Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece je toliko slaba da se više vodi o pravima predatora, nego o zaštiti djece - upozorila je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Podaci iz analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine pokazuju poraznu stvarnost - u proteklih pet godina donešena je 51 presuda za seksualno zlostavljanje djece, ali je maksimalna kazna izrečena samo jednom. Više od polovine kazni bilo je ispod godine zatvora, dok žrtve nerijetko čekaju i po nekoliko godina na prvo ročište.
Kada se bude radila sljedeća analiza, kaže Mihailović, brojka će biti mnogo veća u odnosu na broj pravosnažnih presuda i djela kojih je sve više i više.
- Kroz ovu analizu se potvrdilo sve ono na šta smo ukazivali i zbog čega smo insistirali sve ove godine da se mijenja regulativa, ali što je mnogo važnije - da počne primjena svega onoga što smo mijenjali i da se to mora mnogo brže sprovoditi nego što je to bio slučaj do sada. Upravo su podaci prilično poražavajući, naročito kada govorimo o kaznenoj politici, jer se i dalje nastavlja sa tim trendom da idemo mnogo više ka zakonskim minimumu, nego ka zakonskom maksimumu, a jedan slučaj koji je bio zakonski maksimum se nije ni desio, odnosno ta kazna na kraju nije ni bila tolika, ako se sjetite da je prije godinu i po Apelacioni sud odlučio da je smanji, kada smo organizovali proteste sa drugim organizacijama zbog takve odluke - rekla je Mihailović.
Šalje se poruka, prema njenim riječima, da djeca nijesu zaštićena od predatora i pedofila.
- Potvrđuje se, nažalost, na osnovu svega onoga što se dešava da je takvih slučajeva sve više. To je poruka da svi oni koji se odluče na takvo nešto neće adekvatno biti kažnjeni, neće kazne biti toliko velike, odnosno da će se očigledno mnogo više voditi računa o njihovim pravima, nego o tome da zaštitimo djecu - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWx3bR5gAykg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Mihailović o kaznenoj politici za seksualno zlostavljanje djece: Šalje se poruka da djeca nijesu zaštićena od predatora

