Kremlj jedanas saopštio da Ukrajina treba da povuče svoje vojnike iz djelova Donbasa koje i dalje kontroliše ukoliko želi mir, upozorivši da bi, u suprotnom, mogla izgubiti još teritorije ako se ne postigne dogovor.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Tramp razgovarali su juče, uoči Trampovog sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je planiran još jedan telefonski razgovor u skorije vrijeme. Odbio je da komentariše ideju o slobodnoj ekonomskoj zoni u Donbasu ili sudbinu nuklearne elektrane Zaporožje, kojom upravlja Rusija, navodeći da Kremlj takve teme smatra neprimjerenim.
Rusija drži oko 90 odsto Donbasa
Na pitanje o izjavama Putinovog savjetnika za vanjsku politiku Jurija Ušakova, koji je rekao da Ukrajina treba da donese brzu odluku o teritoriji u Donbasu, Peskov je odgovorio da Kijev mora povući vojsku iz djelova regiona koje još drži pod kontrolom.
- Govorimo o povlačenju oružanih snaga režima iz Donbasa- kazao je Peskov. Na pitanje da li se to odnosi i na Zaporošku i Hersonsku oblast, odbio je da ulazi u detalje.
Prema ruskim procjenama, Rusija trenutno kontroliše oko petine teritorije Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014. godine, oko 90 odsto Donbasa, 75 odsto Zaporoške i Hersonske oblasti, kao i manje djelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske oblasti. Moskva polaže pravo na Donbas, Zaporošku i Hersonsku oblast, iako su te regije međunarodno priznati dio Ukrajine.
Peskov je naveo i da se u ovom trenutku ne razmatra telefonski razgovor između Putina i Zelenskog.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kremlj poručuje: Ukrajina mora povući vojsku iz Donbasa ako želi mir

Njemačka desničarska stranka "Alternativa za Nemačku" (AfD) optužena je da koristi svoja poslanička pitanja kako bi prikupljala informacije koje bi mogle da budu od interesa za ruske obavještajne službe, piše briselski Politiko.
Poslanik AfD-a u parlamentu pokrajine Tiringije Ringo Milman više puta je podnosio upite regionalnoj vladi u vezi sa transportom zapadnog oružja u Ukrajinu i lokalnim sistemima odbrane od dronova, što je izazvalo optužbe centrističkih političara da stranka pokušava da otkrije osjetljive informacije za Moskvu.
Ministar unutrašnjih poslova Tiringije, Georg Majer (SPD) rekao je da AfD pokazuje "nevjerovatno interesovanje za kritičnu infrastrukturu i bezbjednosne vlasti", dok AfD negira da djeluje po nalogu Kremlja.
AfD je poznata po stavovima povoljnim za Rusiju, uključujući obnavljanje ekonomskih veza i prekid vojne pomoći Ukrajini, ističe Politiko.
Stranka tvrdi da su njihova pitanja legitimna i da vlada nije obavezna da otkriva osjetljive informacije.
Analitičari upozoravaju da, iako pojedinačni upiti nijesu problem, zbir upita AfD-a omogućava uvid u rute transporta i vojnu logistiku.
Od 2020. godine, AfD je podnio više od 7.000 upita vezanih za bezbjednost, uključujući gotovo 70 odsto upita u Tiringiji i više od 60 odsto u Bundestagu.
Stručnjaci smatraju da takva praksa može da predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost, bilo da stranka djeluje u sopstvenom interesu ili u interesu Kremlja.

Politiko: AfD optužen za prikupljanje informacija za Kremlj

Rusija je primila ono što su Sjedinjene Američke Države i Kijev opisali kao „ažurirani i pročišćeni mirovni okvir“ za okončanje rata u Ukrajini, a o njemu će se raspravljati naredne sedmice, saopštio je Kremlj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nacrt sporazuma, o kojem su SAD i Ukrajina razgovarale u Ženevi, može poslužiti kao osnova za buduće dogovore, ali je naglasio da će se Rusija nastaviti boriti ukoliko se dogovor ne postigne.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da su detalji dokumenta dostavljeni Moskvi i da će o njima biti vođena zvanična rasprava.Očekuje se dolazak Vitkofa u Moskvu&nbsp;
Očekuje se da će Stiv Vitkof, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, naredne sedmice u Moskvi razgovarati sa Putinom o prijedlozima za mirovno rješenje. Peskov je dodao da će tačan datum sastanka biti naknadno saopšten.

