Osnovni sud u Kotoru objavio je danas da je u slučaju zauzimanja državnog zemljišta na Krimovici, s obzirom da je krivično djelo učinjeno u periodu od 2015. do 27.12. 2018. godine, nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja, pa je odbio optužbu protiv kompanije Carinvest i njenog vlasnika Marka Carevića.
Sud je optužbe oslobodio kompaniju, Carević i njegovog sina Milana i optužbi Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru da su protivpravno kultivisali zemljište, te asfaltirali puteve do objekata i nakon 2018. godine, te tako protivpravno zauzeli zemljište u ukupnoj povšrini od 537.231 m2, navodeći da je „iz nalaza i mišljenja nesporno utvrđeno da predmetne parcele ne predstavljaju područje morskog dobra kao zemljišta sa posebnom namjenom“.
Kad je u pitanju dio optužnog predloga koji se odnosi na gradnju objekata bez dokumentacije, “Carinvest” je sankcionisan novčano u iznosu od 70.000 eura, dok je Milan Carević osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od pet mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.
Za optužni prijedlog koji se tiče nelegalnog započinjanja gradnje dva objekta, ukupne površine 508 m2 i jednog objekta dimenzija u osnovi cca 30x20 metara na jednoj katastarskoj parceli, te tokom 2021. i 2022. godine na drugoj objekata površine 971 m2 i 92 m2 kompaniji Carinvest je za krivično djela protivpravno zauzimanje zemljišta i divlje gradnje dosuđena jedinstvena kazna od 70.000 eura.
Okrivljenom Milanu Careviću, za ista krivična djela dosuđena je jedinstvena kazna od pet mjeseci kućnog pritvora. On, prem apresudi, ne smije napuštati prostorije u kojima stanuje, osim u slučajevima propisanim zakonom kojim se uređuje izvršenje krivičnih sankcija.&nbsp;
- Ukoliko okrivljeni jednom u trajanju preko šest časova ili dva puta u trajanju do šest časova samovoljno napusti prostorije u kojima stanuje, Sud će odrediti da ostatak kazne zatvora izdrži u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija – piše u presudi Osnovnog suda u Kotoru.
Okrivljeni su dužni da plate i troškove krivičnog postupka u iznosu od oko 1.700 eura, a sud oštećenu državu Crnu Goru „s postavljenim, a nepreciziranim imovinskopravnim zahtjevom upućuje na parnični postupak“.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U slučaju zauzimanja Krimovice nastupila zastara, Carinvest da plati 70.000 eura, mlađi Carević dobio pet mjeseci kućnog pritvora

Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kojom je nekadašnji predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević oslobođen optužbe, a njegov sin Milan i firma Carinvest oglašeni krivima i osuđeni za uzurpiranje pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve, potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda. Time je Viši sud ukinuo presudu Osnovnog suda u Kotoru i vratio predmet na ponovno odlučivanje. Osnovni sud u Kotoru je 21. oktobra oslobodio Marka Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241223081220_2b171bfa8bb981164f9ede392b53a6cef03505fc2bfa5bb166ee99e8bca65c53.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241223081220_2b171bfa8bb981164f9ede392b53a6cef03505fc2bfa5bb166ee99e8bca65c53" data-rendition-name="original" width="768" height="516" loading="lazy" alt="Marko Carević"> <figcaption>Marko Carević(Photo: Opština Budva - arhiva)</figcaption> </figure>  Televizija Vijesti juče je objavila da će postupak protiv Marka Carevića 28. decembra morati da bude obustavljen jer tada nastupa apsolutna zastara krivičnog gonjenja u odnosu na njega. Slučaj Krimovica javnosti je otkrio MANS u februaru 2020, tužilaštvo je podiglo optužnicu tek dvije i po godine kasnije, a suđenje je trajalo dvije godine. Podsjetimo, MANS je 2020. objavio da je poljoprivredni kompleks na Krimovici, koji je gradila firma Carinvest napravljen na pola miliona kvadrata državnog zemljišta, gdje su sagrađni objekti bez građevinske dozvole. MANS je tada saopštipo i da ta uzurpacija traje od 2015. Prema njihovim informacijama krajem novembra 2021. kompanija “Carinvest” je u kotorskom Osnovnom sudu predala tužbu protiv Crne Gore tražeći da joj se prizna vlasništvo nad preko 620 hiljada metara kvadratnih državnog zemljišta na Krimovici u opštini Kotor. Tražili su da kompanija zauzvrat u budžet države uplati 1,2 miliona eura, odnosno 1,93 eura po metru kvadratnom. Prema pisanju medija, Marko Bato Carević je bio na čelu Carinvest-a do kraja decembra 2018, kada je mjesto ustupio sinu Milanu, pošto je od januara 2019. obavljao funkciju predsjednika Opštine Budva. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Uzurpacija zemljišta na Krimovici: Viši sud ukinuo presudu Carevićima, zastarijeva optužba bivšem čelniku Budve

