Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp: Kuba će uskoro propasti

Svijet
Desetine hiljada Kubanaca, među kojima i predsjednik Kube Migel Diaz-Kanel, danas su na trgu prekoputa Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Havani potestovale zbog "ubistva 32 kubanska vojnika" u Venecueli, zahtevajući da SAD oslobode njenog zarobljenog predsjednika Nikolasa Madura.
Trideset dva vojnika Kube iz obezbjeđenja Madura su poginula tokom američkog upada u njegovu utvrđenu rezidenciju u Karakasu, odakle je otet i odveden u SAD da bi mu se sudilo zbog "narko-terorizma".
Kremirena tijela vojnika su na Kubi svečano dočekana juče.
Demonstracije na trgu kojeg nazivaju "Antiimperijalistička tribina" je organizovala Vlada, u vrijeme još jednom rastuće napetosti sa SAD.
- Cijela zemlja se digla. To je snažan odgovor onima koji se usude da prijete miru i suverenitetu za koji smo se toliko teško borili - napisalo je Ministarstvo spoljnih poslova Kube na mreži Iks.
Predsjednik SAD Donald Tramp je pozvao Kubu da "sklopi dogovor sa SAD prije ne što bude suviše kasno", ali nije rekao kakav bi to dogovor bio.
Vašington drži Kubu pod sankcijama od 1962. godine zbog dolaska komunista na vlast tri godine ranije, a tokom Trampovog presjedništva sankcije su zaoštrene, čime je ugušena privreda Kube, što je cilj koji je Bijela kuća otvoreno priznala.
Tramp je rekao da "Kuba neće više živjeti od venecuelanske nafte i novca", ali stručnjaci kažu da bi to, ako se desi, moglo da ima katastrofalne posljedice po nju.

Demonstracije na Kubi zbog napada SAD na Venecuelu, traže oslobađanje Madura

SAD nema moralno pravo da upire prstom na Kubu - poručio je predsjednik Kube Miguel Diaz-Kanel nakon što je Bijela kuća uputila prijetnje toj zemlji i poručila kako bi vrlo lako moglo doći do napada kao što se dogodio u Venecueli.
On je na društvenoj mreži Iks (X) direktno odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
- Oni koji sve pretvaraju u biznis, čak i ljudske živote, nemaju moralni autoritet da upiru prstom u Kubu ni u čemu, apsolutno ni u čemu. Oni koji danas histerično iscrpljuju svoj bijes protiv naše nacije, to čine toliko bijesni zbog suverene odluke ovog naroda da izabere svoj politički model - naveo je predsjednik Kube.
Rekao je i to kako je trenutna situacija na Kubi direktna posljedica američke politike.
- Oni koji krive revoluciju za teške ekonomske teškoće koje trpimo trebali bi se stidjeti što šute. Jer znaju i priznaju da su te teškoće rezultat drakonskih mjera ekstremnog gušenja koje su nam SAD nametale šest decenija i koje sada prijete da nadmaše - ističe Kanel.
Na kraju, predsjednik Kube rekao je da su spremni na sve scenarije.
- Kuba je slobodna, nezavisna i suverena nacija. Niko nam ne diktira šta da radimo. Kuba ne napada. Sjedinjene Američke Države je napadaju već 66 godina. Kuba ne prijeti, ona se priprema, spremna je da brani domovinu do posljednje kapi krvi - poručio je Kanel.