Peskov: Moskva razmatra novi američko-ukrajinski mirovni okvir

Rusija se danas distancirala od ideje da se uskoro održi lični sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini.
- „Nema potrebe“ da se žurno dogovara sastanak u ovom trenutku. Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora- rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.
Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Donald Tramp je rekao da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prijestonici Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini.
Ipak, čini se da su kasniji kontakti Vašingtona i Moskve uvjerili američke zvaničnike da Rusija nije spremna da ublaži svoje maksimalističke zahteve prema Ukrajini.
Tramp je potom odlučio da samit odloži na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio „uzaludan sastanak“. Zatim je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvijema ruskim &nbsp;naftnim kompanijama.
Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije početka pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije nego što borbe budu okončane.

Kremlj: ''Nema potrebe'' za skorim susretom Putina i Trampa

Rusija pojačava svoj uticaj unutar Bugarske, u tamošnjim vjerskim, političkim i vojnim institucijama. Posljednjih sedmica sve je više upozorenja koja dolaze iz prozapadnih krugova u ovoj zemlji.
Bugarska pravoslavna crkva (BPC) nalazi se u terminalnoj krizi jer je izgubila nezavisnost i postala instrument geopolitičkog uticaja Moskve, jasno je svoju Crkvu kritikovao arhimandrit Dionizije u opsežnom intervjuu za portal Faktor.bg. Dionizije je osudio politiku novog poglavara BPC-a, patrijarha Danila, i njegovih saradnika, optužujući ih da žele učiniti Crkvu zavisnom od Moskve i podrediti je interesima Kremlja.
Otvoreno i kategorički, arhimandrit je podsjetio da je 2018. ruski patrijarh Kiril izjavio kako članovi Svetog sinoda BPC nisu bili otvoreno i kategorički proruski orijentisani te zaprijetio da se to mora promijeniti. Upravo se to dogodilo nakon prošlogodišnjeg izbora vladike Vidinskog Danila (svjetovno ime Atanas Trandafilov Nikolov) za novog patrijarha, koji je još prije javno izrazio podršku ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Dionizije je BPC opisao kao „najjeftiniji ured Kremlja“ u čitavom svijetu i dodao da su patrijarh Danil (kojeg opisuje kao dio ruskog „službenog osoblja“) i njegova pratnja spremni žrtvovati svoj duhovni autoritet iz političkih razloga.
Patrijarh Danil nije usamljen u podršci Putinovom režimu; tu su i bugarski predsjednik Rumen Radev, čije ponašanje odražava skriveno razumijevanje motiva Kremlja na međunarodnoj sceni, bivši premijer Bojko Borisov, poznat po pragmatičnom približavanju Moskvi, i Deljan Pevski, oligarh i političar, vođa etnički proturske stranke „DPS – Novi početak“, čiji su finansijski interesi usko povezani s Rusijom.
Takva podrška, prema Dioniziju, jača ulogu Ruske pravoslavne crkve u upravljanju BPC-om, što bi trebalo zabrinuti Evropsku uniju.
Vrijedi podsjetiti da je u septembru 2023. arhimandrit Vasijan (Zmejev), rektor ruskog manastira u Sofiji, proglašen personom non grata i protjeran iz Bugarske zajedno s dvojicom mlađih klerika zbog učešća u „hibridnoj strategiji“ uticaja na bugarske unutrašnje političke procese u korist ruskih geopolitičkih interesa i zbog predstavljanja „prijetnje nacionalnoj bezbjednosti“. Vasijan je istovremeno proglašen nepoželjnom osobom u Sjevernoj Makedoniji zbog pokušaja uticaja na crkvenu diplomatiju te zemlje u korist Rusije.
Međutim, Moskva je brzo reagovala: u roku od nekoliko sedmica, novi rektor, protojerej Vladimir Tiščuk, poslat je direktno iz Moskovskog patrijarhata u Sofiju.
Politička slagalica&nbsp;
Politički segment slagalice, nastavlja Dimitar Ivanov, također je duboko uznemirujući. U bugarskom parlamentu postoje tri otvoreno proruske i antieuropske stranke: Vazraždane (Preporod), Veličina i MECH (Moral – jedinstvo – čast). Prema riječima lidera Veličine Ivelina Mihajlova, dolazak vanjskog osvajača (Rusije) „bio bi dočekan hljebom i solju, jer su Bugari siti Evropske unije“.
Ove stranke, s 54 mjesta u parlamentu i oko 22 odsto glasova, ujedinjuju uznemirene ljude koji sanjaju o ruskoj vojsci u Bugarskoj.
„Rat kuca na vrata, i to ne samo za cijelu Evropu, nego i za nas u Bugarskoj. Vrijeme je da shvatimo da nas neće mimoići zbog bratskih osjećaja ili pognutih glava. Potrebna je jedinstvena volja u parlamentu kako bismo se suprotstavili i ruskim napadima, koji su još uvijek samo hibridni, i velikoj ruskoj petoj koloni u Bugarskoj. Pogotovo petoj koloni!“ zaključio je Ivanov.
Ministar: „Ruski špijuni savjetuju migrante“
Bugarski ministar unutrašnjih poslova Daniel Mitov ovih dana u Londonu upozorio je da ruski špijuni daju migrantima savjete o tome kako izbjeći deportaciju iz Evrope. Mitov je izjavio da režim Vladimira Putina i krajnje lijeve grupe sarađuju s krijumčarima kako bi „preplavili Evropu migrantima“.
Dimitar Ivanov, jedan od vodećih bugarskih komentatora, podsjetio je na izvještaj o ruskim subverzivnim aktivnostima i šokantne podatke o strukturama lojalnim Rusiji u Bugarskoj. Tamo djeluje mreža organizacija: „Brod za Bulgariya“ (Prijelaz za Bugarsku), pokret „Rusofili“, „Savez pričuvnih časnika i narednika“ i „Ratnici za mir“, a sve su uključene u proruske aktivnosti. Bugarska vojska i obavještajni časnici aktivno rade kao ruski agenti, tvrdi izvještaj.

