Državljanin Pakistana H.R. (18) uhapšen je zbog sumnje da za krijumčarenje šest osoba iz Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među kojima i tri maloljetnika. Nakon saslušanja kod nadležnog tužioca, određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
Preduzimajući aktivnosti na terenu, policijski službenici su u graničnom pojasu, u mjestu Kljakovica, uočili i kontrolisali sedam osoba koja su nakon dovođenja u službene prostorije identifikovana kao H.R. iz Pakistana, S.H. (36) i S.G. (39) iz Indije, M.A. (26) iz Bangladeša, dva maloljetna lica starosti 15 i 16 godina iz Egipta, kao i jedno maloljetno lice starosti 17 godina iz Sirije.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, utvrđeno je da je Pakistanac H.R, kako se sumnja, navedenu grupu migranata sačekao na teritoriji Podgorice, s namjerom da ih na nezakonit način, izbjegavajući policijske kontrole i zvanične granične prelaze, sprovede na teritoriju Bosne i Hercegovine, sa krajnjim ciljem dolaska u Italiju - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Takođe, sprovedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je H.R, od ranije poznat policijskim službenicima zbog nezakonitog prelaska državne granice 1. januara 2026. godine, kada je zatečen prilikom nezakonitog prelaska iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, H.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
- Nakon saslušanja, državni tužilac je osumnjičenom odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pakistanac uhapšen zbog krijumčarenja državljana Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među njima maloljetnici

U.Š. (20) uhapšen je na putu Rožaje - Berane nakon što je policija u njegovim kolima pronašla 300 šteka cigareta sa akciznom markicom druge države, različitih marki, skrivenih u bunkeru ispod zadnjeg sjedišta.
- Sa događajem su službenici Stanice granične policije Rožaje upoznali dežurnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji je kvalifikovao krivično djelo krijumčarenje - naveli su u policiji.
U.Š. je po njegovom nalogu uhapšen, a cigarete su oduzete.
- U zakonom predviđenom roku U.Š. će biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - dodali su u policiji.

Uhapšen dvadesetogodišnjak, policija pronašla 300 šteka cigareta

Službenici policije i Uprave carine su u zajedničkoj akciji kontrolisali auto-otpad u Bijelom Polju, gdje je pronađeno i oduzeto pet vozila visoke klase, nakon izvršenih konsultacija sa tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, podnijeli krivičnu prijavu protiv lica I.Lj. (25) koji se sumnjiči za krivično djelo krijumčarenje, saopšteno je iz Uprave policije,
- Naime, sumnja se da je I.Lj. tokom 2025. godine, u cilju sticanja protivpravne imovinske koristi, a na štetu budžeta Crne Gore, pribavio tri putnička motorna vozila porijeklom iz Engleske, bez registarskih oznaka i bez odgovarajuće dokumentacije da je izvršio obaveze po osnovu poreza i carine. On je, kako se sumnja, imao namjeru da ova vozila rashoduje, proda, rasturi i prikrije neocarinjenu robu- navodi se u saopštenju,
Službenici RCB ”Sjever” će u saradnji sa drugim nadležnim organima nastaviti sa ovim i sličnim aktivnostima u cilju suzbijanja ovakvih oblika kriminaliteta.

Bijelo Polje: Krivična prijava zbog krijumčarenja na auto-otpadu

Državljani Albanije I.K. i B.P. uhapšeni su danas zbog sumnje na krijumčarenje cigareta i duvana. Policija je na Graničnom prelazu Božaj u kolima I.K. pronašla 15 pakovanja rezanog duvana ukupne mase 7.5 kilograma, koji je bio sakriven u većoj plastičnoj posudi. U kolima B.P. je pronađeno 260 paklica cigareta, bez akciznih markica, koje nije prijavio nadležnim organima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251221151256_facf21ed4dd6d63bea9992c7295a85a583154c704837e01277b9d917f04ae3e7" data-rendition-name="original" width="695" height="1079" loading="lazy" alt="Cigarete pronađene na GP Božaj"> <figcaption>Cigarete pronađene na GP Božaj(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Po okončanju službenih mjera i radnji, postupajući tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je naložio da se I.K. i B.P. uhapse zbog sumnje na krijumčarenje - kazali su u policiji. Naglasili su da su granični policajci u posljednja 24 sata procesuirali četiri osobe - od kojih su tri strana državljanina, a kojima je zaplijenjeno oko 315 kilograma rezanog duvana i 260 paklica cigareta. - Uprava policije će, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti sa sprovođenjem planskih i koordinisanih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje sive ekonomije i sprečavanje krijumčarenja akciznih proizvoda, te borbu protiv svih oblika prekograničnog kriminala - zaključili su u saopštenju.

