagazne mine.
- Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle - rekli su ministri odbrane tih zemalja u zajedničkoj izjavi.&nbsp;
Ovom odlukom, kako su istakle u saopštenju, šalju jasnu poruku.
- Naše zemlje su spremne i mogu upotrijebiti sve potrebne mjere za obranu naših sigurnosnih potreba - rekli su ministri odbrane zemalja u zajedničkoj izjavi.
Planirano povlačenje učinjeno je kako bi se omogućila efikasna zaštita granica regije, rekao je litvanski ministar odbrane Dovile Šakalene u posebnoj izjavi.
Finska je u decembru rekla da takođe razmatra povlačenje iz međunarodnog sporazuma zbog ruske upotrebe takvog oružja u Ukrajini.

Članice NATO-a koje se graniče s Rusijom odustaju od zabrane protivpješadijskih mina

Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je evropske države da "apsolutno uvedu vojni rok", priznajući da je kontinent vojno prilično slab.
Rinkevičs je u izjavi za Sky News rekao da bi evropske zemlje trebalo da povećaju izdvajanja za odbranu, posebno u kontekstu nestabilnih odnosa s SAD-om.
Letonija je 2023. godine ponovo uvela obavezni vojni rok za muškarce i povećala vojni budžet na četiri odsto bruto društvenog proizvoda.
- Gledajući šta se dešava u svijetu, mislim da bi mnoge druge evropske zemlje trebalo da slijede naš primjer - rekao je Rinkevičs.
Dodao je da su mnogi ljudi zabrinuti zbog globalnih dešavanja, ali da je ključna jača sigurnosna politika evropskih vlada.
- Ljudi prate vijesti i, naravno, snažne garancije su važne. Ipak, važnije je da edropske vlade osiguraju da svi ojačamo - kazao je predsjednik Letonije.
Lideri 27 zemalja Evropske unije dali su 6. marta na samitu u Briselu, zeleno svjetlo za plan Evropske komisije o jačanju odbrane, javio je AFP.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je ove sedmice plan nazvan "Ponovno naoružavanje Evrope" (ReArm Europe), koji ima za cilj da mobiliše oko 800 milijardi eura, uključujući 150 milijardi kredita, za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Nacrt zaključaka samita, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, u velikoj mjeri pozdravlja plan, postavljajući osnovu za detaljnije planove koji će biti odobreni na narednom Evropskom savjetu 20. i 21. marta.
Konstatujući potrebu da se "značajno povećaju izdaci za odbranu", u tekstu se poziva na "djelovanje na nivou EU" kako bi se pojačali vojni kapaciteti pred "prijetnjama koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija".
Lideri EU takođe su spremni da pozdrave nova pravila kreditiranja koja je iznijela Evropska investiciona banka, oslobađajući sredstva za finansiranje projekata kao što su kasarne i vojne bolnice.
Plan se razmatra nakon što je Vašington najavio pauzu u vojnoj pomoći Ukrajini, a neki su to predstavili kao pripremu Evrope za najgori scenario bez američkog bezbjednosnog kišobrana.
Evropski političari su uglavnom to odbacili.

Predsjednik Letonije pozvao evropske države da uvedu vojni rok

Predsjednik Letonije u nedjelju je rekao da se ruska vojna bespilotna letilica srušila na njenu teritoriju, dodajući da su se povrede vazdušnog prostora povećale duž istočnih granica NATO-a, piše AFP.
Baltička država, kojom je nekada vladao Sovjetski Savez, ali je sada članica Evropske unije i NATO-a, imala je napete odnose s Moskvom nakon nezavisnosti, a veze su se dodatno pogoršale otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
- Ruski vojni dron... srušio se juče u istočnom dijelu Letonije. Istraga je u toku - rekao je letonijski predsjednik Edgars Rinkevičs na društvenoj mreži Iks (X).
Dodao je da su u bliskom kontaktu s njihovim saveznicima.&nbsp;
- Broj takvih incidenata raste duž istočnog krila NATO-a i moramo ih zajednički rješavati - istakao je Rinkevičs.
Ministarstvo odbrane Letonije objavilo je u saopštenju da je dron uletio u vazdušni prostor zemlje iz Bjelorusije i srušio se u opštini Rezekne.
- Ova situacija je potvrda da moramo nastaviti rad koji smo počeli na jačanju istočne granice Letonije, uključujući razvoj sposobnosti protivvazdušne odbrane i sposobnosti elektronskog ratovanja kako bismo ograničili aktivnosti bespilotnih letilica različitih namjena - rekao je ministar odbrane Andris Spruds.
Druga članica NATO-a, Rumunija, takođe je u nedjelju rekla da je ruski napadački dron koji je ciljao civilnu infrastrukturu u susjednoj Ukrajini tokom noći ušao u njen vazdušni prostor.
Bukurešt je oštro osudio "ponovno kršenje" do kojeg su doveli "ilegalni napadi" Moskve.
Otkako je pokrenula svoju invaziju, Rusija je u više navrata izvodila noćne napade na gradove širom Ukrajine, često ciljajući luke u južnoj regiji Odese nakon izlaska iz ugovora o izvozu žitarica.
Poljska je takođe zabilježila najmanje dva slučaja povrede njenog vazdušnog prostora od strane ruskih projektila ili dronova koji su napadali Ukrajinu, posljednji put u decembru.

Letonija izvijestila o padu ruske bespilotne letilice na teritoriju NATO-a

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: letonija