Predsjednik Kube odbrusio Trampu: Nemate moralno pravo da upirete prstom

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

U Kubi su u ponedjeljak zastave još prije zore bile spuštene na pola koplja, u znak žalosti zbog smrti 32 pripadnika bezbjednosnih snaga za koje se kaže da su ubijeni u američkom vikend napadu u Venecueli, najbližem savezniku ove ostrvske države, izvijestila je agencija AP.
&nbsp;Dvije vlade su bile toliko bliske da su kubanski vojnici i agenti bezbjednosnih službi često bili telohranitelji venecuelanskog predsjednika, a venecuelanska nafta je godinama održavala ekonomski posrnulo kubansko ostrvo u teškoj situaciji.
Kubanske vlasti su tokom vikenda saopštile da su 32 pripadnika bezbjednosnih snaga poginuli u iznenadnom američkom napadu, ali nisu iznijeli detalje. Trampova administracija je otvoreno upozorila da će svrgavanje Madura pomoći u ostvarivanju još jednog višedecenijskog cilja: zadavanju konačnog udarca kubanskoj vladi.
Odvajanje Kube od Venecuele moglo bi imati katastrofalne posljedice po njene lidere, koji su u subotu pozvali međunarodnu zajednicu da se suprotstavi državnom terorizmu SAD.
U subotu je Tramp rekao da će bolesna kubanska ekonomija biti dodatno pogođena Madurovim svrgavanjem. „Idu dolje“ (propadaju), rekao je Tramp o Kubi. Mnogi posmatrači kažu da je Kuba, ostrvo sa oko 10 miliona stanovnika, imala izuzetan uticaj na Venecuelu, naciju bogatu naftom sa tri puta više stanovnika.
Istovremeno, Kubance već dugo muče stalne nestašice struje i osnovnih namirnica. A nakon napada na Venecuelu, probudili su se sa nekada nezamislivom mogućnošću još mračnije budućnosti, zaključuje AP.

U Kubi zastave na pola koplja zbog smrti 32 specijalca u Venecueli

Kineski državljanin optužen za trgovinu fentanilom prebačen je iz Kube u SAD, saopštila je jutros meksička Vlada koja je organizovala njegov transfer.
Ži Dong Žang, poznat kao "Brat Vang", pobjegao je iz kućnog pritvora u Meksiku u julu. Sada je u rukama američkih vlasti, navele su meksičke vlasti.
Tražen je po nalogu za hapšenje koji je izdao američki savezni sudija u Atlanti prošlog jula zbog pranja novca.
"Brat Vang" je optužen da je snabdijevao kartele Sinaloa i Halisko Nueva Generasion, koje Vašington smatra glavnim krivcima za trgovinu fentanilom na svoju teritoriju i koje je u februaru proglasio "stranim terorističkim organizacijama".
Ži Dong Žang je uhapšen u Meksiku u oktobru 2024. godine, gdje je trebalo da bude izručen na zahtjev američkih vlasti. Nakon što je bio zadržan u zatvoru u Meksiko Sitiju, sudija mu je nekoliko mjeseci kasnije odobrio kućni pritvor, a on je pobjegao prošlog jula.
Taj kineski državljanin se smatra odgovornim za "uspostavljanje veza sa drugim kartelima za transfer fentanila iz Kine u Centralnu Ameriku, Južnu Ameriku, Evropu i SAD", saopštile su ranije meksičke vlasti.
Pod pritiskom američkog predsednika Donalda Trampa da obuzda trgovinu fentanilom, koja je ubila hiljade ljudi u SAD, Meksiko je pojačao svoje operacije protiv droge.
Američka agencija za borbu protiv droge tvrdi da su meksički karteli "u centru" krize sintetičkih droga u SAD.
Vašington optužuje Kinu za izvoz hemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila koji se prodaje u SAD.

Kineski državljanin izručen iz Kube u SAD zbog trgovine drogom

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je danas vlasti Kube da puste 700 političkih zatvorenika.
- Pozivamo na momentalno puštanje više od 700 nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika i pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u pozivu kubanskom režimu na odgovornost za zlostavljanja i štetan uticaj u regiji- saopštio je Rubio.
On je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska kubanskog disidenta Hose Danijela Ferera u Majami.
- Drago nam je što je Ferer sad slobodan od represije režima... Nakon godina zlostavljanja, mučenja i prijetnji smrću na Kubi- piše u Rubiovom saopštenju.

