Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Sjeverna Koreja zaobilazi sankcije UN koristeći kriptovalute za trgovinu robom i oružjem, dok šalje IT radnike u inostranstvo da peru novac i generišu prihod.
Pod Kim Džong Unom, Pjongjang je pojačao sajber napade, način na koji zemlja, koja je pod višestrukim međunarodnim sankcijama zbog svojih zabranjenih vojnih programa, prikuplja devize.
Tim za praćenje multilateralnih sankcija (MSMT), zadužen za praćenje sprovođenja sankcija UN protiv Sjeverne Koreje, utvrdio je da su sjevernokorejski hakeri pronevjerili najmanje 1,65 milijardi dolara između januara i septembra 2025. godine.
Od ovog iznosa, 1,4 milijarde dolara je pronevjereno u februaru sa berze kriptovaluta Bybi, prema izvještaju MSMT.
Ove pronevjere su dodatak ilegalnim dobicima Sjeverne Koreje od kriptovaluta, koji su iznosili 1,2 milijarde dolara u 2024. godini, navodi MSMT.
Pjongjang ulaže ova sredstva u "nelegalni razvoj svojih programa oružja za masovno uništenje i balističkih raketa", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da su sjevernokorejski zvaničnici koristili kriptovalute za transakcije vezane za nabavku, uključujući prodaju i transfer vojne opreme i sirovina poput bakra, koje se koriste u proizvodnji municije.
Zemlja je takođe zaobišla sankcije UN slanjem državljana specijalizovanih za IT u najmanje osam zemalja.
Većina je otišla u Kinu, ali ostali u Rusiju, Laos, Kambodžu, Ekvatorijalnu Gvineju, Gvineju, Nigeriju i Tanzaniju.
MSMT je otkrio da Pjongjang navodno razmatra slanje "40.000 radnika u Rusiju, uključujući nekoliko delegacija IT radnika".
Prema sankcijama UN, sjevernokorejskim radnicima je zabranjeno da zarađuju novac u inostranstvu.
Pjongjang je posljednjih godina dobio ključnu podršku od Rusije, šaljeći i hiljade sjevernokorejskih vojnika da se bore zajedno sa ruskim snagama protiv Ukrajine.
MSMT je osnovan u oktobru 2024. godine. Uključuje Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Holandiju, Novi Zeland, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i SAD.

1250x600

Sjeverna Koreja koristi kriptovalute da bi zaobišla sankcije

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Podgoričanin tvrdi da je žrtva velike prevare: Ubjeđivali ga u "siguran kripto posao”, izgubio 320.000 eura

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić predali su Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) redovan godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu.&nbsp;
Spajić je, pored redovnih prihoda, prijavio da posjeduje 24 hiljade eura ušteđeivine i kriptovalute u vrijednosti koja ni ovoga puta nije navedena, dok Mandić osim mjesečne zarade u iznosu od 2.684,16 nije prijavio druge prihode, a nije naveo informacije o imovini, niti odobrio uvid u stanje na bankovnim računima.
Spajić je po stupanju na funkciju ministra finansija u prvom izvještaju prijavio ušteđevinu od 240 hiljade eura, iznosom koji se za tri godine otopio na 60 hiljada eura, prijavivši uz to u januaru 2021. da posjeduje bitcoin tržišne vrijednosti 150 hiljada eura, koju ni u jednom narednom izvještaju više nije naveo, a koja bi danas iznosila oko 350 hiljada, ali se to nigdje ne pominje.
Premijer je prijavio i iznose novca i to na tri tekuća računa 21.953,57 eura, 18.987,97 eura i 6.507,53 eura. Od hartija od vrijednosti posjeduje deset akcija Goldman Sachsa.
On ni u ovom izvještaju nije naveo da posjeduje nekretnine.&nbsp;
Mjesečna primjanja premijera u 2024. varirala su između 1.813,68 i 2.035,31, dok je u Savjetu za privatizaciju svakog mjeseca prihodovao dodatnih 690 eura.
Izvještaj, koji je predat 27. marta, a koji je Agencija za sprečavanje korupcije objavila danas, sadrži podatke o zaradi i Mandićeve supruge i kćerke.&nbsp;
U imovinskom kartonu se navodi da Mandić ne posjeduje motorna vozila, dok njegova supruga posjeduje Golf 7.&nbsp;
Takođe, objavljen je i podatak o njenoj ušteđevini u iznosu od 14.000 eura.
Mandić, prema izvještaju, nije primao nikakve druge naknade tokom 2024. godine.&nbsp;
Ne posjeduje ni hartije od vrijednosti, niti udio u nekom privrednom subjektu.

