Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

Tražimo od uprave Gimnazije Slobodan Škerović da nas obavijesti da li je otkaz profesoru Radomanu Čečoviću postao punopravan jer je navedeni vremenski rok odavno probijen probijen - poručili su bivša učenica te škole Sara Vujisić, koju je profesor Čečović tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi seksualno uznemiravao porukama, kao i Kosta Mijušković koji zajedno sa njom organizuje proteste zbog ovog, ali i drugih slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja u Crnoj Gori.
Oni su upozorili da će protestovati u još većem broju i pojačati borbu uz imenovanje svih odgovornih ukoliko se do kraja sedmice ne razriješe Čečović i direktorica škole Biljana Vučurović.
- Ukoliko se do kraja nedjelje ne razriješe Čečović i Vučurović i ne dobijemo nikakvu vrstu obraćanja povodom preduzetih koraka pravosudnog sistema povodom slučaja u Tuzima, protestovaćemo u još većem broju i snažno pojačati našu borbu uz imenovanje svih onih odgovornih zbog kojih strepimo dok se situacija pogoršava u iščekivanju rezultata - naveli su oni u reagovanju.
Prosvjetna inspekcija je, inače, predložila razrješenje Vučurović nakon što je utvrđeno da je prekršila propise i nije adekvatno reagovala na slučaj seksualnog uznemiravanja Vujisić. Vučurović je Čečovića tada kaznila 30 odsto od plate, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoje još neki slučajevi u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
- Da li neko treba da izgubi život da bi Čečović i drugi nasilnici dobili otkaz i bili sankcionisani, kao i oni odgovorni za zataškavanje i prikrivanje nasilnika? - pitali su Mijušković i Vujisić.
Podvukli su da je sigurnost đaka na prvom mjestu, te da ne prihvataju odugovlačenja, dodatni stres i strahovanje da se to možda neće desiti.
Portal ETV danas je objavio skrinšotove prepiske u kojoj je profesor Čečović u službenoj grupi psovao kolegu, profesora Mata Kankaraša, vrijeđao Saru Vujisić i NVO sektor. Osvrnuvši se na to, Mijušković i Vujisić poručuju da se za njegov otkaz više ne smije čekati ni jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcecovic-u-sluzbenoj-grupi-psovao-vrijedao-saru-vujisic-i-nvo-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon njegovih uvreda i prijetnji kolegama koji su stali u odbranu sigurnosti đaka i Sare Vujisić, a koje su danas ugledale svijetlost dana, smatramo da se za punopravnost otkaza ne smije čekati više ni jedan jedini dan - podvukli su Vujisić i Mijušković.
Istakli su da su posljedice po mentalno zdravlje đaka, njihovih roditelja, prosvjetnih radnika/ca, Sare Vujisić i svih drugih koji su uključeni u ovaj slučaj, već očigledne.
- A pitanje je da li će nadležni prepoznati potrebu da se svima pruži potrebna podrška. Čečović u prepisci sa kolegama pita da li tražimo krv, a mi sve vrijeme jasno tražimo pravdu i sigurnost u obrazovnim institucijama i van njih. Šta još treba da se desi da bi dobio otkaz i da bi institucije lišile slobode Čečovića koji svojim ponašanjem potvrđuje da seksualni predatori ne prezaju posegnuti za bilo kojim vidom nasilja kada se žrtve bune, kada imaju podršku i kada je ćutanju došao kraj - naveli su Mijušković i Vujisić.
Dok čekaju razrješenje Radomana Čečovića i Biljane Vučurović ukazuju da je povjerenje učenica/ka koje je direktorka uživala, drastično opalo u skorašnjoj anketi Zavoda za školstvo, u odnosu na prethodnu anketu.&nbsp;
- Ovo opadanje povjerenja rezultat je izbjegavanja odgovornosti i narativa u njenim medijskim nastupima gdje smo stekli utisak da je bitnije zadržati funkciju nego zaštiti đake, na šta upućuje i probijanje vremenskog roka za uručenje otkaza profesoru Čečoviću. Podsjećamo da je direktorka uprkos gađenju prema onome što je uradio profesor Čečović, osim što nije postupila po zakonu, sa njime organizovala večeri poezije i dozvoljavala mu da vodi djecu u Beograd na sajam knjiga. Pozivamo sve prosvjetne radnike, đake i studente u svim obrazovnim institucijama da prijavljuju nepravilnosti i nasilje policiji, MPNI i zaštitniku ljudskih prava, te da ispune svoju građansku, zakonsku i moralnu dužnost, a garantujemo im da ćemo se boriti za njihov glas i dostojanstvo - jasni su Mijušković i Vujisić.