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost i međusektorsku saradnju ključno je za održivi razvoj Crne Gore i zadržavanje mladih u državi, jer omogućava stvaranje pravednijeg društva, konkurentne ekonomije i bolje perspektive za sve građane.
To je poručeno na konferenciji "Razvoj ljudskog kapitala 2025", koju su organizovali Savjet stranih investitora u Crnoj Gori (MFIC) i Privredna komora Crne Gore.
Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić istakla je odlučnost Vlade da gradi moderno, inkluzivno i održivo tržište rada koje stavlja čovjeka u centar razvojnih politika.
Ona je naglasila da Ministarstvo ne vidi tržište rada samo kao ekonomski prostor, već kao priliku za ostvarenje individualnih potencijala i izgradnju pravednijeg društva.
Govoreći o reformama, Nišić je istakla izmjene Zakona o radu koje podrazumijevaju fleksibilnije modele zapošljavanja, bolju zaštitu zaposlenih i podsticanje ravnoteže između privatnog i profesionalnog života. Poseban fokus stavljen je na unapređenje položaja žena kroz mjere kao što su neprenosivo roditeljsko odsustvo i podrška tokom porodiljskog odsustva.
- Ne rješavamo samo pitanje zaposlenosti, već mijenjamo kulturu rada ka ravnopravnijem, humanijem i efikasnijem sistemu - poručila je Nišić.
Ukazala je na program „Garancija za mlade“, koji se trenutno sprovodi u tri pilot opštine, a ima za cilj da mladima obezbijedi šansu za obrazovanje, obuku ili zaposlenje u roku od nekoliko mjeseci.
- Plan nam je da program uskoro obuhvati čitavu teritoriju Crne Gore - kazala je, dodajući da je ključna saradnja sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na razvoju cjeloživotnog učenja i digitalnih vještina usklađenih sa potrebama tržišta rada.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, dr Nina Drakić kazala je da globalni i regionalni izazovi u ovoj oblasti nikad nijesu bili kompleksniji, te usljed brzog tempa industrijskog razvoja, geopolitičkh okolnosti i sveprisutnih, gotovo svakodnevnih promjena organizacije rada, postaje sve teže izboriti se sa njima.
- Stoga ulaganje u ljudski kapital treba razumjeti kao investiciju u otpornost našeg društva, konkurentnost privrede i dugoročnu perspektivu svakog građanina - navela je Drakić. 
Ocijenila je da privatni sektor ima ključnu ulogu u ovom procesu.
- Kroz saradnju sa obrazovnim institucijama možemo i moramo razvijati programe obuke koji odgovaraju potrebama tržišta rada. Takođe, kompanije imaju odgovornost da ulažu u svoje zaposlene kroz programe kontinuiranog obrazovanja i profesionalnog razvoja - rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, poseban fokus treba staviti na mlade ljude, kao nosioce budućih promjena.
- Neophodno je stvarati okruženje koje podstiče inovacije i preduzetništvo među mladima, uz podršku startap inkubatorima i adekvatne finansijske podsticaje. Na taj način možemo zadržati talente u zemlji i spriječiti odlazak mladih misleći na našu budućnost - poručila je Drakić.
Predsjednik Odbora direktora MFIC, Tamaš Kamaraši istakao je da ulaganje u ljude postaje ključno u svijetu u kojem su promjene sve brže, a sticanje novih vještina obavezno,
- Zato pitanje ljudskog kapitala za nas u Savjetu ima posebnu važnost jer usmjerava način razvoja Crne Gore - naveo je Kamaraši.
Kazao je da su u Savjetu stranih investitora ponosni na članice te asocijacije, kompanije koje već decenijama posluju u Crnoj Gori.
- One njeguju najbolje međunarodne korporativne prakse u oblasti razvoja zaposlenih. Ulažu u obuke, u unapređenje vještina, u stvaranje radnog okruženja koje motiviše i podstiče inovacije - naveo je Kamaraši.
Istakao je da su u Savjetu stranih investitora postavili sebi jasan cilj: da doprinesu tome da Crna Gora postane najnaprednija i najkonkurentnija ekonomija u regionu Jugoistočne Evrope, „država u kojoj investitori i talenti sarađuju i rade u najboljem interesu cijelog društva“.
Tokom prvog panela „Crna Gora i ljudski kapital - Gdje smo danas?“, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore prof. dr Maja Baćović, je ukazala na dva ključna indikatora ljudskog kapitala. Prvi se odnosi na indeks HUMANOG KAPITALA koji je razvila Svjetska banka, a koji obuhvata period od 2010. do 2020. godine.
