Crna Gora se nalazi na raskrsnici između deklarativne posvećenosti i stvarne potrebe za reformama koje će omogućiti dosljednu i humanu primjenu Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku u Crnoj Gori. Zato se budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora usmjeriti ka izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora.
To je dio zaključaka i preporuka iz analize „<a href="https://cgo-cce.org/2025/09/27/mladi-pred-zakonom-izazovi-i-rjesenja-maloljetnickog-pravosudja-u-crnoj-gori/" target="_blank">Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori</a>“, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“.
Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela.
Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama - 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela.
Istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60 odsto srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu - od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je, kažu, pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju.
- Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom - naveli su u CGO.
Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.
Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Raste broj maloljetnika prijavljenih za krivična djela: CGO poziva institucije da jačaju prevenciju i resocijalizaciju

Crna Gora ima dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje i propisivanjem novih krvičnih djela taj problem se ne može riješiti, ukoliko institucije budu nefunkcionalne, a zakoni se ne budu pravilno primjenjivali, smatraju sagovornici agencije MINA.
Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Projektna koordinatorka Instituta za medije, Vesna Rajković Nenadić, ocijenila je da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj, a šta krivično djelo.
Advokat Veselin Radulović je rekao da to nije dobro rješenje, navodeći da Crna Gora ima problem sa primjenom zakona.
- U ovom momentu u pravnom okviru imamo dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje, ali je problem što nemamo funkcionalne institucije koje do sada primjenu tog pravnog okvira nijesu obezbjeđivale u praksi - kazao je Radulović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, taj problem se ne može riješiti izmjenom Krivičnog zakonika i propisivanjem novih krvičnih djela, već funkcionalnim institucijama i pravilnom primjenom zakona.
- Vlada je, nažalost, po ko zna koji put, posegla za jednom vrstom političke i populističke priče, gdje se javnosti pokušava predstaviti kao da postoji volja da ovaj problem riješe i uvijek to rade tako što predlažu izmjene ili dopune postojećih zakona - naveo je Radulović.
Radulović je kazao da do sada Vlada nije uradila ništa kako bi obezbijedila uslove da institucije primijene taj pravni okvir koji je, prema njegovoj ocjeni, do sada bio dovoljan da bi na govor mržnje reagovalo adekvatno.
Raduloviće je ocijenio da je ključni problem što institucije ne primjenjuju zakone onako kako bi trebalo.
- Taj problem se nikada nigdje nije riješio izmjenom i dopunom zakona, već upravo njegovom primjenom u praksi na bolji i efikasniji način - istakao je Radulović.
Rajković Nenadić smatra da u Crnoj Gori postoji zadovoljavajući pravni okvir za suzbijanje govora mržnje, iako je potrebno neka rješenja dodatno pojačati posebno kako bi postojala jasna razlika šta je prekršaj a šta krivično djelo.
Ona je kazala da uvođenje novog krivičnog djela teški oblik govora mržnje može biti dobro rješenje ako se ta odredba bude primjenjivala u praksi.
- Ipak, smatram da je problem u tome što se ni sadašnja rješenja ne primjenjuju u praksi ili se primjenjiju selektivno pa u istoj pravnoj stvari djelo bude kvalifikovano kao prekšaj a u drugoj kao krivično djelo”, rekla je Rajković Nenadić agenciji MINA
Kako je istakla, govor mržnje u Crnoj Gori je sastavni dio nekoliko zakona.
Rajković Nenadić je pojasnila da su Krivičnim zakonikom iz članova 370 i 443 propisane kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za osnovni oblik djela, odnosno i do osam i deset godina za kvalifikovane oblike djela iz člana 370.
- Analize nevladinih organizacija su pokazale da su u praksi za izvršenje ovih djela i njihovih kvalifikovanih oblika izricane uslovne osude i kazne od tri mjeseca do godinu dana zatvora - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je dodala da su i u prekršajnom postupku za prekršaj iz Zakona o javnom redu i miru, za koji je predviđena novčana kazna od 250 do 1,5 hiljada eura ili kazna zatvora od 60 dana, izricane kazne od 150 do najviše hiljadu eura.
Rajković Nenadić je podsjetila da ombudsman u svojim izvještajima ukazuje da se prilikom kvalifikovanja prekršaja ima u vidu odredba člana Zakona o zabrani diskriminacije kojom je govor mržnje predviđen kao poseban oblik diskriminacije, kao i da se prilikom odmjeravanja sankcije za govor mržnje uzimaju u obzir otežavajuće okolnosti u vidu motiva za izvršenje zasnovanog na predrasudi, odnosno ličnom svojstvu žrtve.
Ona je kazala da građani/ke prijavljuju najviše govor mržnje na onlajn /online/ platformama.
- Internet prostor je i dalje bez adekvatne, odnosno nedovoljno efikasne kontrole i administracije sadržaja, a govor mržnje i drugi nezakoniti sadržaji se lako šire. To je posebno opasno jer napadi iz onlajn prostora mogu eskalirati fizičkim napadom - upozorila je Rajković Nenadić.
Kako je navela, podaci Uprave policije pokazuju da po prijavama za komentare često nije bilo moguće utvrditi identitet počinilaca, zbog čega u tim predmetima nije izrečena sankcija.
- Zato smatram da je mnogo važnije od uvođenja novih krivičnih djela edukacija i primjena postojećih rješenja u praksi - rekla je Rajković Nenadić.
Ona je kazala da je pitanje šta je govor mržnje i koliko predstavnici pravosudnih organa znaju praksu Evropskog suda kada je riječ o slobodi izražavanja, odnosno gdje se završava sloboda izražavanja, a gdje počinje govor mržnje.
Kako je naglasila, svaki sporni govor (psovke, uvrede, zapaljivi govor itd.) o kojem izvještavaju mediji nije nužno govor mržnje.
- Govor mržnje zakonom je zabranjeni govor, dok su granice slobode izražavanja ustanovljene međunarodnim standardima koje imaju primat u odnosu na nacionalno zakonodavstvo - pojasnila je Rajković Nenadić ističući da svako ograničenje slobode govora mora ispuniti određene uslove.
Radulović je naglasio da govor mržnje ne uživa zaštitu po Ustavu Crne Gore, ni po Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ni po praksi Evropskog suda za ljudska prava, i da bi na takav govor institucije morale da reaguju.
On ocjenjuje pozitivnim obavezujuće uputstvo koje je vrhovni državni tužilac izdao vezano za postupanje državnih tužilaca u predmetima govora mržnje, a koje bi trebalo da bude usmjereno na promjenu praksi.
- Ako uputstvo bude primjenjivano neselektivno, bez izuzetka u svakom slučaju, to može da doprinese boljim rezultatima kada je u pitanju borba protiv govora mržnje - zaključio je Radulović.