Ništa manje, dodaju, nije zabrinjavajuća i alarmantna situacija u osnovnoj školi u Tuzima.
- Centar za istraživačko novinarstvo je objavio osnove sumnje da su slučaj seksualnog uznemiravanja u Tuzima zataškavali: Leon Đuravčaj, zaposlen u Zavodu za školstvo, Aleksandra Kuć, bivša direktorka Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje, Nikola Dukaj, prosvjetni inspektor, tokom mandata bivšeg ministra prosvjete Predraga Boškovića. Nastavnik iz Tuzi se ne smije vratiti na posao u narednom polugodištu! Tražimo od nadležnih da pokažu da im je sigurnost djece u školama prioritet, ali i fizičko i psihičko zdravlje - decidni su Vujisić i Mijušković.
Moramo, podvlače oni, konačno obezbijediti pravdu.
- Jer građanke i građani Crne Gore su pokazali da neće ćutati, odustati i nikome neće progledati kroz prste kada je u pitanju nasilje. Seksualno uznemiravanje jeste vrsta nasilja ali nije jedina vrsta nasilja sa kojom se kao društvo suočavamo. Odgovorni za zataškavanje i činjenje nasilja trebaju biti kažnjeni bez obzira na njihovu nacionalnost i partijsku pripadnost jer njihova lična i intimna uvjerenja ne predstavljaju problem, već isključivo njihova djela, nedjela, nepostupanje po proceduri i neobezbjeđivanje potrebnih mjera prevencije i zaštite - naveli su Vujisić i Mijušković.
Traže, kako su napomenuli, prevenciju svakog oblika nasilja sprovedenu na zemlji a ne samo u oblacima i strategijama.
- Žrtve nasilja prežive kada ne ćute, a mi kao društvo smo pokazali da će svako dobiti potrebnu zaštitu i podršku a isto tražimo i od institucija u najkraćem mogućem roku - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Rok za otkaz Čečoviću odavno probijen, protesti će biti brojniji i snažniji ako se do kraja sedmice ne razriješe on i Vučurović

U Podgorici se večeras održo građanski protest zbog seksualnog uznemiravanja u crnogorskim školama, pod sloganom "Neka bude kazna neprestana", sa kojeg je jedan od organizatora Kosta Mijušković poručio okupljenima da su zajedno postigli da profesor Radoman Čečović više ne radi u Gimnaziji, ali i da traže da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji jer, kako je kazao, seksualni predatori ne smiju biti ni blizu djeci. On je kod spomenika Kralju Nikoli preko puta Skupštine Crne Gore ponovio zahtjeve i istakao da su oni jasni i pravedni Za seksualne predatore, nasilnike i zlostavljače traže strože kazne. Kako je rekao, pravosudni sistem mora prestati sa praksom minimalnih kazni. - Mi želimo pravdu koja čuva sigurnost svih. Tražimo zakone koji će omogućiti oduzimanje licenci svakom prosvjetnom radniku koji čini nasilje nad djecom, ili ih seksualno uznemirava. A, odgovorni za zataškavanje takvih slučajeva moraju snositi posljedice – nema opravdanja za ćutanje – poručio je Mijušković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241226191240_0b2ba6594de98734ce8f7abd77c911026147c9238bd19562ec0b7f740284a277" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Kosta Mijušković"> <figcaption>Kosta Mijušković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Treći zahtjev je, kako je kazao, da Ministarstvo prosvjete mora obezbijediti sigurnije okruženje za djecu.&nbsp; - Potrebno je provjeravati kompetentnost prosvjetnih radnika i omogućiti redovne razgovore sa djecom, kako bi se prepoznali slučajevi maltretiranja i uznemiravanja – rekao je Mijušković. On je istakao da svaka institucija u državi ima zaštitu – obezbjeđenje, policiju – ali da su škole prepuštene nasilnicima.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHaN5C00bBPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ovo nećemo ignorisati. Ovdje smo večeras i zbog pretučenih dječaka i djevojčica, zbog vršnjačkog nasilja koje prerasta u ozbiljne oblike zlostavljanja. Ako ne reagujemo sada, da li čekamo scenario poput tragedija u Beogradu ili Zagrebu – upitao je Mijušković nakon čega je okupljene zamolio da se u tišini prisjete žrtava nasilja u tim gradovima, porodica koje se suočavaju sa nenadoknadivim gubicima.