- Prema ovom indeksu, Crna Gora se nalazi u sredini međunarodne rang-liste, sa vrijednošću od 0,63 u 2020. godini. Srbija ne nešto bolja u odnosu na nas sa 0,65, Albanija je na istom nivu kao mi, a nešto nižu vrijednost imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija su nešto niže – sa 0,58 i 0,56. Razvijenije države EU imaju značajno više rezultate. Slovenija, na primjer, ima vrijednost 0,77, Hrvatska 0,71, dok je Finska, država sa jednim od najkvalitetnijih obrazovnih sistema, na nivou od 0,80. Crna Gora se tako svrstava u grupu zemalja sa višim srednjim nivoom dohotka - navela je Baćović.
Drugi indikator na koji se osvrnula jeste udio stanovništva u radno sposobnoj dobi (15–64 godine) koje ima visoko obrazovanje.
- Prema Eurostat podacima, oko 22 odsto crnogorske populacije u toj starosnoj grupi ima visokoškolsko obrazovanje, dok ukupno, uključujući i starije od 65, taj procenat iznosi 26 odsto. U poređenju sa prosjekom EU od 31,7 odsto, Crna Gora zaostaje oko devet odsto - rekla je Baćović. 
Kao pozitivan primjer, navela je Irsku, gdje 48 odsto stanovnika ima visoko obrazovanje, ističući kako je ulaganje u pametne usluge i znanje dovelo do izuzetnog privrednog rasta.
Govoreći o emigracijama, Baćović je upozorila na zabrinjavajući trend odliva kadrova.
- Prema analizama Društva statističara i demografa Crne Gore, godišnje iz države emigrira oko 8.000 građana. Od toga, podaci Evropske komisije pokazuju da oko 4.000 njih godišnje dobije dozvolu za boravak u državama EU. Ostatak se seli u druge države, uključujući SAD i azijske države - navela je Baćović.
Ukazala je da su motivi emigracije većinom ekonomski.
- Oko 50 odsto emigranata odlazi zbog zaposlenja, dok 10–15 odsto migrira zbog obrazovanja. Ostatak čine porodični razlozi - precizirala je Baćović.
Ona je naglasila da bi smanjenju emigracija doprinijelo ekonomsko osnaživanje Crne Gore, stvaranjem atraktivnijeg ambijenta za rad i život mladih i obrazovanih ljudi.
Baćović je upozorila i na činjenicu da se broj emigranata u EU povećava – 2014. godine bilo ih je 1.600, dok ih je 2022. bilo oko 4.000.
- Uz ulazak Crne Gore u EU, koji se očekuje, otvoriće se i evropsko tržište rada, što će dodatno povećati konkurenciju. Zato se mora strateški pristupiti jačanju ljudskog kapitala - istakla je Baćović.
Poručila je da su za izgradnju ljudskog kapitala odgovorni su svi – država, kroz obrazovni sistem; pojedinci, kroz vlastitu motivaciju i ulaganje; i kompanije, kroz kontinuirano obrazovanje i usavršavanje zaposlenih.
- Ulaganje u ljudski kapital više od finansijskog troška – ono uključuje i vrijeme, odricanja i odlučnost pojedinca. Zato je ključno da svi akteri sistema prepoznaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu, kako bi Crna Gora mogla konkurisati na evropskom i globalnom tržištu znanja i vještina - zaključila je Baćović.
Generalna menadžerka Univerziteta Donja Gorica (UDG) doc. dr Sandra Tinaj, smatra da je u vremenu kada su političke i ekonomske teme dominantne, posebno važno razgovarati o ljudskom kapitalu, „kao fundamentalnom pitanju održivog razvoja društva, a ne samo ekonomije.“
Ona je istakla da se ljudski kapital najčešće vezuje za obrazovanje, ali da njegova suština leži u četiri ključne komponente: intelektualni kapital (znanje, obrazovanje, inovacije), zdravstveni kapital (mentalno i fizičko zdravlje), emocionalni kapital (solidarnost, empatija, međuljudsko povjerenje) i socijalna kohezija.
Tinaj je naglasila da mladi danas pokazuju veću senzibilnost za sve te komponente, što je ohrabrujuće.
- Nažalost, to nisu problemi koji se rješavaju instant mehanizmima. Potrebna su sistemska, dugoročna rješenja – dio šire kulturne i duhovne klime - rekla je Tinaj, upozorivajući na zabrinjavajuće društvene pokazatelje poput rekordno niske stope nataliteta i sveprisutnog osjećaja nepovezanosti mladih sa društvom.
Govoreći o odgovornosti obrazovnog sistema, Tinaj je naglasila da kvalitetno obrazovanje ne može biti izolovani mehanizam koji automatski rješava izazove tržišta rada.
- Univerzitet Donja Gorica u partnerstvu s brojnim hotelima u Crnoj Gori sprovodi program u kojem podjednako učestvuju i profesori i menadžment hotela. Rezultati su izvrsni – studenti već na startu dobijaju značajne početne pozicije - kazala je Tinaj.
Ona je upozorila i na praksu da se sva odgovornost prebacuje na obrazovne ustanove.
- To nije realno. Cijelo društvo mora raditi na razvoju radnih navika i sistema vrijednosti kod mladih ljudi - poručila je Tinaj.
Poseban naglasak stavila je na važnost cjeloživotnog učenja i digitalne pismenosti.
- Digitalne vještine nijesu samo kurs, to je stil života. Potrebna je agilnost, spremnost da se prilagodimo i odgovorimo na promjene - rekla je Tinaj.