Spajić prijavio 24 hiljade eura, kriptovalute nepoznate vrijednosti, Mandić mjesečno prihodovao 2.684 eura, nije dao uvid u račune, ušteđevinu nema

Iako premijer Milojko Spajić nije imao nikakav komentar na susret predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa i Ukrajine Volodomira Zelenskog - za kojim su uslijedile burne reakcije lidera svijeta, večeras je reagovao na najavu da će kriptovalute biti među državnim rezervama SAD.
- Amerika pravi kripto državne rezerve sa velikim kriptovalutama Bitcoin, Ethereum, Solana, XRP i Cardano - prepričao je on Trampove navode u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Na to je dodao: „novo doba, nova ekonomija“.
Funkcioner Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković ukazao je da je Spajićevo, ali i ćutanje ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića povodom dešavanja u Ovalnoj sobi, takođe jasan stav.
- Dva dana nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog potpredsjednika Džej Di Vensa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, o kojem su se izjasnili gotovo svi evropski lideri i koji je pokrenuo lavinu aktivnosti koje će preoblikovati evropski kontinent, u Vladi Crne Gore i Ministarstvu vanjskih poslova nije bilo ni minimalne reakcije. Da bismo na najbolji način opisali dešavanja na globalnom nivou, citiraću premijera Velike Britanije, Starmera: „Evropa je suočena s generacijskim momentom svoje sigurnosti - naveo je on.
Ocijenio je da i dalje „mudro“ ćute, te dodao da im od toga zavisi fotelja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-spajic-i-ibrahimovic-i-dalje-mudro-cute-o-susretu-zelenskog-i-trampa-ne-znaju-da-je-i-to-jasan-stav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ono što očigledno ne znaju jeste da je, u datoj situaciji, ćutanje takođe jasan stav. Ipak, naš premijer se okuražio i na suptilan način, na izmaku sedmice, tvitnuo oduševljenje Trampovom inicijativom o kripto rezervama. Diplomatskim rječnikom, ćutanje + tvit + momentum suptilan je način da se pošalje poruka da je naš premijer saglasan s politikom i stavovimaTrampa - uključujući i onim iz Bijele kuće, od prije dva dana. Teško je biti premijer i šef diplomatije kada treba da imaš stav i staneš javno iza njega. Još kad od tog stava zavisi fotelja - istakao je Đuričković.

Spajić ćuti na sporni susret u Ovalnoj sobi, ali afirmativno komentariše Trampovu objavu o kriptovalutama