Ruski uticaj snažno ojačao u još jednoj članici EU: "Dio ljudi sanja ulazak Putinove vojske, rat nam kuca na vrata!"

Kremlj je odbio da komentariše noćašnji upad i presrijetanje dronova iznad Poljske, zemlje NATO, koja je optužila Moskvu da je lansirala te letilice i da se radi o "provokaciji".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftusk-zbog-ruskih-dronova-poljska-aktivira-clan-4-sporazuma-nato&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Više bi voljeli da ne komentarišemo, to ne spada u našu nadležnost. To spada u nadležnost Ministarstva odbrane - rekao je portparol ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov tokom redovnog dnevnog brifinga.
Varšava i njeni saveznici danas su osudili kao rusku "provokaciju" upad dronova u poljski vazdušni prostor tokom napada na Ukrajinu i objavili da je presretnuto više tih letilica od poljske vojske i NATO.
Peskov je rekao da vođe evropskih zemalja i NATO "svaki dan optužuju Rusiju za provokacije".
- Obično čak ne pokušavaju ni da pokažu bilo kakvo rezonovanje - dodao je on.
Rusko Ministarstvo odbrane još nije komentarisalo optužbe.
Poljska je pozvala ruskog otpravnika poslova Andreja Ordaha, prenijeli su ruski državni mediji.
Diplomata je pred sastanak rekao da nijedan element nije predstavljen da se dokaže da se radi o ruskim dronovima.
- Znamo jednu stvar, ti dronovi su letjeli sa ukrajinske strane - rekao je on napuštajući poljsko Ministarstvo spoljnih poslova, bez dodatnih objašnjenja, prenijeli su ruski mediji.