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Struja u cijeloj Kubi nestala je danas, četvrti put u manje od godinu, nakon potpunog prekida elektroenergetskog sistema, saopštile su vlasti.
- Došlo je do potpunog prekida elektroenergetskog sistema - saopštila su ministarstvo energetike i nacionalni sindikat električne energije.&nbsp;
Operater mreže je saopštio da je do ispada došlo u devet sati i 14 minuta, prenosi Rojters.
Iz ministarstava su kazali da se uzroci istražuju i da je proces obnove mreže već započeo.
&nbsp;Prije današnjeg pada mreže, u kojem je deset miliona stanovnika ostalo bez struje, mnogi širom ostrva već su svakodnevno imali nestanke struje u trajanju od 16 ili više sati.

Cijela Kuba bez struje

Istorija svjetskog boksa se piše u Varaderu. Nakon više od šest decenija, profesionalni boks se vraća na Kubu, a crnogorski borac Dilan Prašović i domaći bokser, jedan od najboljih u istoriji ove zemlje, Hulio Cezar La Kruz biće dio tog istorijskog trenutka. Oni će se u glavnoj borbi spektakla boriti u eliminacionom meču za WBA titulu u bridžer kategoriji.
Posljednji profesionalni bokserski meč na Kubi održan je, kako se navodi u saopštenju, 27. oktobra 1961. godine u Palati sportova u Havani, kada je nokautirao Hulia Karerasa u petoj rundi. Nakon toga, profesionalni boks je bio zabranjen čak 64 godina.
- Borba na Kubi protiv Hulija Cezara La Kruza, uz legendarne Teofila Stivensona i najboljeg boksera ove zemlje sa ogromnom bokserskom tradicijom Felika Savona, za mene predstavlja više od običnog sportskog izazova. To je šansa da postanem dio istorije. Ovaj meč simbolizuje povratak profesionalnog boksa na Kubu nakon više od šest decenija, što meni kao dijelu ovog spektakla i bokseru koji dolazi iz jedne male, ali sportske zemlje veoma imponuje i čini izuzetno srećnim i ponosnim - rekao je na konferenciji za novinare Prašović.&nbsp;
Ovo je, kako ističe, najveći izazov u njegovoj karijeri.&nbsp;
- Prihvatio sam borbu sa ovakvim rivalom jer ne mogu ništa da izgubim, ali mogu mnogo da dobijem. Ovaj meč može bukvalno preko noći da mi promijeni život. Svjestan sam kvaliteta i snage rivala, ali sam spreman i motivisan da se na najvećoj svjetskoj sceni predstavim u najljepšem svijetlu. Iako smo čak 24 sata putovali do Kube, dobro se osjećam, doveo sam kilažu na potrebnih 101 kilogram, tako da ću dati sve od sebe u ringu, a da li će to biti dovoljno za pobjedu ostaje da se vidi - rekao je Prašović.
Njegov protivnik La Kruz je kubanski heroj - dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion.
- Srećan sam što sam dio ovog događaja, koji predstavlja prekretnicu za moju zemlju i kubanski sport, jer od sada domaći bokseri mogu da se takmiče profesionalno na sopstvenom tlu, a istovremeno i da naša publika uživo prati vrhunske bokserske mečeve - kazao je La Kruz.&nbsp;
Očekuje ga, kako navodi, izuzetno težak i ozbiljan protivnik, veoma kvalitetan i opasan borac.&nbsp;
- Sigurno ga neću potcijeniti, pokušaću da nametnem svoj stil borbe i vjerujem da ću obradovati domaću publiku i na neki način ući u istoriju kubanskog boksa - istakao je La Kruz.
Najzaslužniji što je Dilan došao u situaciju da se bori sa La Kruzom je njegov menadžer Todor Zečević, koji je istakao da je ovaj meč za njegovog pulena prilika da se dokaže na globalnoj sceni.
- Dilan je na pragu da postane istorijski borac i možda upiše svoje ime u anale svjetskog boksa. On je došao na Kubu sa jasnom namjerom - da prekine niz pobjeda jednog od najtehničkijih boksera savremenog doba. La Kruz je poznat po gotovo baletskom kretanju po ringu, refleksima i hladnokrvnosti. Svjesni smo značaja meča i uloga, koji je ogroman, jer će pobjednik biti jedan korak bliže WBA tituli u bridžer kategoriji - rekao je Zečević.