Od uvođenja novih krivičnih djela važnija primjena zakona u praksi

Ministarstvo pravde Crne Gore 4. aprila uputilo je kolegama iz Srbije molbu za izručenje Nikšićanina Ranka Radulovića koji je uhapšen 26. marta u Beogradu po međunarodnoj potjernici – saopšteno je Portalu ETV iz kabineta ministra Bojana Božovića.
Raduloviću je nakon hapšenja određen ekstradicioni pritvor.
Iz Ministarstva pravde saopštili su da se Radulović potražuje zbog silovanja, krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, teško ubistvo putem podstrekavanja i produženog krivičnog djela zelenaštvo. Radulović se potražuje i zbog izdržavanja jedinstvene kazne zatvora od dvije godine i tri mjesesa zbog počinjena dva krivična djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti – presudu je izrekao Osnovni sud u Danilovgradu. Takođe, iz Ministarstva su ukazali i da Radulović treba da izdržava kaznu zatvora od osam mjeseci zbog ugrožavanja sigurnosti u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 26. januara do 26. juna 2023. godine.
Radulović je bio u bjekstvu od juna 2024. godine. Sumnja se da je Radulović 31. maja 2024. silovao dvadesettrogodišnju djevojku. Protiv njega je Više državno tužilaštvo podiglo optužnicu koju je Viši sud potvrdio.
Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.
Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina Igora Vukotića bili su tada visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, Duško Golubović i Duško Koprivica.
On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor nakon što tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.
Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.
Hapšen je i zbog nedozvoljenog držanja oružja.