Kremlj odbio da komentariše upad dronova u Poljsku

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nije kovao zavjeru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong Unom protiv SAD, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče rekao da je "veoma razočaran" Putinom i u objavi na svojoj društvenoj mreži sugerisao da Si, Putin i Kim kuju zavjeru protiv SAD.
Na pitanje ruske državne televizij o Trampovim komentarima, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku Jurij Ušakov rekao je da je Tramp možda bio ironičan.
- Želio bih da kažem da niko nije kovao zavjeru, niko nije ništa smišljao. Nijedan od ove trojice lidera nije imao takvu pomisao - rekao je on.
- Mogu reći da svi razumiju ulogu koju igraju SAD, sadašnja administracija predsjednika Trampa i predsjednik Tramp lično u trenutnoj međunarodnoj situaciji - dodao je, prenosi Rojters.

Kremlj: Putin ne kuje zavjeru protiv SAD sa Sijem i Kimom

U jeku masovnih antivladinih protesta i zahtjeva demonstranata da raspiše vanredne izbore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se još jednom obratio Rusiji. "Ruskim prijateljima", kako je nazvao državni vrh u Moskvi, zahvalio se na "razumijevanju".
Bio je to njegov odgovor na izjavu ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova - da je Moskva zainteresovana da se nemiri u Srbiji smire "na osnovu Ustava i zakona". Istog dana, međutim, Aleksandar Dugin, po mnogima vodeći ideolog Kremlja, koji je blizak i Vladimiru Putinu, ustvrdio je da narod u Srbiji "neće Vučića".
- Srbi žele da Vučića više ne bude. I to je tačnu. I svi Srbi to hoće - rekao je Dugin za Sputnjik.
Poruke pomiješanog značenja stižu iz Rusije sedam dana nakon što je u saopštenju Ruska obavještajna spoljna služba konstatovala da Srbija obilaznim kanalima izvozi oružje u Ukrajinu - na koju je Rusija februara 2022. izvela invaziju, započinjući rat koji do danas nije završen.
<h2>Kraj bliskosti?</h2>
Ivana Stradner, saradnica nevladine Fondacije za odbranu demokratije iz Vašingtona, ne vjeruje da je po sredi razilaženje vlasti u Srbiji, oličene u Vučiću, i od Evropske unije izolovane Rusije.
Ona cijeni da Kremlj podržava Vučića jer može da ga kontroliše.
- Moskva ne želi demokratski nastrojenu i nepredvidivu vlast u Srbiji - naglasila je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Rusija, kako je rekla, ima dugu istoriju promovisanja autokratije.
- I iste taktike koje Moskva koristi u Gruziji, koristi i u Srbiji - istakla je Stradner.
Sergej Lavrov je, inače, upozorio i na mogućnost navodne "obojene revolucije" u Srbiji. Neimenovane zapadne zemlje je optužio da "obično uvijek" pokušavaju da iskoriste određene unutrašnje događaje u raznim državama, kako bi "promovisale svoje interese, na štetu drugih partnera" tih država.
- Nadamo se da se ovog puta neće upuštati u svoje obojene revolucije - rekao je on.
Lavrov je ponovio termin, koji je postao simbol rušenja autoritarnih režima. Taj termin označava koncept obaranja vlasti u jednoj državi, podsticanjem od strane druge.
Od početka osmomjesečnih protesta u Srbiji Vučić tvrdi da se u Srbiji sada događa upravo to
<h2>Pohvale u kriznom trenutku</h2>
Uzajamne pohvale iz Moskve i Beograda, došle su u danu kada su širom Srbije organizovane masovne blokade ulica, kao čin građanske neposlušnosti.