Smatra da je vrijeme da svi zajedno– obrazovne ustanove, poslodavci i društvo preuzmemu dgovornost i zajednički kreiraju ambijent u kojem mladi neće tražiti šansu van Crne Gore, „nego u njoj vidjeti prostor za rast, razvoj i život dostojan obrazovanog, vrijednog i odgovornog čovjeka“.
Izvršna direktorica NVO Roditelji, Kristina Mihailović je, govoreći o PISA testiranju, naglasila da Crna Gora već godinama bilježi loše rezultate, a da učenici ne uspijevaju da primijene naučeno gradivo u stvarnom životu.
- Naši učenici i dalje uče napamet, uče lekcije i najveći dio pažnje se posvećuje takvom načinu usvajanja znanja. Funkcionalno znanje nedostaje, i to je ono što testiranja pokazuju - rekla je Mihailović.
Dodala je da iako je primijećeno da su se institucije ovoga puta pripremale za PISA testiranje, istinski uzroci problema nisu suštinski adresirani.
- Nećemo promijeniti znanje naše djece ako ih budemo samo motivisali da test shvate ozbiljno. Moramo mijenjati način prenošenja i usvajanja znanja - poručila je Mihailović i dodala da predstoji težak, ali nužan put obrazovne reforme.
Osvrnula se i na nedavno usvojenu Strategiju reforme obrazovanja, izražavajući nadu da će ona u narednih deset godina pomoći u rješavanju ključnih problema.
Međutim, upozorila je da izdvajanja iz budžeta za obrazovanje i dalje nijesu na nivou evropskih preporuka i da obrazovanje još uvijek nije prepoznato kao stvarni prioritet.
Mihailović se osvrnula i na odnos između nastavnika i roditelja.
- Ako pitate nastavnike, reći će vam da roditelji ne žele da uče sa djecom. Ne znam kako smo došli do toga da roditelji treba da uče sa djecom. I ako pitate roditelje – više od 80 odsto njih plaća privatne časove djeci - kazala je Mihailović, pozivajući se na podatke iz velike ankete sprovedene u saradnji sa UNICEF-om i Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 roditelja iz cijele Crne Gore.
To je, kako je dodala, izuzetno velika brojka.
- Pokazuje da postoji problem i u načinu izvođenja nastave, i u obimu časova, i u samom pristupu. Sve to dovodi do poražavajućih podataka – da djeca ne razumiju gradivo dovoljno, pa im treba dodatna pomoć - zaključila je Mihailović.
Izvršni direktor konsultantske kuće Inteligencija MNE, mr Mirza Mulešković, je govoreći o analizi Savjeta stranih investitora, naglasio da je prosječna ocjena ljudskog kapitala u Crnoj Gori u 2024. bila svega 5,5 (na skali od 1 do 10), što pokazuje da je veza između obrazovanja i privrede izuzetno slaba.
- Imamo problem praćenja i slušanja tržišnih trendova, ali i razumijevanja naše ekonomske strukture, jer obrazovni sistem zavisi upravo od nje. Bez jake i diversifikovane ekonomije nema napretka obrazovanja, niti društva u cjelini - ocijenio je Mulešković.
On je naveo i podatke iz istraživanja Američke privredne komore i Unije poslodavaca prema kojima 65 odsto članica AmCham-a je nezadovoljno kvalitetom radne snage, dok 76 odsto crnogorskih poslodavaca smatra da kadrovi koji dolaze iz obrazovnog sistema nisu spremni za tržište rada."
- Ovo nisu samo poruke za donosioce odluka, već i za sve aktere – potrebne su sistemske, duboke promjene, koje mijenjaju način razmišljanja o obrazovanju - kazao je Mulešković, dodajući da Crna Gora mora da prati globalne trendove i ne smije se zadovoljiti prosjekom.
Smatra i da je neophodno mnogo više dijaloga i saradnje – i sa velikim i sa malim privrednicima, navodeći da oni čine 95 odsto naše ekonomije.
- Nije obrazovni sistem jedini odgovoran. Ne može se problem riješiti ako se svi ne uključe – od privrede, institucija, do civilnog sektora - poručio je Mulešković.
Istakao je da državu, bez kvalifikovane radne snage, investitori neće prepoznati kao destinaciju, navodeći da je jedan od osnovnih faktora za investitore kvalitet ljudskog kapitala.
Govoreći o odlasku mladih iz Crne Gore, Mulešković je rekao da glavni razlog nije obrazovanje ili zarade, već kvalitet života.
- Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu, jer ne osjećaju stabilnost i nemaju mogućnosti da kvalitetno provedu slobodno vrijeme. Ako želimo da ih zadržimo – moramo unaprijediti sve segmente društva - jasan je Mulešković.
Osvrnuo se i na značaj digitalne transformacije i vještačke inteligencije.
- Neće nas AI zamijeniti, ali će nas natjerati da naučimo kako da razvijamo sopstvene kapacitete. Takmičili smo se sa mašinama, sada učimo kako da ih koristimo da bismo napredovali. Moramo da budemo konkurentni, a to zahtijeva zajednički rad obrazovanja, ekonomije i svih društvenih činilaca - rekao je Mulešković.

