Iako su principijelne Demokrate dok su bile u opozicionim klupama na sav glas kritikovale slučajeve obnašanja dvije ili više javnih funkcija, danas ostaju začuđujuće nijeme kada to čini jedan od njihovih funkcionera, navodi se u saopštenju Kluba odbornika DPS-SD-Građani u SO Kolašin.
Bojan Medenica, kako ističu, direktor Skijališta Crne Gore, odbornik u Skupštini opštine Kolašin i član Izvršnog odbora Turističke organizacije Kolašin, i pored odluke Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno kršenje odredbi koje se odnose na ograničenje u vršenju javnih funkcija, i dalje nastavlja da pokriva sve tri funkcije.
Prema njihovim riječima, u tome Medenici na ruku ide i odbijanje njegovog partijskog kolege da sazove sjednicu Odbora za izbor i imenovanje na kojoj bi se konstatovao prestanak odborničke funkcije, kao i inertnost Agencije da pred sudom pokrene odgovarajući prekršajni postupak zbog povrede zakona.&nbsp;
- Agencija koja je protiv odbornika pokretala prekršajne postupke i zbog kašnjenja u predaji izvještaja o prihodu i imovini sada ignoriše očigledan slučaj konflikta interesa - navodi se u saopštenju.&nbsp;
I dok, kako dodaju, građani Kolašina napuštaju svoj grad u potrazi za poslom, pojedinci uz svesrdnu pomoć partije uspijevaju da pokrivaju tri funkcije za koje ih ništa sem partijske knjižice ne preporučuje.
- Iako se Bojan Medenica nevješto brani navodeći da više funkcija nastavlja da obavlja jer nije siguran da li će nakon isteka mandata vršioca dužnosti biti izabran za direktora u punom mandatu, to ne treba da radi na štetu građana i budžeta. Adresa za rješavanje te nedoumice je njegova partija kao i koalicioni partneri - ističu iz kolašinskog DPS-a i SD-a.&nbsp;
ističu da je na ovaj način po ko zna koji put ogoljen katastrofalan međusobni odnos koalicionih partnera u vlasti na lokalnom nivou, a to i ne čudi jer jer je riječ o profilima kojima je na prvom mjestu preraspodjela funkcija i podmirenje ličnih i partijskih apetita, a ne interes građana.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bojan Medenica pokriva tri funkcije i krši zakon

Službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije iz Berana i Kolašina su, od 4. do 7. jula, sproveli pojačane aktivnosti kontrole saobraćaja teretnih motornih vozila. 
Zbog nepoštovanja propisanih zabrana sankcionisano je 49 vozača teretnih motornih vozila, kojima su na licu mjesta izdati nalozi za plaćanje novčane kazne.
Cilj ovih aktivnosti je poštovanje zabrane saobraćaja za teretna motorna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, na dionici puta Kolašin–Jelovica–Berane, kao i na dionici puta Podgorica–Mioska–Kolašin, u vremenskom periodu od 17 do 22 sata, kada je shodno važećoj naredbi na snazi zabrana saobraćaja za ovu kategoriju vozila.

1250x600

Sankcionisano 49 vozača teretnjaka, kršili zabranu saobraćaja na dionicama Kolašin–Jelovica–Berane i Podgorica–Mioska–Kolašin

Branko Kastratović, direktor Osnovne škole "Bajo Jojić" iz Andrijevice kazao je da je nastavnik u područnom odjeljenju te ustanove, u Rijeci Marsenića, koji je danas radio uprkos državnom prazniku, prekršio zakon i narušio ugled škole.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdaci-u-skoli-i-na-neradni-dan-ucenici-podrucnog-odjeljenja-os-bajo-jojic-na-poziv-nastavnika-i-danas-na-nastavi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je dodao, prema tom nastavniku će biti "primijenjene sve zakonske mjere", prenose Vijesti.
- Od strane Zavoda za školstvo obaviješteni smo da ćemo od 26. maja 2025. godine imati redovni obilazak prosvjetne inspekcije. Danas, 21. maja 2025. godine sam obaviješten od direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje, uvažene Svetlane Drobnjak, da imaju saznanje da je u PU Rijeka Marsenića, pri OŠ 'Bajo Jojić' organizovana nastava. Sa velikim zaprepašćenjem sam primio ovu informaciju i kontaktirao kolegu koji radi u toj područnoj ustanovi. Pomenuti kolega je potvrdio da je danas radio i, kako navodi 'Utvrđivao gradivo sa djecom', jer će imati nadzor od ponedjeljka. Ja, kao direktor škole, u ime svih radnika naše škole i u svoje ime se ograđujem od postupka i riječi kolege - kazao je Kastratović.

Direktor škole u Andrijevici: Nastavnik koji je radio na praznik prekršio zakon i narušio ugled ustanove

Crnogorski PEN centar tvrdi da je Administrativni odbor prikrio i zanemario u redovnoj proceduri kandidaturu te organizacije za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, ističući da imaju i dokaze za to. Ocijenili su da je cilj spriječiti ulazak nepodobnih članova u Savjet i poručuju da će o ovim protivzakonitim aktivnostima crnogorskog zakonodavnog organa obavijestiti Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori i Evropsku komisiju. Iz PEN centra su podsjetili da je na sjednici, održanoj 25. marta, Administrativni odbor Skupštine Crne Gore konstatovao je da su “oba” prijedloga za članstvo u Savjetu Agencije za audio-vizuelne medijske usluge “blagovremena ali nepotpuna”. - Na konkurs su se, prema onome što smo čuli na navedenoj śednici (a što je bilo moguće pratiti uživo preko sajta Skupštine i skupštinskoga Jutjub kanala), prijavila dva kandidata – jedan za članstvo u ime nevladinih organizacija koje se bave medijima i jedan kandidat CANU. Niti jednom riječju, ni na datoj śednici, ni u izvještaju na sajtu Skupštine, ni u izvještajima dostavljenim medijima, nije pomenuto da je 10. marta, prijemnoj kancelariji Skupštine Crne Gore, osam dana prije isteka roka, u skladu sa zahtjevima javnoga poziva objavljenog 30. januara ove godine, u zatvorenoj koverti Crnogorski PEN centar predao dokumentaciju za svojega kandidata. Kandidatura Crnogorskoga PEN-a, iako uredno i na vrijeme dostavljena, nije konstatovana, jer – protivno zakonima i vladavini prava – nije ni ušla u proceduru - navedeno je u saopštenju PEN centra. Nakon što je PEN zatražio povrat dokumenata, dobili su usmeni odgovor da dokumentacija nije ni predata jer o njoj u Skupštini nema nikakvog traga. - Evidentno je da svojim ponašanjem Skupština Crne Gore, njen predśednik Andrija Mandić i članovi Administrativnoga odbora u kontinuitetu krše Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama. Svjesni toga, prilikom predaje dokumentacije zahtijevali smo da fotografišemo prijemni pečat na koverti kao dokaz o blagovremenosti prijave. Tek se na osnovu te fotografije, dan kasnije, pomenutoj dokumentaciji ušlo u trag - kažu u PEN centru. Trag je, ističu, vodio do Administativnoga odbora, odgovornog organa za zakonito sprovođenje izbora članova SAMU. - No iako nam je prvobitno rečeno da pod datumom predaje prijave nije zavedeno ništa, u dopisu prilikom povraćaja napokon pronađene dokumentacije volšebno se našao zavodni broj 00-63-14/25-10/3 - napominju u PEN centru. Očito je, naglašavaju, da je Crnogorski PEN centar predao kandidaturu prema važećim propisima, a da je zakulisnim radnjama članova Administrativnoga odbora ta kandidatura prikrivena i zanemarena u redovnoj proceduri. Stoga je Crnogorski PEN centar zatražio pisano obrazloženje o razlozima prikrivanja dokumentacije, neuvrštavanja dokumentacije u zvaničnu proceduru, te pisanu potvrdu da će u narednome konkursu biti poštovan Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama u pogledu redosljeda kandidata.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512230528_4492413bf205c3af5c3b1fbb1939b14ac9cbbede9d0cc333d343694e4baf6087" data-rendition-name="original" width="1600" height="842" loading="lazy" alt="dokaz"></figure>  - Na naša je, pak, pitanja poslata 29. aprila Administrativni odbor odgovorio 5. maja. Uz odgovor je, kao navodni dokaz da je sve bilo u skladu s procedurom, priloženo i odštampano Saopštenje sa śednice održane 25. marta 2025. godine sa sajta Skupštine Crne Gore. Ipak, uvidom u sajt može se primijetiti da je sadržina saopštenja izmijenjena, a provjerom metainformacija lako je utvrditi da je promjena izvršena samo dan nakon dostavljanja naše reakcije. Administrativni odbor tom naknadnom izmjenom javno dostupnih podataka nastoji prikriti svoje protivzakonito djelovanje - tvrde u PEN centru. Ono što predstavnici Skupštine i predstavnici građana u Skupštini Crne Gore nijesu u mogućnosti da izmijene jesu, kažu u PEN centru, saopštenja medija o podnešenim kandidaturama (zvanične informacije iz Skupštine Crne Gore), kao ni video-zapis sa pomenute sjednice koji postoji na Jutjub kanalu parlamenta, na kojem članovi Administrativnoga odbora raspravljaju o dvijema kandidaturama, što se čuje iz izvještaja poslanika Bogdana Božovića. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6oJV7ZE5T7s&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovo je, kažu u PEN centru, samo još jedan u nizu dokaza manipulacija i malverzacije Skupštine Crne Gore na čelu s Andrijom Mandićem i Administrativnoga odbora s predsjednicom Jelenom Nedović i njihovih nastojanja da kršenjem Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama onemoguće efikasno praćenje rada crnogorskih elektronskih medija. - Cilj im je jasan – spriječiti ulazak trenutnim vlastima nepodobnih članova u Savjet i time pospješivati nepristrasnost medija, jednostranost izvještavanja i širenje propagande. Dužni smo o ovoj prevari i protivzakonitim aktivnostima obavijestiti javnost, a s obzirom na značaj teme i činjenicu da su mediji u žiži interesovanja EU o ovim ćemo nepočinstvima crnogorskoga zakonodavnoga organa obavijestiti i međunarodne partnere, Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori te Evropsku komisiju - poručili su iz PEN centra.

PEN centar: Skupština prikriva našu kandidaturu za Savjet AMU, obratićemo se EK

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: krsenje-zakona