Reakcija je to na hapšenja koja su uslijedila nakon sukoba policije i demonstranata u subotu, 28. juna, u glavnom gradu Srbije a nakon istovremenih skupova koje su organizovali i podržavaoci i protivnici vlasti.
Policija je na to odgovorila hapšenjima i razbijanjem barikada, dok ih demonstranti, koji zahtijevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora što vlast odbija da učini, optužuju za prekomernu silu i represiju.
- Represivne mere ove vlasti me podsjećaju na Moskvu od prije deceniju, kada su bili protesti. To je 'priručnik' autoritarnih režima - ocijenila je Stradner.
Vučić se, pravdajući akciju policije, baš kao i Lavrov pozvao na "Ustav i zakon" - ocjenjujući da je postupanje policije proteklih dana bilo "apsolutno profesionalno".
- Ne bih bila iznenađena da Rusija pojača svoje obavještajne aktivnosti i pruži još veću podršku vlastima u Srbiji - dodala je Stradner.
<h2>Vučićevo "izvinjenje" Moskvi</h2>
Vučićeve "zahvalnice" Lavrovu i ruskom državnom vrhu su vid "izvinjenja i dodvoravanja Moskvi". Tako ih vidi Andrej Šari, direktor Ruskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Primjećuje da su Vučićeve poruke uslijedile nakon što su objavljeni izvještaji ruske obaveštajne službe da Srbija preko posrednika dostavlja oružje Ukrajini.
Ti navodi su proteklih meseci izazvali oštre kritike i upozorenja Srbiji iz Kremlja.
Iako je zvanični Beograd prvo negirao da dostavlja municiju Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, kasniji Vučićev odgovor je bio da ne može da kontroliše gde će završiti oružje.
A potom je, 23. juna, Srbija obustavila izvoz naoružanja u inostranstvo.
<h2>U čije ime govori Dugin?</h2>
Uz Lavrova i "ruske prijatelje", Vučić je zahvalnicu uputio i "rijetkim korektnim ruskim analitičarima". Jedan ga je, međutim, prethodnih dana kritikovao.
Da je Vučićev legitimitet "nestao", ocijenio je Alekdandar Dugin, ruski desničar koga pojedini mediji opisuju kao "vodećeg ideologa Kremlja".
Dugin je za ruski državni medij Sputnjik naveo da "svi Srbi žele da Vučić ode".
- Danas, faktički, iza njega (Vučića), stoji samo država - a podrška u narodu je nula - kazao je Dugin, da bi u nastavku i sam potegao argument "obojene revolucije".
Jedino, kako je rekao, oni ljudi koji se plaše još jedne obojene revolucije, ne učestvuju u protestima.
- Ali, Vučiću je kraj. Njegova legitimnost je iščezla - naveo je Dugin.
Ivana Stradner smatra da na Duginove komentare "ne treba obraćati previše pažnje".
- On nema toliko veliki uticaj na Putina kako mnogi misle - dodala je ona.
Andrej Šari, sa druge strane, Duginovu izjavu smatra "malo važnijom u odnosu na dijalog Vučića i Lavrova".
- Kremlj ga koristi svaki put kada je potrebno da neko sa desnice izjavi nešto što Kremlju može biti u glavi. A to neće Lavrov zvanično izjaviti - rekao je on.
&nbsp;Primjećuje i da je Dugin govorio za medij koji je pod direktnom kontrolom Kremlja.
- Siguran sam da to nije slučajno - da je Dugin dobio dozvolu, signal iz Moskve da to kaže. Kremlj zna da igra tu igru, kako bi malo pritisnuo Vučića - smatra urednik Ruskog servisa RSE.
Ističe i da Moskva može ići dalje, ako Vučić ne bude razumio poruku.
- Danas to kaže Dugin, sutra može reći neko drugi od istaknutih analitičara koji zvanično ne predstavljaju rusku vladu, ali imaju uticaj, ali to prekosjutra može postati i zvanična politika Moskve - dodaje Šari.
To za Vučića koji balansira između Evrope i Rusije može biti, naglašava on, neugodno i ozbiljno.

