Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Nakon saslušanja u Višem sudu u Podgorici određen je kućni pritvor bivšem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću, nekadašnjem šefu Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Miloradu Žižiću i policijskom službeniku Aleksandru Boškoviću.
Njima je, odlukom sutkinje za istragu Suzane Mugoše, određena i mjera zabrane sastajanja sa licima koja su navedena kao svjedoci.
Podsjetimo, Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Oni su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem negirali navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Bošković je uhapšen u subotu tokom noći.

Kneževiću, Žižiću i Boškoviću određen kućni pritvor

Osnovni sud u Kotoru danas je potvrdio raniju odluku da se Jovu Mitrovića, optuženom za napada na prvog čovjeka opštine Budva Nikolu Jovanovića, ukine pritvor i odredu mu mjera nadzora - zabrana napuštanja stana - potvrđeno je Portalu ETV iz tog suda.
Osnovni sud u Kotoru ponovo je razmatrao odluku koju je donio u oktobru jer je Viši sud po žalbi ukinuo rješenje i vratio na ponovno odlučivanje.
Pred Osnovnim sudom u Kotoru u toku je postupak protiv Jova, Vidaka i Milorada Mitrovića zbog napada na Jovanovića.
Optužnim aktom Jovu Mitroviću se stavlja na teret nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću, dok su Vidak i Milorad optuženi za nasilničko ponašanje.
Jovanović je napadnut 18. jula dok se nalazio u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži.

Osnovni sud potvrdio odluku da Jovo Mitrović bude u kućnom pritvoru

Miloš Medenica danas je napustio Istražni zatvor, ali mu je vanraspravno vijeće Višeg suda odredilo kućni pritvor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOKuKFHafupE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
To je saopštio njegov branilac Nemanja Janković ističući da su to nezvanična saznanja. Dodao je rekao da se ovo dešava prvi put i da će izjaviti žalbu Apelacionom sudu kada vidi obrazloženje odluke.
Medenica je upravo sproveden u Centar bezbjednosti Podgorica.

1250x600

1084x550

Milošu Medenici određen kućni pritvor

Viši sud u Novom Sadu odbio je prijedlog tužilaštva da odredi pritvor za 13 osumnjičenih u slučaju koji se vodi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 osoba, a jedna osoba teško povrijeđena i Goranu Vesiću odredio kućni pritvor, a za 12 osoba tu mjeru produžio za tri mjeseca.
Sud je Vesiću odredio kućni pritvor uz primjenu elektronskog nadzora uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan u trajanju od tri mjeseca, saopšteno je iz tog suda.
Takođe, sud je u odnosu na Anitu Dimoski, Jelenu Tanasković, Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić za tri mjeseca produžio trajanje mjere zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora, uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je pre dva dana podiglo optužnicu protiv 13 osoba među kojima je i Vesić, a kada je sudu predložilo da im svima odredi pritvor.
Podignutom Optužnicom oni se terete za krivična djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu.
Protiv Vesića, bivšeg ministra Tomislava Momirovića i još nekoliko osoba je pokrenuta i istraga zbog sumnje da su vršenjem koruptivnih krivičnih djela prilikom projekta „Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske željezničke pruge na relaciji Novi Sad- Subotica-državna granica (Kelebija)“, oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.
I u tom predmetu je Vesiću određen kućni pritvor.

Portal ETV

Goranu Vesiću određen kućni pritvor od tri mjeseca

Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević nije prihvatila prijedlog tužioca Vukasa Radonjića da se bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici odredi pritvor, ali joj je odredila mjeru zabrane napuštanje stana.
Sutkinja Kovačević je obrazložila da je Medenici određen kućni pritvor zbog, kako je kazala, opstrukcije postupka.
- Sve ukazuje da ona ometa vođenje krivičnog postupka zbog rokova odnosno isteka pritvora njenom sinu Milošu Medenici - obrazložila je sutkinja.
Ona je kazala da Medenica ne smije da se udaljava van prostorija stanovanja, osim po pozivu suda ili samo pod nadzorom policajca.
Medenica, kako je objasnila, zbog zdravstvenog stanja može napustiti stan.
Kućni pritvor Medenici počinje nakon završetka fizikalne terapije koju je započela 31. avgusta i traje dvije sedmice.
- Izrečena mjera može trajati do pravosnažnosti presude - kazala je sutkinja Kovačević.
Na određivanje kućnog pritvora reagovao je advokat branilac Medenice, advokat Zdravko Begović konstatujući da u Višem sudu "postoji samo jedan predmet".
Advokat Begović je novinarima ispred suda kazao da će izjaviti žalbu na odluku krivičnog vijeća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FK6014_CTJYY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nastavak procesa zakazan je za 17. septembar. Sutkinja Kovačević za oktobar i novembar dala je 12 novih ročišta.
Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je, prema navodima optužnice, formirao njen sin Miloš Medenica.
Na optužnici, osim Miloša i Vesne Medenice, su Radomir Raičević i Vojin Perunović, Luka Bakoč, ali i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenici određen kućni pritvor

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Bivšem šefu Uprave policije Veselinu Veljoviću u ponovnom postupku ukinut je pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Kako nam je kazala portparolka Višeg suda u Podgorici Marija Raković, njemu je izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana.
Vijeće Apelacionog suda je prije nekoliko dana ukinulo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je 18. jula ukinut pritvor Veljoviću i predmet vratilo na ponovno odlučivanje.
Bivši šef policije tada je, odlukom Vijeća suda, na čelu sa sudijom Vesnom Kovačević, pušten da se brani sa slobode, uz izrečenu mjeru zabranu napuštanja stana u kojem živi.
Na tu odluku žalbu Apelacionom sudu uložilo je Specijalno državno tužilaštvo po čijem nalogu je Veljović uhapšen 24. jula prošle godine, zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra-Aca Mrkića, koja je, navodno, švercovala cigarete. Protiv njih je 14. maja i potvrđena optužnica.
Odluka Vijeća Višeg suda da se bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću ukine pritvor i zamijeni mjerom zabrane napuštanja stana uz elektronsku kontrolu izazvala je žestoku reakciju specijalnih državnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića koji su u dopisu Višem sudu konstatovali da je prethodnim pozivanjem sudskog vještaka medicinske struke Viši sud "prekoračio ovlašćenja ulazeći u ulogu zatvorskog doktora".
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je tada, kako prenosi Televizija E, da Vijeće ne zna kako da protumači dopis jer je tako nešto nezapamćeno u dosadašnjoj praksi odnosa suda i tužilaštva.
- Neprimjereno i nezapamćeno da se ovako obraćate sudu. Da li je ovo ometanje pravde - neću da komentarišem. Poslaću dopis glavnom specijalnom tužiocu (Vladimiru Novoviću) - saopštila je sutkinja Kovačević.

Jasmina Beharovic

Veljović ostaje u kućnom pritvoru

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: kucni-pritvor