Dva albanska državljanina uhapšena zbog krijumčarenja cigareta i duvana

Protiv S.K. iz Tuzle podnijeta je krivična prijava zbog sumnje na krijumčarenje ljudi, a nakon što je policija u njegovim kolima zatekla devet maloljetnih migranata iz Egipta koji su u Pljevlja stigli iz pravca Podgorice.
- Operativnim radom na terenu, policijski službenici Stanice granične policije Pljevlja su došli do saznanja o ruti kretanja migranata, mjestu ilegalnog prelaska državne granice, kao i informacijama koje su ukazivale na postojanje organizovanog krijumčarenja ljudi prema teritoriji Bosne i Hercegovine - saopšteno je iz Uprave policije uz napomenu da je zajedničkim aktivnostima Jedinice granične policije BiH i crnogorske policije realizovana zasjeda.
Tom prilikom je i utvrđeno da je grupa migranata prešla rutu od Pljevalja do naselja Šula.
- A potom, zaobilazeći zvanični granični prelaz, u mjestu Kolibe ilegalno prešla granicu i nastavila kretanje ka teritoriji Bosne i Hercegovine - kazali su u policiji.
Službenici bosanske granične policije su postupajući po navedenim informacijama zaustavili i kontrolisali putničko vozilo marke VW Passat, kojim je upravljao S.K. iz Tuzle, a kako su kazali, pregledom vozila je zatečeno devet maloljetnih migranata iz Egipta, koji su na teritoriju Pljevalja stigli iz pravca Podgorice.
- Policijski službenici granične policije Bosne i Hercegovine su po nalogu državnog tužioca protiv S.K. podnijeli krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi - naveli su u policiji.

Spriječeno krijumčarenje devet maloljetnika iz Egipta, bosanskom državljaninu krivična prijava

Carinski službenici spriječili su pokušaj krijumčarenja oko 120 kilograma (kg) marihuane, namijenjene za tranzit preko Crne Gore ka zemljama okruženja, saopšteno je iz Uprave carina.
Iz Uprave carina su rekli da je krijumčarenje droge spriječeno sprovođenjem mjera kontrole i primjenom analize rizika.
Oni su kazali da je, prilikom ulaska praznog teretnog vozila – hladnjače, otkriven posebno izrađen bunker u krovu vozila sa pakovanjima biljne materije.
- O događaju je obaviješten nadležni tužilac, a državljanin Bosne i Hercegovine, koji je upravljao vozilom, predat je službenicima Uprave policije na dalje postupanje - navodi se u saopštenju.
Ta zapljena, kako su rekli iz Uprave carina, predstavlja još jednu potvrdu odlučnosti carinske službe u borbi protiv krijumčarenja narkotika i organizovanog kriminala.