Šumovi između Moskve i Beograda: Lavrov podržava, Dugin kritikuje, Vučić zahvaljuje

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće bilateralne razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 9. maja, rekao je pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov.
- Planiran je razgovor između Vladimira Putina i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića - rekao je Ušakov.
On je objasnio da će, pored bilateralnih pitanja, lideri razgovarati i o situaciji na Zapadnom Balkanu, prenosi RT Balkan.
Vučićev put u Moskvu u pojedinim političkim krugovima dovodio se u pitanje nakon što se predsjednik Srbije 3. maja vratio iz Sjedinjenih Američkih Država, kako su javili mediji bliski vlasti, zato što mu je pozlilo.
Mediji su najavljivali i Vučićev susret sa Donaldom Trampom, predsjednikom SAD, i prisustvo na događaju Republikanske stranke u Majamiju na Floridi, ali se ništa od toga nije dogodilo, objavljeno je da se Vučić samo sreo sa advokatom Rudlofom Đulijanijem.
Američki zvaničnici nijesu komentarisali ovaj događaj, izuzev Ričarada Grenela koji ne zauzima više visoku poziciju u administraciji, i koji je na mreži Iks objavio da mu je žao zato što je Vučiću pozlilo.
Najavljeno je da se Vučić, koji je pregledan u Beogradu na VMA i pušten kući uz promjenu terapije, vraća dužnostima u srijedu 7. maja kada će prvo primiti odvojeno britanskog i ruskog ambasadora.

Kremlj: Putin će 9. maja razgovarati sa Vučićem

Sutkinja Višeg suda u Podgorici Magdalena Zečević i dosadašnja zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić izabrane su danas pred Sudskim savjetom za sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore.
Postupak je sproveden po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a intervju je obavljen i sa sudijama Višeg suda Sonjom Drašković, Miloradom Marotićem, Nenadom Otaševićem i Aleksandrom Stojanovićem.
Kako je saopšteno iz Sudskog savjeta, odlučujući po javnom oglasu za izbor jednog sudije Vrhovnog suda Crne Gore, a u skladu sa članom 38 stav 9 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Savjet je donio odluku da se izabere Nerma Dobardžić.
Sudski savjet je konstatovao i prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore, na lični zahtjev.
- Na osnovu konačnog predloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za izabrane kandidate za sudije osnovnih sudova, Savjet je utvrdio ocjene za Anu Gačević, Dragana Miladinovića, Juliju Šoškić, Gordanu Planinić, Igora Juškovića, Mariju Raković, Milicu Krgović i Lidiju Raičević. Istovremeno donijete su odluke o izboru i raspoređivanju: Ane Gačević za sudiju Osnovnog suda u Pljevljima; Igora Juškovića i Lidije Raičević za sudije Osnovnog suda u Bijelom Polju; Dragana Miladinovića i Milice Krgović za sudije Osnovnog suda u Podgorici; Gordane Planinić i Julije Šoškić za sudije Osnovnog suda u Baru i Marije Raković za sudiju Osnovnog suda u Nikšiću - navodi se u saopštenju.