1084x550

Ulaganje u ljudski kapital kroz obrazovanje, digitalne vještine, inkluzivnost ključno za održivi razvoj države

Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.
- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.
Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.
- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.
Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.
- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.
Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:
- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

Institucionalna podrška djeci žrtvama seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja i njihovim porodicama u Crnoj Gori redovno izostaje, tako da su djeca i njihove familije, prepušteni sebi da se nose sa posljedicama preživljenih trauma, ali i sa dodatnim stresom izazavnim sudskim presudama koje su blage, a nerijetko i oslobađajuće, što žrtve dodatno stugmatizuje.
Ovih dana u žiži je slučaj starca koji danas ima 83 godine i koji je prije tri godine seksualno zlostavljao tada sedmogodišnju djevojčicu, s čijom porodicom je u rođačkim vezama, a i prvi im je komšija. Viši sud u Bijelom Polju, sudija Dragan Mrdak u dva navrata ga je u prethodnih tri godine oslobađao optužbe za nedozvoljene polne radnje, pa je Apelacioni sud treći put sam presudio i osudio ga na pet godina zatvora.
Postupak ni ovom presudom nije pravosnažno okončan, tako da djevojčicu i njenu porodicu čeka još neizvjesnosti, a u procesu suočavanja sa traumom su, kako je Portalu ETV juče rekla njena majka, bukvalno sami, bez institucionalne podrške. Kazala je da su uz njih prethodne tri godine jedino bili predstavnici Udruženja Roditelji.
- Više puta smo tražili od nadležnih da reaguju donošenjem jedinstvenog obavezujućeg uputstva za postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, koje bi primjenjivali svi nadležni u tom lancu - od policije, do tužilaštava, sudija, stručnih radnika... To se za sada nije desilo i oni ni ne vide potrebu za tim. Suština svega je da nam u ovoj oblasti treba hitna promjena u senzibilisanosti mnogih koji postupaju u ovim slučajevina kako bi počeli da primjenjuju i propise i zakone koji nijesu apsolutno loši, već ih ne implementiramo – istakla je za Portal ETV direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Kaže da se na osnovu svjedočenja roditelja čija su djeca prošla kroz seksualno zlostavljanje može zaključiti da je situacija slična u cijeloj Crnoj Gori i da se nemamo čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci.
- Pri tom mislimo na izostanak prvenstveno psihološke podrške djeci žrtvama, ali i njihovim porodicama koje prolaze kroz mučne postupke. To je posebno izraženo u manjim sredinama, na sjeveru naše države, gdje su ove usluge i inače dostupne u manjoj mjeri, a slučajeva seksualnog zlostavljanja nema manje nego u drugim krajevima Crne Gore. Česti su slučajevi da porodice nijesu u mogućnosti da same finansiraju pomoć psihologa, niti usluge advokata. Podrška centara za socijalni rad u ovakvim slučajevima, iako jasno definisana, veoma rijetko stigne do porodice – upozorava Mihailović.
Podsjeća da su roditelji tada sedmogodišnje djevojčice nakon što su prije tri godine prijavile starca, koji im je komšija i rođak i koji je dvije godine zlostavljao njihovu kćer, dobili samo jedan poziv od zapošljenih u lokalnom Centru za socijalno staranje i pitanje: „Kako ste?“.
- Kada prijave sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta roditelji često ostaju uskraćeni za osnovne informacije - koja su njihova prava i kakvi su protokoli o postupanju. Prepušteni su sami sebi, često i obeshrabreni, uz opaske da uzalud podnose prijave. Posljednjim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, usvojenim krajem prošle godine, predviđeno je da ovo pravo mogu ostvariti i žrtve krivičnih djela protiv polne slobode. Međutim, rostielji često ostaju uskraćeni za tu informaciju – kaže Mihailović.
U Udruženju su dolazili i do saznanja da službenici policije nijesu nekada roditelje upućivali da se mora odraditi obavezan ginekološki pregled djeteta, iako se radilo o nedozvoljenim polnim radnjama i obljubi.
- Bilo je situacija u kojima se djeca ispituju mimo svih procedura, više puta, bez prisustva stručnih radnika, da se žrtva srijeće sa osumnjičenim u hodniku policijske stanice, da se kasnije u sudskim postupcima djeca žrtve, uprkos mišljenju Stručne službe Tužilaštva, opet pozivaju da daju izjave… Mnogo je propusta u istražnim radnjama i mnogo oslanjanja na neadekvatnu sudsku praksu, a najmanje izgleda brige o interesima djece – upozorava sagovornica Portala ETV.
Objašnjava da osim problema na koje nailaze u institucijama, djeca žrtve seksualnog zlostavljanja i njihove porodice imaju dodatno teška iskustva kada su osumnjičeni počinioci osobe iz najbližeg okruženja - članovi porodice, komšije, osobe u koje su ta djeca nekada imali povjerenje…
- Nastavak života u istom okruženju nerijetko dovodi do sekundarne viktimizacije djeteta, a posebno su izraženi pritisci okoline koje oni osjećaju svakodnevno. Umjesto da budu zaštićena, djeca žrtve seksualnog nasilja bivaju dodatno obilježena – zaključila je Mihailović.
Majka djevojčice koja je bila žrtva svog rođaka ispričala je juče za Portal ETV da je njeno dijete čak pet puta saslušavano.
- Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – kazala je ona.
Kako smo objavili, ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena.
- Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kazala je naša sagovornica.

