Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade eura, pokazali su podaci Monstata.
Statističari su kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici iznosila 2,15 hiljada eura, u primorskom regionu 2,46 hiljada eura, u sjevernom 1,58 hiljada eura, dok u središnjem regionu nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.
- Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - navodi se u saopštenju.
Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u trećem kvartalu iznosila je 2,23 hiljade EUR, dok u kategoriji solidarna stambena izgradnja nije zabilježena prodaja stanova u novogradnji.
Iz Monstata su objasnili da se u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.
Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokretnosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Cijene kvadrata stana u Budvi kreću se od 1.500 do 7.000 eura i u porastu su za oko 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Kada je trenutni nivo interesovanja u pitanju, oprečna su mišljenja mada preovladava stav da je kupaca sve manje.
Uvođenje viza za državljane Turske negativno se odrazilo i na promet nekretnina na Crnogorskom primorju. Najveći broj upita agencije imaju od potencijalnih kupaca iz zemalja regiona, kao i gastarbajtera, piše Primorski portal.
Kako je za taj portal kazao sagovornik iz jedne agencije sa sjedištem u Budvi, u posljednjih nekoliko mjeseci na tržište je najviše uticalo donošenje novog Zakona o legalizaciji koji je onemogućio prodaju nekretnina bez građevinske, ali i upotrebne dozvole.
- Dosta nekretnine u Budvi ima ove terete, te je broj dostupnih nekretnina sa “čistim” papirima ne tako veliki. U trenutnoj situaciji vlasnici imaju pravo da cijene svoje stanove i kuće malo više od realnih tržišnih vrijednosti. Imajući sve ovo u vidu, prosječna cijena stana u Budvi kreće se od 2,7 do 3,2 hiljade eura za širi centar Budve i urbano gradsko jezgro, a od pet do šest hiljada za strogi centar Budve - istakao je on.
Izvor Primorskog portala iz druge agencije navodi da cijena kvadrata dostiže i sedam hiljada eura. Na vrijednost stanova najviše utiču lokacija i kvadratura nekretnine, kao i to da li se stan nalazi u novogradnji ili starogradnji.
- Domaći kupci mahom traže veće jednosobne, ili manje dvosobne stanove. Takvi stanovi se brzo prodaju, pa ih zato i nema mnogo na tržištu. Sa druge strane, stranci ili naši ljudi koji su dugo živjeli na zapadu Evrope, ili u Sjedinjenim Američkim Državama više traže komfornije stanove van gradskog jezgra, sa lijepim pogledom i sa više privatnosti - naveo je naš sagovornik, ukazujući da interesovanje prevashodno dolazi iz gradova u centralnom dijelu Crne Gore, Beograda i Bosne i Hercegovine.
- Uslijed ukidanja bezviznog režima između Crne Gore i Republike Turske, broj kupaca iz te zemlje je u padu. Tokom ljeta bilo je interesenata iz Češke, Poljske, Mađarske i Holadnije. Interesovanje iz Zapadne Evrope trenutno je u padu - dodaje izvor Primorskog portala.
<h2>Cijene kuća u zaleđu i do četiri miliona eura</h2>
Stranci, ali i domaći kupci se, kako nam je saopšteno, sve više interesuju za kuće u zaleđu Budve. Traže se pretežno porodične kuće, sa placevima površine od 500 do 600 kvadrata. Cijene takvih nekretnina kreću se od više stotina hiljada do nekoliko miliona eura.
U ponudi su i kuće sa apartmanima, ali, prema riječima naših izvora, za njih vlada slabije interesovanje. Kada je riječ o kućama u gradskom jezgru, broj takvih objekata koji je oglašen za prodaju je jako mali.