Zečević i Dobardžić izabrane za sutkinje Vrhovnog suda

Italijanski modni dizajner Valentino je preminuo, saopštila je njegova fondacija.
Valentino je imao 93 godine.
- Valentino Garavani je danas preminuo u svojoj rimskoj rezidenciji, okružen najmilijima - saopštila je fondacija na Instagramu.
Dodaje se da će komemoracija (odavanje počasti) biti održana u srijedu i četvrtak, dok će sahrana biti održana u Rimu u petak u 11 časova (10.00 po GMT-u).
Rođen 11. maja 1932. godine u Vogeri, na sjeveru Italije, Valentino je vrlo rano pokazao interesovanje za modu i dizajn. Prve korake napravio je u Milanu, da bi se potom usavršavao u Parizu, tada neprikosnovenom centru visoke mode. Radio je u ateljeima poznatih dizajnera, gdje je stekao tehničko znanje i osjećaj za liniju, formu i detalj koji će kasnije postati njegov zaštitni znak.
Prekretnica u njegovoj karijeri dogodila se 1960. godine, kada je u Rimu osnovao sopstvenu modnu kuću Valentino. Već prve kolekcije privukle su pažnju modne scene, a svjetsku slavu donijela mu je revija u Firenci 1962. godine, nakon koje je njegovo ime postalo nezaobilazno na međunarodnoj modnoj mapi.
Valentino je tokom karijere izgradio prepoznatljiv stil zasnovan na čistim linijama, vrhunskim materijalima i savršenom kroju. Posebno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzima čuvena "Valentino crvena", boja koja je postala globalni simbol luksuza i ženstvenosti. Njegove kreacije nosile su holivudske zvijezde, evropske princeze, aristokratkinje i prve dame, čime je dodatno učvršćena reputacija dizajnera koji oblači elitu svjetske scene.
Tokom decenija rada, Valentino je proširio brend i na aksesoare, parfeme i ready-to-wear linije, ali je visoka moda ostala srž njegove kreativne filozofije. Iako se 2008. godine povukao sa mjesta glavnog kreativnog direktora, njegov uticaj i dalje je snažno prisutan, kako kroz arhive kuće Valentino, tako i kroz generacije dizajnera koje je inspirisao.
Valentino Garavani se u istoriju mode upisao kao kreator koji je dosljedno branio ideju elegancije kao trajne vrijednosti. Njegov život i rad svjedoče o spoju talenta, discipline i nepogrešivog osjećaja za ljepotu, spoju koji je Valentino učinio jednim od najvećih imena svjetske modne industrije.

Preminuo italijanski modni dizajner Valentino

Devetnaestogodišnji R.M. zadobio je teže tjelesne povrede u udesu koji se danas dogodio u Nikšiću, javlja RT Nikšić.
Saobraćajna nezgoda dogodila se u Trebješkoj ulici kada je vozilo u kojem je bio R.M. iz za sada neutvrđenih razloga udarilo u stub od rasvjete.

U udesu u Nikšiću jedna osoba teže povrijeđena

Prethodna turistička sezona u Crnoj Gori bila je uspješna, uz povećan broj turista, ocijenjeno je na sastanku ministarke turizma Simonide Kordić sa predsjednikom Privredne komore Turske (TurkCham Montenegro) Burhanom Gençom.
Iz Privredne komore Turske saopštili su da je tokom sastanka, kojem je prisustvovao i generalni direktor hotela Merit Starlit, Orçun Akın, razgovarano o aktuelnoj situaciji u sektoru turizma u Crnoj Gori.&nbsp;
Kako su naveli, razmijenjena su mišljenja o unapređenju uslova za poslovanje hotela i daljem razvoju crnogorskog turizma u cjelini.
- Sagovornici su ocijenili da je prethodna turistička sezona u Crnoj Gori bila uspješna, uz povećan broj turista - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kordić je istakla da posebno raduje rast interesovanja za sjeverni i centralni dio zemlje, kao i produženje turističke sezone na mjesece koji se ranije nijesu smatrali tipično turističkim.
- Zabilježili smo veći broj turista u odnosu na prethodne godine, a dodatno nas ohrabruje činjenica da se interesovanje širi i na sjeverni i centralni dio Crne Gore. Takođe, uspjeli smo da produžimo sezonu i na mjesece van glavnog turističkog perioda - kazala je Kordić.
Ona je naglasila da je unapređenje avio-povezanosti jedan od ključnih prioriteta, jer bez dobre saobraćajne povezanosti nema atraktivne turističke destinacije.
Kako je saopšteno, Genç je ocijenio da je prethodna sezona bila veoma uspješna i izrazio optimizam da će i predstojeća godina donijeti još bolje rezultate, sa očekivanim rastom broja turista i investicija.
- Na sastanku je zaključeno da postoji obostrana spremnost za dalju saradnju, sa ciljem jačanja turističke ponude Crne Gore, povećanja broja posjetilaca i privlačenja novih investicija u ovaj sektor - navodi se u saopštenju.

Tag: kremlj