Crnogorski bokser se na Kubi takmiči u eliminacionom meču za WBA titulu: Istorijska šansa Dilana Prašovića

Američki državni sekretar Marko Rubio u utorak je kritikovao autoritarne ljevičarske režime na Kubi, Nikaragvi i Venecueli, optužujući ih da su "neprijatelji čovječanstva" i da izazivaju regionalnu migracionu krizu.
Rubio boravi na Kostariki, trećoj stanici posjete Latinskoj Americi, svoje prve inostrane turneje kao šef američke diplomatije, s fokusom na zaustavljanje migracije u Sjedinjene Države.
- Ta tri režima koja postoje u Nikaragvi, Venecueli i na Kubi su neprijatelji čovječanstva i oni su stvorili migracionu krizu. Da nije bilo ova tri režima, ne bi bilo migrantske krize na (zapadnoj) hemisferi - rekao je Rubio novinarima u Kostariki.
- Napravila su ga zato što su to zemlje čiji sistemi ne funkcionišu - rekao je na španskom Rubio, sin kubanskih imigranata.
On je posebno kritikovao Nikaragvu, čiji je parlament nedavno odobrio ustavni amandman dajući predsjedniku Danijelu Ortegi, nekadašnjem gerilcu, i njegovoj supruzi Rosario Muriljo kontrolu nad svim državnim ovlašćenjima.
- U slučaju Nikaragve, ona je pretvorena u porodičnu dinastiju s kopredsjedništvom gdje su u suštini pokušali da eliminišu Katoličku crkvu i vjersku zajednicu, a svako ko pokuša da preuzme vlast od tog režima biva kažnjen - rekao je Rubio.
- Vidjeli smo hiljade i hiljade Nikaragvaca koji bježe iz tog sistema iz istog razloga zašto ljudi napuštaju Kubu ili Venecuelu - dodao je on.
Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel je među prvim regionalnim liderima koji su reagovali na izjavu državnog sekretara SAD.
On je na mreži Iks (X) rekao da je izjava Rubija dokaz "besramnosti" američkih političara i za odliv migranata iz svoje zemlje okrivio američki trgovinski embargo Kubi koji traje više od šest decenija.
- Dokazano je da je migracioni egzodus na Kubi proporcionalan pooštravanju blokade, čime se naš narod lišava osnovnih stvari - napisao je Dijaz-Kanel.
- Čovječanstvo je ugroženo vašim neofašizmom - dodao je on.
Rubio je u utorak otišao iz Kostarike u Gvatemalu, pošto je već posjetio Panamu i Salvador.
Lider Salvadora Najib Bukele ponudio je da osuđenike iz američkih zatvora smjesti u mega-zatvor za članove bande otvoren prije dvije godine na ivici džungle.
Rubio mu se zahvalio na ponudi i rekao da je Bukele takođe spreman da prihvati deportovane članove bandi iz drugih zemalja Latinske Amerike, uključujući Venecuelu.
On je rekao da će administracija Donalda Trampa morati da procijeni da može da prihvati ponudu Salvadora za smještaj američkih osuđenika.
On je rekao da je to "nevjerovatna ponuda, bez presedana".
- Očigledno je da ćemo to morati da proučimo sa naše strane; očigledno je da su tu uključena pravna pitanja. Imamo ustav, imamo svakakve stvari, ali to je veoma velikodušna ponuda - rekao je on.

Rubio optužio Kubu, Nikaragvu i Venecuelu za migracionu krizu

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: kuba