V.d. direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, i ambasadorka Republike Francuske, An Mari Maske, otvorili su juče obuku o kriptovalutama u Regionalnom centru za sajber kriminal namijenjenu za 11 policijskih službenika.&nbsp;
Otvaranju obuke u Naučno-tehnološkom parku prisustvovali su i oficiri za vezu Ambasade Francuske, policijski službenici i eksperti.
Šćepanović je akcentovao da kripto imovina predstavlja jedan od rastućih bezbjednosnih izazova sa kojima se službe za sprovođenje zakona suočavaju i zahvalio Ambasadi Republike Francuske i oficirima za vezu, na njihovoj izuzetnoj podršci koja je od ključnog značaja za unapređenje kadrovskih kapaciteta crnogorske policije kroz razmjenu znanja i iskustava na ovu temu.
On je naglasio da, iako je tržište kriptovaluta u Crnoj Gori u ekspanziji, ta oblast još nije regulisana zakonski.
- Ipak, Uprava policije preduzima određene istražne radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvom u odnosu na detektovana lica koja se u Crnoj Gori bave trgovinom kriptovalutama - navedeno je u saopštenju UP.
Kako se ističe, u okviru međunarodne operativne saradnje Uprava policije razmjenjuje podatke i vodi istražne aktivnosti u cilju razotkrivanja složenih predmeta u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.&nbsp;
- Uz podršku međunarodnih partnera Specijalnom policijskom odjeljenju je obezbijeđena jedna licenca za Chainalysis softver, koja služi za praćenje nelegalnih aktivnosti u odnosu na blokchain tehnologiju i kriptovalute, nakon čega je organizovana i obuka za službenike u cilju unapređenja sposobnosti vođenja finansijskih istraga - dodaje se u saopštenju UP.
Na kraju, Šćepanović je naglasio značaj kontinuiranog podizanja nivoa obučenosti službenika, kako bi se efikasno odgovorilo na bezbjednosne izazove, te zahvalio francuskim partnerima na njihovoj pomoći.&nbsp;
Ambasadorka Maske je naglasila da je ovaj centar nastao kao rezultat saradnje Francuske, Crne Gore i Slovenije, a njegova misija bila je jačanje kapaciteta za borbu protiv sajber kriminala na Zapadnom Balkanu.&nbsp;
Obuka ima za fokus edukaciju službenika u borbi protiv organizovanog kriminala na međunarodnom nivou, s obzirom na brzo napredovanje i rast tehnologija koje kriminalne grupe koriste za nezakonite aktivnosti.&nbsp;
- Kroz obuku, policijski službenici stiču alate za prepoznavanje i sprečavanje kriminala povezanog sa kripto imovinom, kao i za zaplijenu ilegalnih finansijskih sredstava - konstatovano je ovom prilikom.
Maske je naglasila važnost dugogodišnje saradnje između Crne Gore i Francuske, te pozdravila zajednički rad na usklađivanju u okviru evropskog okvira i jačanju operativne saradnje. Na kraju, ambasadorka je zahvalila svim učesnicima na njihovom angažmanu i interesovanju i poželjela uspješnu obuku.
Takođe, v.d. direktora policije održao je juče sastanak u Upravi policije, kom su prisustvovali francuski oficiri za vezu Alain Rouden i Gurkan Karas.
Šćepanović je ovom prilikom pozdravio uspješnu bilateralnu operativnu saradnju i razmjenu informacija koju Uprava policije ostvaruje sa nacionalnim biroima Interpola u Francuskoj, Europolom, kao i drugim partnerskim organizacionim jedinicama.
On je zahvalio na kontinuiranim naporima za unaprjeđenje kapaciteta Uprave policije i realizovanim aktivnostima, posebno u domenu edukacije policijskih službenika kroz planirane obuke i osnaživanje kapaciteta i sposobnosti organizacionih jedinica.
Na kraju je istaknut značaj kontinuirane saradnje na strateškom i operativnom nivou, u cilju suočavanja sa svim bezbjednosnim izazovima.

Policijski službenici na obuci o kriptovalutama; Šćepanović: Preduzimamo istražne radnje prema određenim osobama

Na društvenim mrežama dijeli se mapa Evrope s prosječnom nadmorskom visinom država, koju je objavio popularni Instagram profil Very Useful Maps, a upravo su podaci za Balkan izazvali najviše pažnje.
Prema ovoj mapi, Crna Gora sa 1.086 metara svrstava u red država sa najvećom prosječnom nadmorskom visinom.
Bosna i Hercegovina ima prosječnu nadmorsku visinu od oko 500 metara, čime se nalazi ispred Slovenije, koja je označena s prosjekom od 492 metra.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMqppWgIKes%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prosječna nadmorska visina Srbije je 442, a Hrvatske 331 metar.
Najviša zemlja Evrope po prosječnoj nadmorskoj visini je Švajcarska, s prosjekom od oko 1.350 metara, što je očekivano s obzirom na dominantan alpski reljef.
Najniže zemlje Evrope su Holandija (oko 30 m), Danska (oko 34 m) i Estonija (oko 61 m), čije teritorije čine gotovo u potpunosti nizije i blago valoviti predjeli.
Autor stranice Very Useful Maps navodi da mu je cilj da geografiju približi široj publici kroz vizuelno jednostavne i lako razumljive prikaze, a ne da zamijeni zvanične topografske baze podataka.
Mapa je zato prvenstveno ilustrativna, ali je upravo zbog toga postala viralna i otvorila raspravu o tome koliko su evropske države zaista „planinske“.