Kaćuša Krsmanović

Mihailović: Nemamo se čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci

Da Vlada Crne Gore ne brine dovoljno o bezbjednosti djece pokazuje i činjenica da je od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, kojim se strože kažnjavaju pedofili, prošlo više od tri godine, ali da je u međuvremenu malo što učinjeno, piše Pobjeda.
Zasad je sve ostalo samo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo… Definisano je i da takve osobe prođu odgovarajuće psihoterapeutske tretmane, ali ne i koje ustanove to treba da rade i kome i kako oni moraju da se javljaju.
Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je ovo gorući problem.
<h2>Bez odgovora</h2>
Već tri godine od izmjene KZ ta ministarstva nijesu učinila ništa iz svog domena obaveza, a trenutna situacija je takva da ne odgovaraju ni Ministarstvu pravde, ali ni na novinarska pitanja.
Pobjeda je početkom prošle sedmice uputila pitanja MUP-u i Ministarstvu zdravlja da li rade na tim podzakonskim aktima, te kada se očekuje da mogu biti završena. Odgovori nijesu stigli.
Odgovorili su iz Ministarstva pravde, da su u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim institucijama po ovom, ali i drugim pitanjima.
- Nakon što smo prethodno tražili informacije pisanim putem, dodatno smo ih zatražili i usmeno, pri čemu smo dobili uvjeravanja da će relevantni podzakonski akti biti doneseni tokom 2025. godine. Za precizne i ažurirane informacije preporučujemo da se direktno obratite nadležnim ministarstvima – kazali su Pobjedi iz tog ministarstva.
Precizne i ažurirane informacije nijesmo dobili.
<h2>Tražiće se odgovornost&nbsp;</h2>
Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović, Pobjedi je kazala da, ukoliko budemo i dalje išli ovakvim tempom, nećemo skoro stići ni do minimuma zaštite djece.
- Vrlo interesantno je i da Ministarstvo pravde zvanično saopštava da im niko ništa ne odgovara nego da ih ignorišu duže vrijeme, tako da ne možemo očekivati da će ti resori postupati po prijedlozima drugih strana, kada unutar vlade ministarstva ne komuniciraju – kaže Mihailović.
Ona je najavila da će taj problem istaći na prvoj narednoj sjednici Savjeta za prava djeteta, u čijem su sastavu gotovo sva ministarstva, kako bi se potencirala odgovornost MUP-a i Ministarstva zdravlja i vidjelo što su uradili po tom pitanju i zašto neće da pripreme ta podzakonska akta da bi zakon počeo da se primjenjuje kako treba.
<h2>Zaduženja resora</h2>
Ministarstvo unutrašnjih poslova bi trebalo da uradi podzakonska akta koja se odnose na nadzor počinilaca.
Zakonom je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.
Ministarstvo zdravlja je trebalo da uradi svoj dio posla koji se tiče odrednice iz KZ - obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.
Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.
Pobjedi je iz Klinike za psihijatriju rečeno da nemaju podatak da su psihoterapeuti, psiholozi ili psihijatri ikada radili sa počiniocima ovakvih djela.
Ostalo je na onome što je uradilo Ministarstvo pravde, nakon insistiranja tadašnjeg ministra Andreja Milovića, a onda i urgencija Bojana Božovića koji ga je zamijenio na toj funkciji – formiran je Registar u kome sada ima 103 imena. Na dan kada je pokrenut bilo je 98.
Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika, poznatiji kao Registar pedofila, oformljen je 13. avgusta prošle godine i u njemu se nalaze 103 imena. I sam Registar je uspostavljen sa velikim zakašnjenjem od 15 godina, kada se država obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.
<h2>Djeca nijesu prioritet</h2>
Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji je na pitanje Pobjede da prokomentariše ćutnju resornog ministarstva koji bi trebalo da sprovodi nadzor, kazala da je očigledno da MUP ne procjenjuje da je to važno.