Marija Žižić

Ministarstvo pravde uputilo Srbiji molbu za izručenje Radulovića

Uprava policije je, od 31. marta do 7. aprila, podnijela 97 krivičnih prijava, na osnovu kojih su procesuirane 103 osobe i dva pravna lica, zbog sumnje da su počinili 120 krivičnih djela.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u proteklih sedam dana rasvijetljeno je krivično djelo teško ubistvo i uhapšen osumnjičeni. 
Podnijete su dvije krivične i tri prekršajne prijave protiv pet operativno – interesantnih i sa njima povezanih lica od strane regionalnih centara bezbjednosti Centar, Sjever i Zapad.
- Višem državnom tužilaštvu je podnijeto osam krivičnih prijava protiv devet poznatih i tri nepoznata lica zbog izvršenih 10 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 osoba, zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
Zaplijenjeno je više od 30 kilograma marihuane i više od 33 grama kokaina. 
Specijalnom držanom tužilaštvu je podnijeta krivična prijava protiv pet osoba koje se dovode u vezu sa krijumčarenjem kokaina na transnacionalnom nivou iz Južne Amerike prema zemljama Zapadne Evrope i Australije. 
- U vezi sa tim, uhapšene su dvije osobe, još dvije osobe u bjekstvu, dok se jedno lice nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija zbog izvršenja krivičnih djela u drugim krivičnim predmetima - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ekonomski i ekološki kriminal</h2>
U cilju održavanja stabilnog bezbjednosnog ambijenta preduzete su proaktivne mjere i radnje u odnosu na članove organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantna i sa njima povezana lica, kao i aktivnosti sa fokusom na pronalazak oružja u ilegalnom posjedu građana, na osnovu kojih je izvršeno ukupno 35 pretresa na 32 lokacije širom Crne Gore, kojom prilikom je pronađeno 18 komada oružja, 464 komada oružja, minsko- eksplozivna sredstva, gasno i startno oružje.
Podnijeto je 11 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih i dva pravna lica za 14 počinjenih krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala kojima je pričinjena je materijalna šteta od 176.232 eura.
Kada je u pitanju jedan od nacionalnih prioriteta - ekološki kriminal u skopu ovih aktivnosti podnijete su četiri krivične prijave, protiv četiri lica za izvršena četiri krivična djela u oblasti nelegalne gradnje, bespravne sječe šuma i građenja objekta bez prijave i dokumentacije za građenje a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 3.900 eura. 
U oblasti poreskih utaja, kroz projekat ’’Evazija’’, podnešena je jedna krivična prijava protiv jednog fizičkog i jednog pravnog lica, za dva krivična djela utaja poreza i doprinosa, a pričinjena je materijalna šteta na račun Budžeta Crne Gore u iznosu od 96.183,76 eura. 
Osnovnom državnom tužilaštvu su iz oblasti suzbijanja korupcije, podnijete tri krivične prijave protiv tri osobe zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja u javnom sektoru i jedno krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, a pričinjena je materijalna šteta od 72.327,68 eura.
<h2>Krivične prijave protiv 14 maloljetnika</h2>
Registrovano je i procesuirano 21 krivično djelo nasilje u porodici na štetu 24 osobe, a podnijeta je 21 krivična prijava protiv 22 osobe. Podnijeto je 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici izvršenih od strane 11 osoba na štetu 10 osoba.
- Kada je u pitanju maloljetnička delinkvencija i vršnjačko nasilje podnijeto je pet krivičnih prijava i četiri dopune krivičnih prijava protiv 14 maloljetnika zbog krivičnih djela: silovanje, nasilničko ponašanje, izazivanje opšte opasnosti,napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, oduzimanje vozila, teška krađa, uništenje i oštećenje tuđe stvari - navedeno je u saopštenju.
Locirano je i uhapšeno deset osoba po potjernicama, od čega tri po međunarodnim potjernicama, i sedam lica po nacionalnim i lokalnim potjernicama.
U proteklih sedam dana pronađeno je pet nestalih osoba.
Kada je u pitanju bezbjednost drumskog saonraćaja na crnogorskim putevima evidentirano je: 105 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice stradalo, 14 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, dok je 31 učesnik u saobraćaju zadobio lake tjelesne povrede. Pripadnici policije su podnijeli 422 prekršajne prijave, izdali 3.269 prekršajnih naloga i uhapšeno 163 osoba zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja.
<h2>Zabranjen ulaz za 13 osoba</h2>
Na graničnim prelazima u Crnoj Gori kontrolisano je 325.734 lica, od toga 167.250 na ulazu i 158.484 na izlazu iz Crne Gore. U okviru navedenog kontrolisano je 101.278 motornih vozila, 69 plovila, 409 vazduhoplova i 39 vozova.
U izvještajnom periodu na graničnim prelazima nije dozvoljen ulaz u Crnu Goru za 13 osoba.
Službenici Sektora granične policije podnijeli su jednu prekršajnu prijavu i izdali 131 prekršajni nalog shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 48 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 22 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, 15 osoba je izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a inicirano je 30 prestanaka privremenih boravaka. 
- Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala tri akcije „Stranac“ - navedeno je u saopštenju.