Viralna mapa Evrope pokazuje: Crna Gora u vrhu po prosječnoj nadmorskoj visini

Sjedinjene Američke Države (SAD), zahvatio je danas novi talas protesta, na kojima su studenti pozvali na generalni štrajk i masovne demonstracije, tražeći povlačenje federalnih agenata Službe za imigraciju i carine (ICE) iz Minesote.
&nbsp;Protesti su izbili nakon što su dva američka državljanina, Aleks Preti i Rene Gud, ubijeni u januaru tokom operacija ICE-a, izazivajući ogorčenje širom zemlje, prenosi Rojters.
&nbsp;Demonstracije, koje su počele prošlog petka u Mineapolisu, zahvatile su i druge velike gradove, uključujući Njujork, Los Anđeles, Čikago i Vašington, dok su studenti širom SAD-a organizovali šetnje i štrajkove u znak protesta zbog, kako tvrde, nasilnih taktika ICE-a.
&nbsp;Demonstranti su pozvali na opšti štrajk uz slogane „Ni na posao, ni u školu, ni u kupovinu“ i „Zaustavite finansiranje ICE-a“.
&nbsp;U Mineapolisu su demonstracije eskalirale nakon što je prošle sedmice ubijen 37-godišnji medicinski radnik Aleks Preti, što je izazvalo burne reakcije i pozive na smanjenje prisustva federalnih agenata u tom području.
&nbsp;Operacija „Metro Surge“, koja je u Minesotu poslala tri hiljade agenata, izazvala je eskalaciju sukoba sa demonstrantima.
&nbsp;Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa dala je mješovite signale u vezi s operacijom.&nbsp;
&nbsp;Tom Homan, „car za granicu“ američkog predsjednija, rekao je u četvrtak da će operacije biti ograničene na ciljana hapšenja, dok je kasnije uveče sam Tramp rekao da ne planira povlačenje agenata, nazvavši Pretija „provokatorom“.
&nbsp;Takođe, na društvenim mrežama objavljeno je da je Preti bio u sukobu s agentima sedmicu prije njegove smrti, što je izazvalo dodatnu kontroverzu.
&nbsp;Na protestima u Mineapolisu i drugim gradovima, organizatori su pozvali na direktnu akciju, s ciljem vršenja pritiska na administraciju da zaista sprovede smanjenje broja agenata i smanji upotrebu nasilja u operacijama ICE-a.
&nbsp;U Džordžiji je 90 srednjih škola organizovalo štrajk, dok su u Arizoni i Koloradu škole zatvorene zbog velikog broja izostanaka učitelja i učenika.
&nbsp;Demonstracije dolaze u trenutku kada je javna podrška Trampovoj imigracionoj politici pala na najniži nivo u njegovom drugom mandatu, prema nedavnom istraživanju Rojters/Ipsos.