Carina spriječila krijumčarenje oko 120 kilograma marihuane

Pripadnici Sektora granične policije uhapsili su R.S. (26) iz Podgorice i H.B. (19) iz Pakistana zbog sumnje da su pokušali ilegalno da iz Albanije u Crnu Goru uvedu 13 migranata iz raznih zemalja.
Shodno prethodno izvršenoj analizi, a vršeći nadzor u očekivanom rejonu prolaska ilegalnih migranata i njihovog daljeg tranzita kroz državu, ka zemljama EU, sinoć je oko 23 sati, u mjestu Vitoja detektovano putničko motorno vozilo u koje je ušlo pet ilegalnih migranata.
- Kontrolom vozila na magistralnom putu Tuzi-Podgorica, ustanovljeno je da vozilom upravlja R.S. iz Podgorice koji je prevozio pet ilegalnih migranata od kojih tri iz Pakistana i dva iz Bangladeša. U saradnji sa službenicima Stanice granične policije Tuzi izvršena je pretraga pomenutog rejona i tom prilikom locirano još devet ilegalnih migranata - saopšteno je iz Uprave policije.
Osumnjičeni R.S. je, kako se sumnja, za nepoznatu osobu vršio prevoz ilegalnih migranata od mjesta Vitoja do Autobuske stanice u Podgorici pribavljajući na taj način finansijsku dobit. 
- Ovo je vršio u saradnji sa terenskim krijumčarem, H.B. državljaninom Pakistana, koji je za račun nepoznatog organizatora, za obećanu sumu od 1.000 eura, trebalo da prokrijumčari 13 migranata od Albanije do Crne Gore, tako što im je pokazivao kako da ilegalno pređu granicu, a dalje ih pratio do dogovorenog mjesta za prihvat vozilima - navedeno je u saopštenju.
Službenici Tima za razbijanje mreža krijumčarenja migranata nastavljaju sa preduzimanjem daljih analitičkih, operativnih i terenskih mjera i radnji na suzbijanju svih oblika prekograničnog kriminala sa posebnim akcentom na suzbijanje krijumčarenja migranata i drugih krivičnih djela koja proističu iz ovih radnji.

Uhapšeni mladići iz Podgorice i Pakistana: U Crnu Goru pokušali da uvedu 13 migranata

Službenici policije su na graničnom prelazu u Pljevljima danas podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima krivičnu prijavu protiv R.V. (52) iz Podgorice koja se sumnjiči da je počinila krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, preduzimajući pojačane operativne radnje na terenu, službenici granične policije u Pljevljima su 27. februara ove godine, oko 2:30 časova, zaustavili a potom i kontrolisali vozača R.V, kada su pregledom u vozilu zatečena i četiri lica sa migracionih područja, od kojih je jedan državljanin Pakistana i tri državljana Nepala, koja kod sebe nijesu posjedovala važeća dokumenta niti potvrde o izraženoj namjeri za međunarodnu zaštitu- navodi se u saopštenju.
Kazali su da je R.V. &nbsp;na ovaj način, kako se sumnja, u cilju sticanja finansijske koristi, omogućila ilegalnim migrantima tranzit kroz Crnu Goru, čime je počinila navedeno krivično djelo.
&nbsp;

GP Pljevlja: Podgoričanka osumnjičena da je prevozila migrante iz Pakistana i Nepala

Službenici Stanice granične policije I Rožaje podnijeli su krivičnu prijavu protiv E. L. kod kog su pretresom automobila pronašli 23 paketa sokova sa 184 flaše, saopšteno je iz Uprave policije.
On je kontrolisan u mjestu Haništa, dok je upravljao putničkim motornim vozilom marke iz pravca Republike Srbije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama koji se izjasnio da se u radnjama E. L. stiču elementi krivičnog djela krijumčarenje, te da se protiv njega podnese krivična prijava u redovnom postupku - naveli su iz Uprave policije.
Policijski službenici izvršili su i pretres stana i drugih prostorija koje koristi E. L, a nijesu pronađeni predmeti koji bi bili oduzeti.

Krivična prijava zbog krijumčarenja: U automobilu pronađena 23 paketa sokova sa 184 flaše

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je, po prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva, produžilo pritvor tri mjeseca okrivljenima Muju Mujeviću, Velimiru Milačiću i Žarku Bulatoviću zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
- Pritvor je okrivljenom M.M. produžen zbog opasnosti od bjekstva, &nbsp;postojanja okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo kao i zbog nesmetanog vođenja postupka, jer je okrivljenom stavljeno na teret krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, a koja je &nbsp;posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda.
Okrivljenima Milačiću i Bulatoviću pritvor je produžen zbog opasnosti od bjekstva.
Sudija za istrage Višeg suda je 12. aprila prošle godine odredio pritvor Mujeviću, Milačiću i Bulatoviću, a produžen im je Rješenjem vijeća tog suda 9. maja 2025. godine.
Po Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor im može trajati do 10. oktobra.

Osumnjičeni za krijumčarenje cigareta: Mujeviću, Milačiću i Bulatoviću produžen pritvor

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: krijumcarenje