Njemački tužilac Andres Riter sadašnji zamjenik glavne evropske tužiteljke, izabran je da naslijedi Rumunku Loru Koveši na čelu Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO), objavio je Euraktiv. Primopredaja funkcije očekuje se u oktobru 2026. godine.
Vođenje EPPO-a, sa sjedištem u Luksemburgu, smatra se jednim od najzahtjevnijih pravnih poslova u EU. Kancelarija koordiniše prekogranične istrage koje se bave zloupotrebama i pronevjerama sredstava EU-a.
Riter je dobio snažnu podršku u Evropskom parlamentu — glasalo je za njega 22 članova Odbora za budžet i 46 članova Odbora za pravosuđe i unutrašnje poslove. Prema navodima diplomata, bio je i favorit država članica.
Sa više od 25 godina iskustva u Njemačkoj, Riter je specijalizovan za ekonomski kriminal i prevare povezane sa evropskim subvencijama. Pred njim su brojni složeni predmeti, uključujući istrage o nabavci kovid-vakcina koju je odobrila predsjednica Komisije Urzula fon der Lajen, kao i slučajevi zloupotrebe sredstava u institucijama i političkim grupacijama EU-a.
Poslanica Zelenih Saskija Brikmon &nbsp;pozdravila je njegov izbor, navodeći da će Riter obezbijediti kontinuitet EPPO-a i očuvanje nezavisnosti institucije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Evropsko javno tužilaštvo sarađuje sa Crnom Gorom i u toku su obuke crnogorskih tužilaca i policijskih službenika, kazala je evropska javna tužiteljka, Laura Koveši. 
 
Ona je za Televiziju Crne Gore pojasnila da je glavna nadležnost tog tužilaštva da istražuje pronevjeru novca Evropske unije (EU). 
 
Koveši je podsjetila da je ugovor o saradnji sa Crnom Gorom potpisan 2022. godine, navodeći da saradnja Crne Gore i Kancelarije evropskog javnog tužioca funkcioniše dobro. 
 
- Jedan od djelova aranžmana koji smo napravili tiče se obuke i podrške. Već smo počeli da obučavamo tužioce i tamošnje policijske službenike, da razmejenjujemo iskustva i dijelimo ih s njima - kazala je Koveši, prenosi Portal RTCG. 
 
Ona je istakla da je Kancelarija evropskog javnog tužioca prvo transnacionalno tužilaštvo, čija je glavna nadležnost da istražuje prevare sa novcem EU. 
 
Kao ključ za efikasnu borbu protiv korupcije, Koveši je istakla povjerenje građana, koje se, kako je naglasila, stiče efikasnim i profesionalnim radom. 
 
Prema njenim riječima, Evropsko javno tužilaštvo ima više od 2,6 hiljada istraga svake godine, a prošle godine su naložili sudijama da zaplijene više od dvije milijarde eura. 
 
- Tako da zaista doprinosimo nadoknadi štete - rekla je Koveši. 
 
Ona je naglasila da je povjerenje građana u njihov rad nešto što su postigli godinama. 
 
- A to ne možete dobiti bez ozbiljnosti, bez profesionalnosti, bez hrabrosti - navela je Koveši. 
 
Koveši je postala glavni tužilac u Rumuniji sa 36 godina, a tokom pet godina provedenih na mjestu šefice rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije, poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta. 
 
Kazala je da je građanima bilo veoma teško objasniti kako korupcija utiče na njihove živote. 
 
- Vidimo kako korupcija, posebno sistemska, može uticati na naš svakodnevni život - rekla je Koveši, ukazujući na primjer iz iskustva Kancelarije i slučaj koji se odnosi na nesreću u Tempi u Grčkoj. 
 
Bio je to, kaže, veliki evropski projekat.
- Dosta novca je izdvojeno za popravku željezničkih stanica i pruga. A da se projekat sproveo na vrijeme i na pravi način, tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju, mogla bi da se izbegne - kazala je Koveši. 
 
Kako je istakla, to je način na koji korupcija ili finansijski kriminal mogu čak i da ubiju. 
 
Kancelarija Evropskog javnog tužioca ima nadležnost u 24 države članice EU, ali i u trećim zemljama, poput Crne Gore, u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u utorak za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Ona je navela da je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodijelila Evropska investiciona banka.
Osnov da otvore istragu, kako je objasnila, bila je pritužba privatnog lica. Dodala je da od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Koveši je objasnila da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere evropskih fondova.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navela je Koveši.
Ona je objasnila da Evropsko tužilaštvo ima nadležnost i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.
- Mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU - navela je Koveši.
Glavna evropska tužiteljka je rekla da je Evropsko javno tužilaštvo 2022. godine počelo razgovor sa Javnim tužilaštvom Srbije kako bi potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka.
Kako je navela nakon što su poslali nacrt dokumenta Beogradu, još nisu dobili odgovor o njegovom potpisivanju.
- U međuvremenu moram da kažem da smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci - dodala je.
U Srbiji duže od četiri mjeseca traju protesti, koje predvode studenti u blokadi, sa zahtjevom za utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 15 i teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Tragedija u Novom Sadu otvorila je sumnje građana na korupciju i nekvalitetno izvedene radove, što vlasti odbacuju.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane zgrade Željezničke stanice, poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Rekonstrukcija je bila dio projekta rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom. Projekat su izradili srpski ogranak kompanije China Railway Design Corporation i saobraćajni institut CIP iz Srbije.
Izvođenje radova povereno je kineskom konzorcijumu CRIC&amp;CCCC, koji čine kompanije China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd.
Ugovor koji su za ovaj posao potpisale srpske vlasti sa kineskim partnerima nije javno dostupan.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice u Novom Sadu.

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: laura-kovesi

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Koveši: Obuke crnogorskih tužilaca i policijaca u toku

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO