Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, saopšteno je iz Morskog dobra.
&nbsp;Iz tog preduzeća su rekli da su rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 24. septembra, pokazali da je na 92,1 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta.
&nbsp;Kako su naveli, voda je na 2,6 odsto lokacija dobrog, a na 5,3 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz Morskog dobra su naveli da se u opštini Ulcinj, program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od kojih je na njih 16 voda bila odličnog, a na dva zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U opštini Bar voda je bila odličnog kvaliteta na svih 15 voda za kupanje- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Navodi se da se, kada je u pitanju opština Budva, program realizuje na 34 lokacije, od čega je na 33 lokacije voda bila odličnog kvaliteta, a na jednom zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno deset lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na devet, a dobrog na jednoj vodi za kupanje- rekli su iz Morskog dobra.
&nbsp;Oni su naveli da su analize pokazale da je u Kotoru na 13 lokacija voda bila odličnog, na jednoj dobrog, i na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta.
&nbsp;- U Herceg Novom uzorkovana je voda na 22 lokacije, od čega je na njih 19 bila odličnog, na jednoj dobrog, i na dvije lokacije zadovoljavajućeg kvaliteta- dodaje se u saopštenju.
&nbsp;Iz Morskog dobra su naveli da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište, mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta

Velika površina obale na Velikoj plaži je poplavljena usljed talasa i strujanja vode, a spasioci upozoravaju kupače da izađu iz vode. Za to vrijeme, kako javlja Radio Televizije Crne Gore (RTCG), radnici zakupljenih plaža, uz pomoć posjetilaca, uklanjaju ležaljke i ostali mobilijar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082116084_ddb79597142f899ce3c14212dcbd6f34b2bc0bc2cd8007c99a84abc2ee3b1b7f" data-rendition-name="original" width="1910" height="1199" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>  Najavljena je i kiša sa vjetrom u popodnevnim satima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082116084_1fd885567b2c9ca98e6cf426e1d2010a382744b45fc94f828ac5e390a8f2b02e" data-rendition-name="original" width="1861" height="1209" loading="lazy" alt="Poplavila kupališta"> <figcaption>Foto: RTCG</figcaption> </figure>

Talasi i strujanja vode poplavili kupališta na Velikoj plaži

Voda na crnogorskim kupalištima bezbjedna je za kupanje, saopšteno je iz Javnog preduzeća &nbsp;za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
- Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 16. do 17. juna ove godine, pokazali su da je na 86,0 odsto lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,4 odsto lokacija dobrog, a na 9,6 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta - naveli su u saopštenju.
Ovi rezultati, kako navode, potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
- Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”” - pojasnili su.
U opštini Ulcinj, dodali su, Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje se na 18 lokacija, na 16 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta, a na dva dobrog.
- Od ukupno 15 lokacija u opštini Bar, na njih 11 voda je bila odličnog kvaliteta, na jednom dobrog, dok je na tri lokacije voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, i na svim lokacijama voda je bila odličnog kvaliteta - &nbsp;navode iz ovog preduzeća.
Prema njihovim riječima, u Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, a zadovoljavajućeg na jednom vodi za kupanje.
- Analize su pokazale da je u Kotoru na 10 lokacija voda bila odličnog, te na pet lokacija zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 18 ona bila odličnog, a na dvije lokacije dobrog i takođe na dva zadovoljavajućeg kvaliteta - ističu u saopštenju..
Kako su zaključili, rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.

Voda na crnogorskim kupalištima bezbjedna za kupanje

Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.
Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.
Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.
Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.
"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.
Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.
I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.
To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.
<h2>Duplo veći PDV poskupio smještaj</h2>
U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.
- Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane - kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Vlada premijera Milojka Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.
Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.
- To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim - ističe on.
Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.
<h2>Kakve cijene čekaju turiste</h2>
Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.
U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.
A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.
I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.
Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.
Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.
Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.
<h2>Skuplji i plažni mobilijar</h2>
Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.
Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.
Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.
- Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom - kaže Hodžić.
Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.
Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.
- E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa - kaže Hodžić.
A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.
Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.
Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.
Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba "brdo" papirologije, urbanistički i drugi projekti.
- Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra - rekao je Hodžić.
Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da "prikupe" neophodne papire.
Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.
<h2>Turisti o cijenama</h2>
Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži - tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:
- Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici - kaže Ana za RSE.
Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi: "Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".
Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju.
- Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim - rekla je ona.
<h2>Saobraćajna (ne)dostupnost</h2>
Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.
Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.
Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.
Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.
Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.
A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.
Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".
- Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine - navode iz Aerodroma.
Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.
Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.
- Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom - rekli su iz Aerodroma.
Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.
Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.
Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.
O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.

Izazovi turističke sezone u Crnoj Gori: "Flaša vode, čips i smoki sedam eura"

Prohodnost kanala Mareza predstavlja javni interes od izuzetnog značaja, jer njegova funkcionalnost direktno utiče na mještane više podgoričkih naselja – Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice – ali i na sve građane Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je poručio da u ovom procesu nema i neće biti privilegovanih.
– Svjedoci smo da više od dvadeset godina kanal Mareza trpi intenzivne atake nelegalne gradnje. Posljednje poplave u Podgorici ogolile su stvarnost i jasno pokazale koliko je situacija alarmantna – istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da su već preduzete hitne mjere.
– Uklanjanje svih objekata koji se nalaze u koritu kanala Mareza dio je hitnih aktivnosti koje smo započeli. Današnje akcije treba posmatrati isključivo u tom kontekstu. Apelujem da se ovaj proces ne politizuje – poruka je jasna: zakon i red će se poštovati, nema selektivnosti, nema velikih i malih imena. Javni interes je iznad svih i iznad svega – poručio je Mujović.
Podsjetimo, danas je započeto rušenje betonske ograde stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Ispred stadiona se okupilo oko 30 simpatizera FK Podgorica, koji su pokušali da spriječe uklanjanje ograde i reflektora izgrađenih u koritu kanala Mareza. Rušenje reflektora najavljeno je za srijedu.
Kanal Mareza je godinama van pune funkcije, a na više mjesta je zatrpan. Utvrđeno je da su u njegovom koritu izgrađeni betonska ograda i jedan od reflektora DG Arene, zbog čega je Uprava za inspekcijske poslove naložila njihovo hitno uklanjanje.
Početku rušenja prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, među kojima su bili djeca koja treniraju na stadionu, njihovi roditelji i treneri, koji su mehanizacijom privremeno blokirali prilaz gradilištu.
Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnim institucijama da se kanal Mareza izmjesti, kako bi se izbjeglo rušenje dijela stadiona DG Arena.
Njegov predlog podrazumijeva izmještanje kanala na dijelu parcele u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore, o čemu će se, kako je najavljeno, nadležni organi tek izjasniti.

Mujović: Javni interes iznad svih, nema privilegovanih u Podgorici

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Ukrajina se suočava s jednom od najtežih zima od početka sveobuhvatnog rata, dok stotine hiljada ljudi ostaju bez stabilnog snabdijevanja električnom energijom i grijanjem zbog kontinuiranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu, saopštila je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori.
- Svaka jedinica energetske opreme znači toplotu u domovima, nesmetan rad bolnica, škola i vrtića, kao i veću bezbjednost civilnog stanovništva - rekli su iz ambasade.
Aktuelni vremenski uslovi dodatno otežavaju situaciju.
Ambasada poziva građane da se uključe u prikupljanje sredstava za energetsku opremu putem zvanične platforme UNITED24: https://u24.gov.ua.
- Vaša podrška danas ima presudan značaj. Hvala vam na solidarnosti s Ukrajinom - apeluju iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Ukrajinska vlada i međunarodne organizacije ranije su upozoravale da prekidi u snabdijevanju energijom ozbiljno ugrožavaju svakodnevni život, posebno tokom zimskih mjeseci, te da humanitarna i tehnička pomoć igra ključnu ulogu u zaštiti civilnog stanovništva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUKRinMNE%2Fstatus%2F2013219662490636362%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine poziva na pomoć: Vaša podrška ima presudan značaj tokom jedne od najtežih zima

Srpski mediji javljaju kako su mađarski MOL i ruski Gazprom dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za Naftnu industriju Srbije (NIS).
Tu informaciju potvrdila je srpska ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.&nbsp;
- Ono što je takođe bitno jeste da je Srbija uspjela u tim pregovorima da poboljša svoju poziciju, u odnosu na 2008. godinu kada smo ostali ispod 30 odsto vlasništva, a to je da naše vlasništvo povećamo u budućnosti u NIS-u za pet odsto i dođemo do broja akcija koji će nam omogućiti veća prava odlučivanja u Skupštini akcionara - navela je ona.
Dodala je kako očekuje da će se ugovor ispregovarati do 24. marta, te kako vjeruje da će njime biti obuhvaćeni i partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Podsjetimo, usljed ruskog vlasništva, kompanija NIS je od oktobra prošle godine pod američkim sankcijama.

Tag: kupalista