Ona je podsjetila da je zakon usvojen u decembru 2021. godine, da je njegova primjena počela 8. januara 2022, te da je sada već 2025. godina i da oni od tada ne uspijevaju da definišu podzakonski akt koji treba da usaglase sa Ministarstvom pravde.
- Ministarstvo pravde je više puta saopštavalo da im je upućivalo zahtjeve, da su dali obećanje da će to odraditi, ali to ne rade jer oni imaju druge prioritete – kaže Mihailović.
Ističe da je po hiljaditi put potvrđeno i dokazano da ih taj dio priče ne interesuje i da se ne trude da na makar srednji nivo dovedu zaštitu djece od počinilaca tih krivičnih djela.
- Ono što smo shvatili prije nekih dvadesetak dana na osnovu informacija iz Ministarstva pravde jeste da su izmijenjene i dodatno urađene izmjene Zakona o krivičnom postupku. Radi se o tome da sada sudovi mogu da narede da se počinioci ne mogu kretati na mjestima gdje djeca borave, što je i sada u KZ. To je izmjena koja je uvedena, ali se regulisanje nadzora i dalje čeka – kazala je Mihailović.
Ona je, kada je o ćutanju Ministarstva zdravlja riječ, kazala da se čekaju i te odrednice, ali da je udruženju koje predstavlja bilo prioritetno da se odredi nadzor i kontrola pedofila kako bi se znalo kuda se kreću, gdje žive i da postoji određena vrsta pritiska da se redovno javljaju policiji.
- Ali naravno da je važno da postoje sistemi rada sa njima, liječenja ili tretmana, koji bi mogli da smanje na minimum buduća dešavanja – kazala je Mihailović.
<h2>Ko kontroliše klubove ili igraonice?</h2>
Još jedan problem koji pokazuje da institucije sistema ne funkcionišu jeste i činjenica da se ne zna o kontroliše ustanove, javne i privatne koje se bave vaspitanjem ili obrazovanjem djece.
Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Tražile su samo pojedine škole, ali nijedan upit nije došao iz sportskih klubova, igraonica, školica...
Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan.
Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I. K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja.
O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.
<h2>Registar da bude javan</h2>
Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.
Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.
- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.
Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz Udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
- Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne - kazao je Šćekić u avgustu.
Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.
Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.
Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.
Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.
<h2>Što bi se spriječilo?</h2>
Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.
Da je Registar pedofila uspostavljen prije 15 godina, kada je i trebalo, ne bi se dogodila situacija da već osuđivani napasnik ponovo počini djelo, i nakon toga pobjegne.
Već više od mjesec dana policija bezuspješno traga za A. K. koji je silovao svoju maloljetnu kćerku, a 2013. godine je osuđen za silovanja trinaestogodišnje djevojčice, inače njegove rođake, i tada je osuđen na pet godina zatvora. On je i prošle godine bio optužen za silovanje, ali je na sudu nedostajalo dokaza, i da se na vrijeme postupalo kako treba, ovo krivično djelo se ne bi desilo.
Da su sudije ili tužilaštva imali uvid u registar, opreznije bi postupali u ovim slučajevima, a nedostatak dokaza bi se vjerovatno mogao dosljednije provjeriti. Njegov dosje nije smio da bude zanemaren i to što je uspio da još jednom izmakne policiji svjedoči o tome da je bezbjednosni sektor narušen.
I Mihailovć je ranije Pobjedi kazala da postoje problemi u pravosuđu, i podsjetila na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i seksualno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata.
- Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju.