Za sedmicu procesuirane 103 osobe, pričinjena šteta po različitih osnovama više od 300.000 eura

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Službenici Uprave policije su od 4. do 11. novembra na teritoriji Crne Gore registrovali 119 krivična djela, za koja će odgovarati 105 osoba.
- U trenutku izvršenja 35 krivičnih djela je registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvjetljavanjem 32 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 91,4 odsto - saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici kriminalističke policije uhapsili su 49 osoba, od čega njih 43 zbog učinjenih krivičnih djela, pet zbog učinjenih prekršaja, a jedno lice po osnovu potjernice.
<h2>Intenzivna potraga za Balijagićem</h2>
Policija je tokom prethodne sedmice, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, oduzela tri komada oružja i 58 komada municije različitog kalibra. 
- U protekloj sedmici registrovano je jedno teško ubistvo na štetu dva lica, po nepoznatom izvršiocu, koje je u radu, kao i jedno ubistvo u pokušaju, po nepoznatom izvršiocu koje je rasvijetljeno - navedeno je u saopštenju policije.
Poručuju da službenici Uprave policije nastavljaju intenzivnu potragu za počiniocem dvostrukog ubistva od 25.10.2024. godine, u selu Sokolac u Bijelom Polju, Alijom Balijagićem za kojim je, pored nacionalne, raspisana i međunarodna Interpolova potjernica.
Policija je podnijela devet krivičnih prijava protiv devet lica zbog devet djela u vezi sa drogama. Osim toga, podnijeto je i 10 prekršajnih prijava protiv 10 lica zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. 
U izvještajnom periodu zaplijenjeno je preko dva kilograma droge, uglavnom marihuane.
<h2>Ekonomski kriminal</h2>
Kada je riječ o otkrivanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je podnijela 10 krivičnih prijava protiv 12 fizičkih zbog učinjenih 12 krivičnih djela.
- Materijalna šteta po budžet Crne Gore nastala vršenjem ovih krivičnih djela iznosi preko 190.000 eura - kažu iz Uprave policije.
Kada je korupcija u pitanju podnijeta je jedna krivična prijava protiv dva fizička lica, zbog dva krivična djela zloupotreba službenog položaja.
Ova krivična djela otkrivena su u javnom sektoru.
Kada je napad na novinare i njihovu imovinu u pitanju, tri osobe su lišene slobode i procesuirane zbog krivčnog djela nasilničko ponašanje na štetu tri lica, od kojih je jedno novinarske profesije. 
<h2>Nasilje u porodici i maloljetnička delikvencija</h2>
Tokom navedenog perioda registrovano je 16 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeto je sedam prekršajnih prijava. 
Kada je riječ o maloljetničkoj delinkvenciji, policija je podnijela dvije krivične prijave i jednu dopunu krivične prijave, protiv tri maloljetnika, zbog počinjenih krivičnih djela – teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja, nasilje u porodici i krađa.
Podnešene su i tri prekršajne prijave protiv pet maloljetnih lica zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o JRM – fizički napad i drsko ponašanje.
Kriminalistička policija je uhapsila je 15 osoba po lokalnim i naconalnim potjernicama, dok su po međunarodnim potjernicama na teritoriji naše države lišena slobode dva lica.
- Sedmicu za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 24 slučaja narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 29 lica zbog 26 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih lica 15 je lišeno slobode - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Policija je od 4. do 11. novembra obezbjeđivala pet javnih okupljanja, od kojih jedno nije bilo prijavljeno.
<h2>Naplaćeno 58.000 eura prekršajnih naloga</h2>
Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaju tokom prethodne sedmice registrovano je 126 saobraćajnih nezgoda, u kojima je stradalo pet osoba, 10 osoba zadobilo je teške, a njih 48 lake tjelesne povrede.
Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 300 prekršajnih prijava, izdala 2.177 prekršajnih naloga i lišila slobode 110 lica zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. 
Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je izvršila naplatu više od 58.000 eura. 
<h2>Zabranjen ulaz u zemlju za 11 osoba</h2>
Granična policija je od 4. do 11. novembra 2024. godine na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 324.257 lica od toga 163.573 lica na ulazu i 160.684 na izlazu iz Crne Gore.
Kontrolisano je 97.552 motornih vozila, 72 plovila, 300 vazduhoplova i 35 vozova.
Nije dozvoljen ulaz u našu državu za 11 osoba.
- Službenici Sektora granične policije izdali su 123 prekršajna naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeta su 23 rješenja o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 29 rješenja o otkazu boravka do 90 dana, a 93 lica su izrazila namjeru za međunarodnu zaštitu. Inicirano je 19 prestanaka privremenog boravka - zaključeno je u saopštenju policije.