Osnovni sud u Kotoru je oslobodio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura, piše Radio Slobodna Evropa. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi istraživanjem korupcije. MANS je tada tvrdio da uzurpacija traje od 2015. i da je Carević na skoro 50 hektara državnog zemljišta izgradio poljoprivredni kompleks, sa više objekata za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina. Dvije ipo godine kasnije, u avgustu 2022. Tužilaštvo u Kotoru je pokrenulo postupak protiv Marka Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole. <h2>Tužilaštvo godinama istraživalo slučaj</h2> Carević je uzurpirao to zemljište, kako tvrdi MANS, od 2015. dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), a Carević je bio funkcioner opozicionog proruskog Demokrtskog fronta. MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je "uradilo sve kako bi legalizovalo" Carevićev kompleks. Carević je kao funkcioner proruskog Demokratskog fronta na čelu Opštine Budva postavljen 2019. DPS je izgubila vlast u Budvi 2016. a na državnom nivou 2020.godine. <h2>MANS: Presuda govori o zarobljenom sudstvu</h2> Dejan Milovac iz MANS-a za RSE kaže da očekuje da se Tužilaštvo uloži žalbu na presudu kojom je Marko Carević oslobođen optužbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dejan Milovac"><figcaption>Dejan Milovac(Photo: MANS/Facebook)</figcaption></figure>  - Odluka Suda je besprizorna i sramotna i još jednom pokazuje koliko je crnogorski sudski sistem zarobljen - kazao je Milovac. MANS dodaje da je kotorski sud za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. - Ono što sada možemo da vidimo da je Marko Carević oslobođen odgovornosti što je u potpunosti u suprotnosti sa onim što su činjenice koje govore da je on bio direktno uključen u uzurpaciju zemljišta i nelegalnu gradnju i da je sve do 2021. bio i odgovorno lice u kompaniji 'Carinvest', koja se tereti za to krivično djelo - rekao je Milovac. <h2>Sud utvrdio uzurpaciju državne imovine</h2> Milovac smatra da je dobro što je sudskom odlukom iako nepravosnažnom, utvrđeno da je došlo do uzurpacija državne imovine i nelegalne gradnje. - Sada bi država trebalo da u jednom postupku u svoj posjed vrati to zemljište. Odnosno da gospodin Carević i njegova kompanija plate stvarnu štetu od toga, tako da kažem, nezakonitog korišćenja tog zemljišta od 2015. godine - dodao je on. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje. MANS navodi da je dosuđeni iznos od 100 hiljada eura " sramotan" i da predstavlja tek djelić štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije, od strane Carevića, blizu pola miliona kvadrata na Krimovici pored Budve. <h2>Milovac: Na potezu Tužilaštvo i država</h2> Milovac očekuje da nakon presude Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore napravi procjenu štete koju je država imala od "nezakonitog korišćenja" te imovine. - Da se jednostavno, kao i svi drugim postupcima, naplati od gospodina Carevića - zaključio je Milovac. Marko Carević je ranije kazao da su optužbe MANS-a da on nelegalno gradi na državnoj zemlji "stoprocentna neistina", i pokušaj da se lično i politički diskredituje. Carevićeva kompanija u novembru 2021. tražila je od države da joj se prizna vlasništvo nad više od 620 hiljada državnih kvadrata na Krimovici. Iz advokatske kancelarije koja zastupa Careviće saopšteno je da su razočarani presudom. Kako su naveli, ona je posljedica želje pravosudnih organa da zadovolje medijske i želje pojedinih nevladinih organizacija. Na zvaničnom sajtu kompanije Carevića reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, pogone za proizvodnju hrane...