Šaranović i Šimun opstruiraju nadzor i liječenje pedofila

Udruženje "Roditelji" podržalo je predlog poslanice Socijalističke narodne partije (SNP) Slađane Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci u okviru kampanje "Dajmo bebama više vremena".
Kaluđerović se u okviru svoje kampanje za usvajanje izmjena Zakona o radu sastala sa izvršnom direktoricom udruženja "Roditelji", Kristinom Mihailović, koja okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.
Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice.
- Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje - naglasila je Mihailović.
Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.
- Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti - izjavila je Kaluđerović.
Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu.
- Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru - zaključila je Kaluđerović.

Mihailović: Produženje roditeljskog odsustva od velikog značaja

Neke novine, koje se odnose na obaveze i prava &nbsp;roditelja, su po prvi put uključene u Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju i generalno u zakone koji se tiču obrazovanja - kazala je u Budilniku na Televiziji E izvršna direktorica udruženja Roditelji - Kristina Mihailović.
U nekim drugim zakonima, kaže, postoje jasne odgovornosti roditelja.
- Kada govorimo o roditeljima, kada govorimo &nbsp;o njihovim pravima i obavezama, u nekim drugim zakonima već &nbsp;postoje vrlo jasne i odgovornosti roditelja, samo što, &nbsp;možda, nije se previše računa vodilo o tome, da se, kada se neke situacije dese, institucije pozivaju na te odgovornosti. Sada je to precizirano u ovom Nacrtu za sada, javna rasprava je u toku, mada Ministarstvo prosvjete bi moglo mnogo više informacija o tome da kaže, kao neko ko rukovodi cijelim procesom. Mi smo samo dio radne grupe - rekla je Mihailović.
Sagovornica Budilnika je pozvala roditelje koji smatraju da bi neke stvari trebalo dodatno precizirati, ili, kako kaže definisati, da dostave komentare Ministarstvu prosvjete.
Zbog svega što se dešava u obrazovnom sistemu, podsjeća Mihailović, su tražili da jedan dio u tom Zakonu precizira obaveza i prava roditelja, te smatra da je neophodno podcrtati i koje su to odgovornosti roditelja.
- Vrlo je važno da postoji takav način funkcionisanja, da kada neko neće da primjeni određeni zakon, onda imate način kako da mu pomognete ili da ga privolite. Institucije, koje su na čelu određenih resora, su te koje moraju da prate te procese. Ukoliko god &nbsp;budemo svi definisali i &nbsp;u zakonima, i &nbsp;u strategijama, sve ono što smo zamislili, uzalud će biti, ako &nbsp;se ne bude insistiralo na odgovornosti u primjeni &nbsp;tih propisa - zaključila je Mihailović.

Mihailović: Novom izmjenom Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju preciziraće se prava i obaveze roditelja

Uključenost i adekvatno postupanje policijskih službenika u slučajevima vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije ključno je u obezbijeđenju sigurnijeg okruženje za mlade - saopšteno je danas tokom obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao za 20 policijskih službenik iz centralne regije Crne Gore u Podgorici.
Predavačice na današnjoj obuci bile su Maja Janković, državna tužiteljka u Specijalnom državnom tužilaštvu i Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji, koje su sa učesnicima obradile brojne teme, poput opservacije i procjene maloljetnika u pripremnom postupku, posredovanja u krivičnim postupcima, krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, te postupanje prema djeci i mladima kao žrtvama.
- Zadovoljna sam interakcijom tokom današnjeg rada. Kolege i koleginice iz policije su bili jako zainteresovani da podijele svoja iskustva, da usvoje nova znanja. Smatram da će ne samo ove nego i buduće obuke, za koje se nadam da će biti u kontinuitetu, a organizovani od strane CGO-a, u dovoljnoj mjeri pomoći Upravi policije u daljim preduzimanjima njihovih mjera i radnji, i da će poboljšati kvalitet njihovog postupanja u ovoj oblasti - kazala je Janković.
Ova obuka je druga u nizu koju CGO organizuje, u saradnji sa Upravom policije, za policijske službenike u cilju jačanje njihovih kompetencija pri postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije. Prethodno je bila organizovana obuka za sjeverni dio, a za sljedeću sedmicu je planirana posljednje koja će okupiti policijski kadar iz južne regije Crne Gore.
Obuka je dio projekta SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas“, koji sprovodi CGO uz finansijsku podršku od strane Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

1250x600

CGO: Uključenost policije ključna u adresiranju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kristina-mihailovic