Za nedjelju registrovano 119 krivična djela za koja će odgovarati 105 osoba

Državljanin Srbije Nj.G. (53) iz Sjenice, kojeg ta zemlja potražuje zbog sumnje da je izvršio više krivičnih djela, među kojima i ubistvo, uhapšen je u Bijelom Polju.
Iz Uprave policije je saopšteno da je u jednom od napuštenih objekata u zaseoku Sušac locirana osoba koja kod sebe nije imala lična dokumenta i dovedena je u službene prostorije radi utvrđivanja identiteta.
- Kod njega je ovom prilikom pronađen lovački nož, novac u iznosu od 1.110 eura, kao i četiri patrona od lovačke puške. Utvrđeno je da se radi o licu Nj.G. (53) iz Sjenice, državljanin Srbije, dok je izvršenim provjerama u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica preko NCB Interpol-a Beograd utvrđeno je za njim raspisana međunarodna potjernica zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ubistvo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
On će u zakonskom roku biti priveden sudiji za istragu Višeg suda u Bijelom Polju.
- Prilikom realizacije ove aktivnosti podršku su pružili i službenici Sektora granične policije koji su na raspolaganje stavili dron sa termovizijom - kazali su u policiji.

Državljanin Srbije uhapšen u Bijelom Polju, potražuje se zbog ubistva i drugih krivičnih djela

Svaki peti učenik/ca poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo. U školi se uglavnom osjećaju sigurno, a devet je odsto onih koji navode da situacija nije takva.
To pokazuju podaci istraživanja koje je sproveo Centar za građansko obzazovanje (CGO).
- Nešto manje od trećine učenika/ca (30.3 odsto) navodi da se uvijek osjeća sigurno u školi, dok više polovine (55.3 odsto) učenika/ca uglavnom osjeća sigurnost - navedeno je u istraživanju CGO.
Međutim, 8.8 odsto učenika se ne osjeća se sigurno u školi, a 5.8 odsto nije moglo da procijeni osjećaj sigurnosti u školi.
Učenici, kako je pokazalo istraživanje CGO, vjeruju da se vršnjačko nasilje može suzbiti strožijim kaznama institucija i u škola, te kroz radionice prevencije i bolju dostupnost psihološko-pedagoških službi, kao i uvođenje školskog policajca.
- Skoro dvije petine učenika/ca (39.1 odsto) izjavilo je da su se nekad osjećali uvrijeđeno ili povrijeđeno zbog komentara ili slike koju je neko od njihovih vršnjaka/kinja ili poznanika/ca postavio na društvenoj mreži (Instagram, TikTok, Snapchat, Facebook, X), dok 60.9 odsto učenika/ca nije imalo takvo iskustvo - pokazuje istraživanje CGO.

Svaki peti učenik poznaje nekoga u svojoj školi ko je kao maloljetnik osuđen za krivično djelo

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: krivicna-djela