Portal ETV

Carević oslobođen optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona državnog zemljišta u Krimovici

Ministarstvo javnih radova započinje izgradnju novog sportskog i rekreativnog kompleksa u opštini Tuzi.
- Kompleks će biti izgrađen u podnožju brda iznad šetališta kod Dečića. Projektom je planirano dječije igralište savremenog koncepta, izgradnja fudbalskog terena za rekreativne i sportske aktivnosti, kao i košarkaškog terena. Urediće se i parkovski prostor sa zelenilom, pješačkim stazama i zonama za odmor, navodi se u saopštenju MJR.
Realizacijom projekta građani, a posebno najmlađi, dobiće nove uređene javne površine za igru, sport i boravak na otvorenom.

Tuzi dobijaju novo dječije igralište i moderne sportske terene

Crnogorski PEN centar ocjenjuje da kontinuirani javni nastupi predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, odavno prevazilaze okvire demokratskog političkog djelovanja i prerastaju u sistematsku promociju istorijskog revizionizma, nacionalističke isključivosti i javnog nasilja prema svakome ko izrazi kritički stav.
Kako se ističe u saopštenju, Vraneš je ponovo posegnuo za prekrajanjem istorijskih činjenica, nastojeći da ideološke konstrukcije predstavi kao istorijsku istinu – što predstavlja obrazac političkog djelovanja zasnovanog na falsifikovanju činjenica, mitologizaciji i ignorisanju naučno potvrđenih izvora.
Nakon što je novinarka Milka Tadić-Mijović reagovala na njegove navode, Vraneš je odgovorio uvredama, zloupotrebljavajući pritom stihove Gorskog vijenca. Time je, kako navode iz PEN centra, pokazao spremnost da koristeći književni kanon kao sredstvo simboličkog nasilja, posegne za mizoginim i uvredljivim rječnikom, umjesto za argumentima i dijalogom.
Iz PEN centra smatraju da takva retorika ne predstavlja književnu referencu, već nastavak matrice političkog ponašanja koja podsjeća na obrasce iz devedesetih godina, kada je slična ideološka propaganda doprinijela ratovima, progonima i stradanjima u regionu.
- Za ovakvo ponašanje predsjednika Opštine Pljevlja danas političku odgovornost direktno snose Vlada Crne Gore i Pokret Evropa sad, koji ga, iz afere u aferu, iz uvrede u uvredu, štite i zadržavaju na funkciji - &nbsp;ističe Crnogorski PEN centar.
Oni upozoravaju da je posebno zabrinjavajuće što se ovakvi incidenti događaju dok Crna Gora vodi pregovore sa Evropskom unijom u oblastima vladavine prava, ljudskih prava i slobode medija.
Zbog toga Crnogorski PEN centar zahtijeva:
1️. Hitnu i nedvosmislenu osudu izjava Darija Vraneša od strane Vlade Crne Gore;
2️. Konkretne političke posljedice, a ne formalna oglašavanja bez efekta;
3️. Prestanak institucionalne zaštite koju mu pružaju vladajuće partije.
PEN centar je iskazao punu solidarnost sa svim novinarkama, novinarima i javnim djelatnicima koji trpe pritiske i uvrede zbog profesionalnog rada.
- Normalizacija istorijskog revizionizma, mizoginije i javnih napada na žene predstavlja otvoreno urušavanje temelja demokratskog društva — uz prećutnu saglasnost onih koji danas drže vlast - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski PEN centar: Vlada štiti revizionizam i mizoginiju

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centra Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: krimovica