Kvadrat u Budvi i do 7.000 eura, kuće na prodaju po milionskim iznosima

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori prošle godine je iznosila je 1.844 eura, što je skoro duplo više u odnosu na cijene iz 2020, pokazuju juče objavljeni podaci Monstata. Iz Udruženja agencija za nekretnine je za Portal RTCG saopšteno da je potražnja prošle godine bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina.
Ipak, kako im je saopšteno, u kraćem roku može doći samo do blagog pada cijena.
Kako je objavio Monstat prošle godine prosječna cijena kvadrata stana u Podgorici je iznosila 1.810 eura, u primorskom regionu 2.028 eura, u središnjem regionu 945 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 1.306 eura.
Statistika kaže da je 2020. prosječna cijena kvadrata na nivou Crne Gore bila 951 euro, a u Podgorici 966 eura.
- Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u 2024. godini iznosila je 1.846 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura - navodi se u objavi Monstata.
<h2>Ispod 2.000 eura teško u Podgorici</h2>
Potpredsjednica Skupštine Udruženja agencija za nekretnine (UANCG) Snežana Vlaović u izjavi za Portal RTCG podsjeća da se cijene nekretnina koje daje Monstat odnose na prosječne cijene stanova u novogradnji, odnosno, na stanove koji su prvi put prodati na tržištu i za koje je potpisan kupoprodajni ugovor.
- Kada je u pitanju tržište, tu je stanje još gore. Cijene kvadrata stana u Podgorici, prema izjavama mnogih subjekata na tržištu nekretnina, odavno su preko 2.000 eura. Tačnije, ispod dvije hiljade eura se teško može naći stan u Podgorici, za koju je prema Monstatu prosječna cijena kvadrata 1.824 eura. Cijene kvadrata u elitnijim djelovima Podgorice idu i preko dvije i po hiljade eura, pa sve do 5.000 eura u elitnim djelovima Podgorice - navodi Vlaović.
Podsjeća, da su cijene stanova počele da rastu od 2022. godine. Osim rasta materijala, tj. rasta cijene izgradnje, na drastično povećanje cijena stanova je, kako dodaje, uticala i potražnja, kojoj su najviše doprinijeli državljani Rusije i Ukrajine, koji su nakon rata u Ukrajini došli u Crnu Goru.
Takođe, podsjeća Vlaović, posljednjih godina je primjetan dolazak velikog broja državljana Turske.
- Potražnja nekretnina u 2024. godini je bila manja u odnosu na 2022. i 2023. godinu, ali, to nije dovelo do smanjenja cijena nekretnina, jer, kratkoročna dešavanja na tržištu nekretnina ne utiču na trenutnu cijenu nekretnina, tako da je potrebno da prođe duži vremenski period da bi došlo do oscilacije u cijenama - navodi Vlaović za Portal RTCG.
Zbog svega toga na tržištu nekretnina u Crnoj Gori je tokom 2024. došlo do stabilizacije, nakon snažnog rasta koji je zabilježen u proteklom periodu, kaže Vlaović.
Ona podsjeća da podaci Centralne banke pokazuju da je ukupan priliv stranih direktnih investicija lani zabilježio pad od devet odsto u odnosu na prethodnu godinu, što, kako smatraju stručnjaci iz ove oblasti, nije zabrinjavajuće, s obzirom na to da su ulaganja u nepokretnosti i dalje na visokom nivou.
Približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali i razvoj novih projekata koji su u najavi, donijeće, kako navodi Vlaović, novu vrijednost tržištu nekretnina u Crnoj Gori.
- Kada je riječ o prognozama za naredni period u kraćem roku može doći do blagog pada cijena, dok je na duže staze nezahvalno predviđati cjenovna kretanja, jer mnogi faktori, uključujući i globalne ekonomske i političke događaje mogu uticati na tržište i preokrenuti dosadašnje tendencije - kazala je Vlaović.
<h2>Rast domaćinstava, zarada, kredita - pozitivni trendovi</h2>
Vlaović je podsjetila da je popis stanovništva pokazao porast stanovništva od jedan odsto, a domaćinstava od 15 odsto.
- Sve u svemu, domaćinstva se dijele što rezultira povećanom potražnjom za stanovanjem. Ako pogledamo Podgoricu, podaci Popisa pokazuju porast stanovništva od 13%. Na primorju je stanovništvo Budve, glavnog grada turizma, poraslo 43%, dok je u Tivtu, luksuznom žarištu, stanovništvo poraslo 16%. Važno je da rast stanovništva nije samo posljedica unutrašnjih migracija; značajan broj stranaca je odlučio da se nastani u Crnoj Gori, posebno u primorskim područjima - navodi Vlaović.
Pored toga zaposlenost je porasla 14 odsto od 2019. godine, što je, kako dodaje, dovelo do 34 hiljade više zaposlenih.
- Plate su takođe porasle, i to 65 odsto, podržano nedavnim vladinim programima. Sve u svemu, sada je više zaposlenih osoba sa većim raspoloživim prihodima, što rezultira većom potražnjom za stanovanjem. Zanimljivo je da je potražnja za stambenim kreditima nastavila rasti i u 2023. godini uprkos inflatornim pritiscima, povišenim kamatnim stopama i rastućim cijenama nekretnina. Novoodobreni stambeni krediti porasli su za dva odsto u 2023, nakon čega je uslijedilo povećanje od osam odsto u 2024. godini - zaključila je Vlaović.

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: kvadrat-stana

Prosječna cijena kvadrata stana 2,23 hiljade eura

Kvadrat u Budvi i do 7.000 eura, kuće na prodaju po milionskim iznosima

Kvadrat u Podgorici i do 5.000 eura, moguć blagi pad cijena

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO