Učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju jedina je šansa da se u društvu njeguju i garantuju građanske, demokratske i antifašističke vrijednosti, ali predstavnici vlasti čine sve da do tog procesa ne dođe, jer mu ne pristupaju ozbiljno, ocijenila je članica medijskog tima SDP-a i predstavnica Evropskog saveza Jovana Vuković.
Ona je gostujući u Drugačijoj radio vezi istakla da proces kakav su evropske integracije ne mogu da vode, niti to čine nosioci najviših državnih funkcija, poput predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji, kako ocjenjuje, evropske partnere ipak ne mogu uvjeriti u svoju posvećenost idejama koje su suprotne onome što ispoljavaju kroz dnevnu politiku.
- Ne vjerujem da naši partneri iz Evropske unije zaista vjeruju da se Andrija Mandić preko noći promijenio i postao veliki evropejac, jer to nije čovjek koji je na političkoj sceni od juče, već godinama i njegova politika se vrlo dobro zna u ovoj državi. Mislim da i van ove države ljudi znaju. ali trenutno je na funkciji na kakvo jeste i to više predstavlja ukazivanje poštovanja njemu zbog države koju predstavlja, ali vjerujem da naravno da je svima jasno i ko je Andrija Mandić i što je njegova politika i da ova njegova trenutna igra da je evropejec prosto neće moći dugo da pije vodu i neće, a mislim da niko u nju ne vjeruje, da ni on sam prvo ne vjeruje u nju, pa onda ni njegovi birači. Ono što će biti interesantno vidjeti jeste kad dođe momenat izbora, pošto znamo da dominantno biračko tijelo Andrije Mandića nije proevropski orijentisano. Biće interesantno vidjeti kako će tad da izniveliše ovaj odnos i ovaj nastup, generalno, i da li će to uticati na pad njegovog biračkog tijela, odnosno pad podrške na izborima - istakla je Vuković.
Vuković je zabrinjavajućom ocijenila činjenicu da zainteresovanost za političke promjene opada ne samo kod mladih, već i uopšte u društvu koje se sve više navikava na politički ambijent u kojem pojave koje su demokratska društva davno iskorijenila otvoreno promovišu predstavnici vladajuće većine.
- Problem je naša situacija na političkoj sceni i ono zbog čega mladi ljudi ne žele da se upliću, da tako kažem, u bilo koju političku opciju, ni da se bave ovim poslom kad vide kako izgleda naša dnevno-politička scena. S druge strane, treba da uzmemo u obzir i to da nam je na svim izborima sve manja i manja izlaznost, ne samo kada su u pitanju mladi, već sve kategorije društva koje sve manje vjeruju u sam proces izbora, pa onda i u sve ostalo. Mislim da smo zaboravili u međuvremenu koliko možemo da utičemo na prilike u ovoj državi – izlaskom na izbore koliko možemo da utičemo i da mijenjamo situaciju i mislim da je to ono što mladim ljudima mora da se predstavi, da ako su oni budućnost ove zemlje, treba tu budućnosti da kreiraju - pojasnila je Vuković.
Prema riječima naše sagovornice na urušavanje građanskog aktivizma i pasivnost posebno utiču događaji poput nedavnog procesuiranja 35 osoba koje su se pobunile zbog kršenja zakona i gaženja ideje antifašizma koje su iskazali protestnim okupljanjem 8. jula uoči dodjele najvišeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade.
- Ako imate situaciju da nakon toga policija procesuira te građane, a ne one odgovorne za kršenje zakona, šta će jedna mlada osoba da pomisli? Pomisliće: ako se pobunim – biću uhapšen, priveden... - naglasila je sagovornica Antene M.
Ona se osvrnula i na konstantno pominjenje ideje o „pomirenju“ i „kompromisu“ koju od 2020. uporno zagovara vladajuća većina.
- Mislim da je poziv na kompromis koji dolazi od vladajuće većine zapravo bristanje tragova i skrivanje od odgovornosti, jer uvijek kad pozivu na kompromis primijećuje se da zapravo žele da se sakriju iza nekih svojih ideja i da 'operu ruke' od nekih svojih loših politika. Kompromis oko nekih tehničkih i važnih stvari, ako se vratimo na evropski put u zatvaranju poglavlja – da. Međutim, ono sa čim naprosto nema kompromisa i ne bi smjelo biti jesu upravo građanske vrijednosti i jeste ono što propisuje Ustav Crne Gore, tako da sve što nije u skladu sa tim jeste neka crvena linija i trebalo bi biti crvena linija, ne samo ako govorimo o opoziciji, nego i o građanima. Jer, ako smo mi jedno građansko i sekularno društvo, sve što može to da tome naškodi i da to poremeti, treba da budemo biti protiv toga, a vidimo da svaki dan imamo niz dešavanja koja remete upravo taj građanski i sekularni karakter ove države. Mislim da su to stvari oko kojih ne bi trebalo da imamo kompromise - zaključila je Vuković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vuković u DRV: Vlast čini sve da Crna Gora ne uđe u EU, nema „pomirenja“ i „kompromisa“ sa kršenjem Ustava

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

500x500

1250x600

1084x550

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Iz Građanskog pokreta URA su saopštili da pozdravljaju dolazak evropske komesarke za proširenje Marte Kos, ali i da neće prisustvovati sjednici Skupštine kojom presjedava Andrija Mandić koji, kako su kazali, predvodi sve retrogradne pokušaje parlamentarne većine.
- Naravno da ćemo biti na sastanku sa gospođom Kos, upravo da bi pojasnili da naš evropski put usporava ova parlamentarna većina. Trenutno je u Crnoj Gori blokada Parlamenta zato što parlamentarna većina brutalno krši Ustav, urušava vladavinu prava kao najvažniji evropski standard, svađa Crnu Goru sa susjedima i unižava našu državu - ukazali su u Građanskom pokretu URA.
Dolazak Kos je, cijene oni, potvrda da je Crna Gora važan partner.
- I vjerujemo sljedeća članica Evropske unije. Sve naše napore uložićemo, kao i do sada u ovaj najvažniji spoljnopolitički cilj naše države. Ova posjeta je važan podstrek za sve nas koji smo apsolutno posvećenievropskom putu Crne Gore - dodali su u saopštenju.
Važna je, kažu, i poruka i za parlamentarnu većinu, koja krši Ustav i svakodnevno svojim retrogradnim politikama pokušava da nas skrene sa evropskog puta, da neće uspjeti u svojim naumima.
- Većina je jedina odgovorna za blokadu Parlamenta i trenutnu institucionalnu krizu. Naš povratak u poslaničke klupe će se, kao što smo više puta pojasnili, desiti kad parlamentarna većina povuče protivustavnu odluku Ustavnog odbora, što može učiniti za jedan dan.Evropska unija će u Građanskom pokretu URA uvijek imati pouzdanog partnera za sve evropske reforme i vrijednosti, kao i do sada - zaključili su u Građanskom pokretu URA.
I Socijaldemokrate su juče saopštile da će prisustvovati sastanku sa Kos, ali ne i sjednici Skupštine. Tako će Socijaldemokrate ostati pri stavu da neće prisustvovati sjednicama Skupštine dok traje ustavni puč koji je započet u decembru prošle godine kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.

URA: Pozdravljamo dolazak Marte Kos, ali nećemo prisustvovati sjednici kojom presjedava Andrija Mandić

Ne želimo i nećemo glumiti normalnost, niti davati legitimitet onima 
koji na brutalan način i silom krše Ustav - poručio je predstavnik 
Evropskog saveza i međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković. 
 
On je uoči posjete komesarke Evropske unije za proširenje Marte Kos crnogorskom parlamentu poručio da ne žele i da neće biti glumci u predstavi međunarodnu publiku režisera Milojka Spajića 
 
- U trenutku kada vladajuća većina suspenduje Ustav, slobodu govora, krši zakone, a građanima ne može garantovati bezbjednost, bilo bi licemjerno razgovarati o bilo kojoj drugoj temi. Liniju smo podvukli. Zahtjeve smo ispostavili. Odustati nećemo - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Ne želimo da dajemo legitimitet onima koji na brutalan način krše Ustav

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skupštinskog tijela Nikola Rakočević u intervjuu Agenciji Mina. 
 
On je kazao da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim supštinskim procedurama. 
 
- Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate poštovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu - podvukao je Rakočević.
Upitan da prokomentariše najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim ponašanjem u Crnoj Gori. 
 
- U trenutku kada neko pošalje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog ponašanja u Crnoj Gori - rekao je Rakočević. 
 
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne pokušaje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora. 
 
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija. 
 
- Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore naš evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo - istakao je Rakočević. 
 
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. 
 
- Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da poštuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu - dodao je Rakočević.
<h2>Većina neće biti sama u parlamentu</h2>
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne poštovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav. &nbsp;
- Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu - rekao je Rakočević.&nbsp;
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji zaštite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvišeg pravnog akta i karaktera Crne Gore.&nbsp;
- Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar - rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.&nbsp;
&nbsp;- I sada pokušavaju, nevještom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države - zaključio je Rakočević.
<h2>Ustav bačen pod noge parlamentarne većine</h2>
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kršenja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore. 
 
- EU je ocijenila da se mora vratiti poštovanje Ustava. Obratite pažnju na saopštenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog dešavanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD - rekao je Rakočević. 
 
Kako je naveo, to je potvrdilo ono što je opozicija tvrdila - da je Ustav prekršen, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine. 
 
- I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na našem putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke - dodao je Rakočević. 
 
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo urušavanje pravnog sistema Crne Gore. 
 
- Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi šansu koja je otvorena pred njom - rekao je Rakočević. 
 
On je naglasio da ta šansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time što će držati politiku proširenja živom. 
 
- A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU - dodao je Rakočević.
<h2>Ugroženi međunarodni imidž i bezbjednosni sektor ključni problemi</h2>
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor. 
 
- Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili naše dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner - rekao je Rakočević. 
 
On je kazao da Crna Gora više nije država koja ima usaglašenu politiku s EU, iako je ima na papiru. 
 
- Radi se na tome da se ruši mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora više nije - naglasio je. 
 
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i zaštitu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada. 
 
- Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema - istakao je Rakočević. 
 
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba - bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformiše zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
<h2>Ispuštena velika šansa</h2>
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu. 
 
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preporukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor. 
 
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se šalje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu. 
 
- Velika šansa je ispuštena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skupštine - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno ponašanje. 
 
Kako je naveo Rakočević, Ustav „gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine. 
 
- Upravo se dešava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani još prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim našim strateškim i nacionalnim i međunarodnim ciljima - rekao je Rakočević. 
 
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne poštovati građane i Crnu Goru. 
 
- Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovršimo to malo posla što je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora - dodao je Rakočević.
<h2>Izbori u jednom danu bi mogli da doprinesu stabilizaciji</h2>
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rješenje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija. 
 
- Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore - rekao je Rakočević. 
 
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička prašina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca. 
 
- Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rješenja donese - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da bi takvo rješenje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti. 
 
- Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada išlo na lokalne izbore u jednom danu - rekao je Rakočević. 
 
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmišljati i o koraku prema otvorenim listama, što je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU. 
 
- Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira što mi možda imamo naše viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mišljenja i spremni smo da pravimo kompromise - poručio je Rakočević. 
 
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.

Rakočević: Opozicija ne bojkotuje parlament nego brani nacionalne interese, i Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: krsenje-ustava