Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije", koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrednosti "Euroclear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU. Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nisu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska centralna banka odbila da podrži kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska komisija saopštila je da je 18 zemalja zatražilo kredite u vrijednosti od 127 milijardi eura, putem instrumenta osmišljenog za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Program nazvan SAFE je u srži strategije evropske izvršne vlasti za ubrzanje zajedničke kupovine oružja, u suočavanju s navodnom ruskom prijetnjom.
Osmišljen da smanji evropsku zavisnost od SAD-a, on omogućava državama članicama da dobiju kredite po povoljnim uslovima.
Prema riječima evropskog komesara za odbranu, Andrijusa Kubiliusa, 18 zemalja je zatražilo te kredite, vrijedne ukupno više od 127 milijardi eura.
Francuska, Španija, Italija i Poljska su među zemljama kandidatima za te kredite.
SAFE je dio šireg programa koji je krajem marta predstavila Evropska komisija, a koji ima za cilj mobilizaciju do 800 milijardi eura za dodatno naoružavanje evropskog kontinenta.

Zemlje EU traže 127 milijardi eura kredita za dodatno naoružavanje

Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Crna Gora je na najvažnijem sajmu turizma u Beču, Ferien – Messe Wien, plijenila ponudom i atraktivnim štandom, saopšteno je iz Turističke organizacije Budva (TOB).
Sajam, koji se održavao od četvrtka do nedjelje, okupio je brojne svjetske top destinacije, a Budva je kao domaćin Crne Gore u Beču, kreirala za svjetska emitivna tržišta, autentičan vodič posvećen odmoru i proputovanju ljepotama naše zemlje.
Učešće na sajmu uzela je i crnogorska privreda, a Budvu predstavljaju i hotel Avala, agencija Talas M, agencija MN Holidays i agencija Balkan Montenegro Travel.
Pored Budve, na Međunarodnom sajmu učestvuju Nacionalna turistička organizacija, lokalne TO Tivta, Kotora, Ulcinja, Podgorice, Žabljaka kao i Turistički centar Vučje i Klinci Village Resort.
Na sajmu turizma u Beču, koji okuplja na hiljade posjetilaca, a koji je posjetila ambasadorka Crne Gore u Austriji, Stanica Anđić, pored međunarodnih top destinacija, u fokusu je bio i austrijski region sa svojom raznovrsnom ponudom.&nbsp;

Predstavili ponudu u Beču

Prohodnost kanala Mareza predstavlja javni interes od izuzetnog značaja, jer njegova funkcionalnost direktno utiče na mještane više podgoričkih naselja – Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice – ali i na sve građane Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je poručio da u ovom procesu nema i neće biti privilegovanih.
– Svjedoci smo da više od dvadeset godina kanal Mareza trpi intenzivne atake nelegalne gradnje. Posljednje poplave u Podgorici ogolile su stvarnost i jasno pokazale koliko je situacija alarmantna – istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da su već preduzete hitne mjere.
– Uklanjanje svih objekata koji se nalaze u koritu kanala Mareza dio je hitnih aktivnosti koje smo započeli. Današnje akcije treba posmatrati isključivo u tom kontekstu. Apelujem da se ovaj proces ne politizuje – poruka je jasna: zakon i red će se poštovati, nema selektivnosti, nema velikih i malih imena. Javni interes je iznad svih i iznad svega – poručio je Mujović.
Podsjetimo, danas je započeto rušenje betonske ograde stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Ispred stadiona se okupilo oko 30 simpatizera FK Podgorica, koji su pokušali da spriječe uklanjanje ograde i reflektora izgrađenih u koritu kanala Mareza. Rušenje reflektora najavljeno je za srijedu.
Kanal Mareza je godinama van pune funkcije, a na više mjesta je zatrpan. Utvrđeno je da su u njegovom koritu izgrađeni betonska ograda i jedan od reflektora DG Arene, zbog čega je Uprava za inspekcijske poslove naložila njihovo hitno uklanjanje.
Početku rušenja prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, među kojima su bili djeca koja treniraju na stadionu, njihovi roditelji i treneri, koji su mehanizacijom privremeno blokirali prilaz gradilištu.
Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnim institucijama da se kanal Mareza izmjesti, kako bi se izbjeglo rušenje dijela stadiona DG Arena.
Njegov predlog podrazumijeva izmještanje kanala na dijelu parcele u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore, o čemu će se, kako je najavljeno, nadležni organi tek izjasniti.

Mujović: Javni interes iznad svih, nema privilegovanih u Podgorici

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Ukrajina se suočava s jednom od najtežih zima od početka sveobuhvatnog rata, dok stotine hiljada ljudi ostaju bez stabilnog snabdijevanja električnom energijom i grijanjem zbog kontinuiranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu, saopštila je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori.
- Svaka jedinica energetske opreme znači toplotu u domovima, nesmetan rad bolnica, škola i vrtića, kao i veću bezbjednost civilnog stanovništva - rekli su iz ambasade.
Aktuelni vremenski uslovi dodatno otežavaju situaciju.
Ambasada poziva građane da se uključe u prikupljanje sredstava za energetsku opremu putem zvanične platforme UNITED24: https://u24.gov.ua.
- Vaša podrška danas ima presudan značaj. Hvala vam na solidarnosti s Ukrajinom - apeluju iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Ukrajinska vlada i međunarodne organizacije ranije su upozoravale da prekidi u snabdijevanju energijom ozbiljno ugrožavaju svakodnevni život, posebno tokom zimskih mjeseci, te da humanitarna i tehnička pomoć igra ključnu ulogu u zaštiti civilnog stanovništva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUKRinMNE%2Fstatus%2F2013219662490636362%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kredit