Širom SAD-a protesti zbog djelovanja ICE-a

The leader of the Democratic People’s Party (DPP) Milan Knežević announced at a press conference that the party’s presidency had decided to withdraw support from the Government of Milojko Spajić, as well as from the Capital City administration, and that it had accepted the resignations of Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević.
According to Knežević, their resignations will be submitted today to the Parliament of Montenegro.
- Appointments at lower levels were made on the basis of professionalism and meritocracy - let Milojko Spajić decide what to do with them - Knežević said, adding that they had not betrayed a single principle.
At the press conference, Knežević announced that he would soon hold talks with Andrija Mandić, leader of New Serbian Democracy (NSD), on the future actions of the coalition For the Future of Montenegro. He also said that the DPP parliamentary group would submit amendments to the Law on Citizenship and the Law on State Symbols to parliamentary procedure.
- Spajić’s refusal yesterday to forward the DPP initiative to Parliament was a clear indication that there is no institutional readiness within the Government to resolve the status of the Serbian language, dual citizenship, the national flag, or to engage in dialogue with the citizens of Botun and Zeta - he said.
For weeks, Knežević noted, he had been warning that police intervention in Botun would trigger processes that could result in DPP leaving the Government.
- Why did someone send 680 police officers to arrest an entire village when it could have been stopped? The answer is clear - to push DPP out of the Government. That’s not a problem. We will act as the opposition. We have spent half our lives in opposition, fighting alongside citizens, and we have no intention of giving up that fight - Knežević stated.
The DPP leader questioned why Spajić had not dismissed Police Directorate Director Lazar Šćepanović after Miloš Medenica, the son of former Supreme Court president Vesna Medenica, fled on the day he was sentenced to ten years and two months in prison.
- The question is where 620 police officers were when Vesna Medenica’s son was fleeing. Yesterday at Dobrakovo, I was searched and asked to open my trunk to check whether I was transporting Medenica - Knežević said.
At the DPP presidency session, decisions were unanimously adopted that their parliamentary group would actively participate in the work of a parliamentary working group that has yet to be formed and that is expected to deal with identity-related issues. They also agreed that their demands from May 2024 - which were conditions for entering the Government of Milojko Spajić - had not been fulfilled. These demands included the non-statute-of-limitations for criminal offenses related to organized crime and illicit enrichment, the implementation of the Europe Now 2 program, and improvements to the economic and investment climate.
The session of the Democratic People’s Party presidency was held today in Podgorica, and supporters gathered in front of the party’s premises to support the decision to leave the Government, as the demands they had planned to condition their continued participation in power were not included on the agenda of yesterday’s session.
Yesterday, Deputy Prime Minister Milun Zogović and Minister of Transport Maja Vukićević announced that they would submit their resignations today at the party presidency session.
In the initiative submitted by the DPP to the Government, they requested: constitutional recognition of the Serbian language as an official language, legal regulation of dual citizenship, legal regulation of the historical tricolor flag - including its use and display, and a comprehensive dialogue between the Capital City, the Municipality of Zeta, and the residents of Botun aimed at finding a compromise solution that would result in a lex specialis.
- This initiative is fully grounded in the Coalition Agreement, Barometer 28, and the legal acquis of the European Union based on equality and inclusion rather than exclusion and discrimination. Deeply convinced that Montenegro needs dialogue and reconciliation, while respecting socio-political reality, historical continuity, and identity pluralism, we believe that the adoption of this initiative would make a key contribution by the Government of Montenegro to EU integration and the lasting overcoming of divisions - the initiative by Zogović and Vukićević states.
According to information from TV E, at yesterday’s session Spajić said that, for the Government of Montenegro, the issue of Botun was closed and that it would turn to new projects involving the construction of wastewater treatment plants across Montenegro. He reiterated that identity issues fall under the jurisdiction of the Parliament of Montenegro and that the Government would not exhaust itself dealing with them.
Regarding Botun, Spajić emphasized that the Europe Now Movement, and therefore the Government, would support strengthening through Parliament the guarantees that the Capital City of Podgorica and the Government had given to the residents of Botun.
Even before yesterday’s session, Spajić said that the Parliament of Montenegro is the proper place to initiate and consider the issue of the Serbian language, with the involvement of all interested stakeholders - not only parliamentary actors, but also social, professional, and academic participants
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all else, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on X (formerly Twitter).
Such an approach, he said, is envisaged by Barometer 26, which was agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the construction of a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental issue and should not be linked to cultural or identity topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 plants we plan to build by the end of 2035 in order to meet environmental standards required for membership in the European Union - Spajić stressed.
The Prime Minister said that a blackmail-based model of cooperation would not be allowed for any political structure within the current majority.
- And decisions on Montenegro’s vital interests will be made exclusively in our country - Spajić concluded.
DPP previously stated that it remains ready for dialogue, but that there would be no bargaining over ideological and programmatic principles.
- DPP is not in the Government for positions, but for the citizens who entrusted us with their votes in the 2023 parliamentary elections. If our initiatives are rejected, we will leave the Government without hesitation - the party said.

DPP withdraws support from the state and local authorities, Knežević to discuss the coalition’s future actions with Mandić

Vlada je nominovala drevne bukove prašume Nacionalnog parka Biogradska gora za upis na UNESCO Listu svjetske prirodne baštine, kao dio međunarodnog serijskog dobra „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Evrope“,<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/prasume-biogradske-gore-na-putu-za-unesco"> piše Pobjeda.&nbsp;</a>
Nominacijom je obuhvaćen strogo zaštićeni rezervat prašume na Bjelasici, sa zonom jezgra od 2.352,33 hektara i dodatnim zaštitnim pojasom, čime Crna Gora kandiduje jedan od svojih najvrednijih ekosistema kao dio zajedničkog evropskog prirodnog nasljeđa.
Na sjeveru zemlje, u prostoru gdje se godinama prepliću neispunjena obećanja razvoja, ekonomska nesigurnost i rastući pritisci na prirodu, odluke o zemljištu rijetko se donose tiho. Biogradska gora – jedno od posljednjih mjesta u Evropi gdje šuma raste bez ljudske intervencije – decenijama je istovremeno bila simbol očuvane prirode i poprište sukoba: između turizma i zaštite, infrastrukture i ekosistema, državnih planova i lokalnih očekivanja. Dokument kojim Vlada obrazlaže ovu nominaciju pokušava da taj konflikt razloži, imenuje i usmjeri ka rješenjima zasnovanim na strožoj zaštiti, jasnom zoniranju i dugoročnom upravljanju prostorom.
<h2>Prašuma - pamćenje planete</h2>
Rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan je dio genetskog nasljeđa Zemlje. Riječ je o prostoru koji omogućava uvid u dugotrajne evolutivne procese živog i neživog svijeta – od perioda tercijara, preko ledenog doba, pa sve do današnjeg vremena. Ove šume predstavljaju rijetke i gotovo netaknute primjere prirodne sukcesije, odnosno spontanog razvoja šumskih zajednica bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebna vrijednost Biogradske gore ogleda se i u činjenici da je ovo područje zaštićeno još 1878. godine, što ga svrstava među najstarija zakonski zaštićena šumska područja u Evropi. Više od jednog vijeka očuvanja omogućilo je opstanak složenih i stabilnih ekosistema kakvi su danas gotovo nestali sa evropske mape.
<h2>Složen ekosistem izuzetne vrijednosti</h2>
Biogradska gora se u dokumentu ne tretira kao „lijepa priroda“, već kao složen ekosistem izuzetne vrijednosti. Na relativno malom prostoru registrovano je 86 vrsta drveća i žbunja, kao i 16 različitih šumskih zajednica – čistih i mješovitih bukovih šuma koje su rijetkost u evropskim razmjerama.
Ovaj prostor je stanište mrkog medvjeda, vuka i divlje mačke, kao i brojnih ptica vezanih za stare šume, poput tetrijeba i bjeloleđnog djetlića. Zabilježeno je i prisustvo 11 vrsta slijepih miševa, dok flora obuhvata veliki broj rijetkih i endemskih biljnih vrsta karakterističnih za balkanski region. Upravo ta biološka raznovrsnost čini svaku intervenciju u prostoru potencijalnim poremećajem sistema koji se razvijao bez prekida vijekovima.
<h2>Šta se tačno nominuje za UNESCO</h2>
Nominacija obuhvata rezervat prašume u okviru Nacionalnog parka Biogradska gora, smješten u centralnom dijelu planinskog masiva Bjelasica. Ukupna površina predloženog UNESCO područja, zajedno sa zaštitnim zonama, iznosi 5.959,97 hektara.
Zona jezgra – područje stroge zaštite koje se poklapa sa granicama prašumskog rezervata – obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću pojedinačnu komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra. Preostalih 3.607,64 hektara čine zaštitne zone, čija je osnovna funkcija očuvanje integriteta prašume i ublažavanje spoljašnjih pritisaka.
U zoni jezgra dozvoljene su isključivo aktivnosti vezane za naučna istraživanja, monitoring i strogo kontrolisane posjete.
<h2>Otpornost na klimatske promjene kao argument</h2>
U dokumentu se navode i rezultati monitoringa zdravstvenog stanja šuma sprovedenog 2017. godine, prema kojem je 86,7 odsto stabala u prašumi bilo potpuno zdravo. Ovaj podatak se tumači kao pokazatelj visoke otpornosti prašumskog ekosistema na klimatske promjene i druge negativne uticaje.
U kontekstu sve izraženijih klimatskih poremećaja, Biogradska gora se pozicionira kao referentni ekosistem – prostor u kojem se može pratiti kako priroda funkcioniše kada joj se omogući da se razvija bez ljudskih intervencija.
<h2>Kritične tačke</h2>
Jedna od najosjetljivijih tačaka nominacije odnosi se na postojeću infrastrukturu unutar parka. Pristupni put ka Biogradskom jezeru, koji se koristi u turističke svrhe i nalazi se u prvoj zoni zaštite, identifikovan je kao potencijalni izvor povećanog antropogenog pritiska.
Na osnovu preporuka UNESCO tijela, dokument predviđa da se ovaj put izuzme iz zone jezgra prašume i uključi u zaštitnu podzonu. Ista mjera primijenjena je i na Biogradsko jezero, zbog prisustva objekata i infrastrukture koja zahtijeva redovno održavanje. Oko puta i jezera uvedena je dodatna zaštitna zona širine 100 metara, čime se povlači jasna granica između stroge zaštite i kontrolisanog korišćenja prostora.
<h2>Turizam pod kontrolom</h2>
Nacionalni park Biogradska gora godišnje bilježi više od 100.000 posjeta, pri čemu je najveći pritisak koncentrisan oko Biogradskog jezera. Dokument predviđa da se ovaj trend ne rješava širenjem infrastrukture, već ograničavanjem pristupa.
Plan upravljanja za period 2026–2030. predviđa izmještanje parkinga iz centralne zone parka, ograničavanje kretanja motornih vozila, organizovanje prevoza posjetilaca vozilima na električni i solarni pogon, kao i zabranu kretanja kvadova i motocikala. Posjete rezervatu prašume ostaju moguće isključivo uz saglasnost uprave parka.
<h2>Privatna imovina i tiha napetost</h2>
Dokument se osvrće i na zahtjeve dijela građana opštine Mojkovac koji su tražili izmjene režima zaštite kako bi se privatna imovina unutar granica parka drugačije tretirala. U obrazloženju se navodi da su imovinska prava razmatrana u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, ali da nije došlo do promjena – privatne parcele ostale su u drugoj zoni zaštite.
Naglašava se da se UNESCO nominacija odnosi isključivo na zonu jezgra prašume, u kojoj nema privatne imovine, te da nijedna od predloženih mjera nije usmjerena na ograničavanje privatne svojine, već na zaštitu područja od izuzetne prirodne vrijednosti.
<h2>Obrazloženje nominacije</h2>
U zvaničnom obrazloženju nominacije Vlada Crne Gore navodi da rezervat prašume u Nacionalnom parku Biogradska gora predstavlja jedinstven primjer evolucije različitih bukovih šumskih zajednica i važan dio genetskog nasljeđa Zemlje. Ove šume, kako se ističe, predstavljaju autentične primjere prirodne sukcesije i razvoja šumskih ekosistema bez značajnijeg ljudskog uticaja.
Posebno se naglašava da je Biogradska gora zaštićena prije više od 140 godina, što je omogućilo očuvanje složenih ekosistema sa velikim brojem rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Prašumu karakteriše veliki broj vrsta drveća i žbunja, kao i prisustvo 16 šumskih zajednica koje obuhvataju dobro očuvane čiste i mješovite bukove šume. Dio imovine koji je predmet nominacije obuhvata 2.352,33 hektara bukove prašume na krečnjačkoj podlozi i predstavlja najveću komponentu ovog proširenja serijskog UNESCO dobra.
Biogradska gora već je dio UNESCO rezervata biosfere „Sliv rijeke Tare“, a njenim okruženjem se povezuju Durmitor i Komovi u jedinstveni ekološki koridor. Odluku o upisu na Listu svjetske baštine donijeće UNESCO Komitet za svjetsku baštinu nakon evaluacionog procesa koji traje više godina. Ako Biogradska gora dobije UNESCO status, Crna Gora neće dobiti samo međunarodno priznanje, već i trajnu obavezu – da prirodu čuva i onda kada je to teže nego graditi, širiti ili brzo zarađivati. U zemlji u kojoj se prostor često troši brže nego što se razumije, ova nominacija postavlja ključno pitanje: da li smo spremni da prirodu posmatramo ne kao resurs, već kao nasljeđe koje se ne može ponovo stvoriti.

Tag: kriptovalute