&nbsp; - Pošaljimo im podršku našim mislima i srcima – kazao je on. <h2>Slučaj Tuzi</h2> Nakon, minuta ćutanja žrtvama nasilja u Beogradu i Zagrebu, Mijušković je poručio da neće ćutati o onome što se dogodilo u Tuzima, ili bilo gdje drugo. - Predator koji je uznemiravao učenice u Tuzima još uvijek nije odgovarao. Nakon što je izbačen iz jedne osnovne škole, zaposlio se u drugoj – u kojoj je, navodno, direktor njegov otac. Ovaj slučaj se zataškavao godinu dana, a prema izvještajima, odgovorni za to su bivši direktor škole Leon Đuravčaj i Aleksandra Kuč iz Ministarstva prosvjete.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzasto-je-zanemarivana-prijava-seksualnog-uznemiravanja-ucenice-sestog-razreda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uprkos brojnim dokazima, prijavama roditelja i nastavnika, tvrdili su da ih nije bilo. Ugled škola i institucija se brani prijavljivanjem predatora policiji i tužilaštvu. Djeca se štite oštrim, a ne blagim kaznama predatorima i nasilnicima – poručio je Mijušković.&nbsp; Potom je pročitao parolu „Predator u zatvor, direktor na sud, mi već dobro znamo ko je ođe lud!“, koju su za njim ponavljali okupljeni građani. - Ako ne budemo djelovali sada, šta ćemo ostaviti djeci koja dolaze i koja su već tu? Znamo koliko boli ćutanje, ali večeras jasno i glasno kažemo: bez tolerancije prema nasilju i zataškavanju! Svako dijete, svi odrasli i svaki prosvjetni radnik koji se suprotstavi nepravdi može računati na našu podršku – kazao je Mijušković. Nasilje i zlostavljanje ne prestaju dok ga ne zaustavimo zajedno, poručio je on, bilo da je to djevojčica iz Bijelog Polja koju je više godina seksualno zlostavljao otac, ili odrasla žena ili muškarac. - Odgovorni moraju odgovarati, a žrtve dobiti pravdu. Treba li da se mi krijemo i živimo u strahu zajedno sa našom djecom? Tražimo od tuzilaštva i sudija da nam obezbjede sigurnost i pravdu. Sudija mijenjaj praksu, imaš samo jednu šansu. Mi smo večeras ovdje da vas podsjetimo na vašu odgovornost prema svima nama. Ako ne ispunite naše zahtjeve i vas ćemo razriješiti. Tražimo hitno riješavanje slučaja u Tuzima, Gimnaziji, Bijelom Polju. Tražimo pravdu za dječake pretučene u Baru, Podgorici... – poručio je Mijušković.&nbsp; On je dodao da se neće zaustaviti dok sistem ne postane sigurniji i pravedniji za svakoga.&nbsp; - Večeras pokazujemo da zajednica može biti jača od svakog zla, od svake nepravde. Zajedno stvaramo društvo u kojem se nasilje ne toleriše, a žrtve preživljavaju i dobijaju pravdu i podršku – poručio je on. <h2>Ujedinjeni glas pravde</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241226191216_251d0651c3f6a4ccbbaa80547a355e68386fc46eb1ab598e316010f6ec83ac35" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Milica Pavlović"> </figure>  Okupljenima se obratila i Sara Vujisić koja je razotkrila slučaj zataškavanja seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, čiji je govor pročitala Milica Pavlović - Stojimo danas ovdje ujedinjeni glasom pravde, dostojanstva i hrabrosti. Glasom koji ne može biti ućutkan i nikada neće biti. Danas smo ovdje da kažemo: dosta je ćutanja! Kada me pitaju ljudi zašto u javnosti nijesam izašla prije tri godine, istina je da nijesam imala hrabrosti. Mislila sam da me niko neće podržati, da mi neće niko vjerovati, da će me svako osuditi. Nijesam imala hrabrosti jer sam mislila da sam sama.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DypCY-PzhDXs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sada, ne samo da znam da nijesam sama, nego mogu da vas uvjerim da ni vi nijeste sami. Želim da se obratim svakoj ženi, djevojčici, muškarcu i dječaku koji su nekada prošli kroz bilo kakav vid zlostavljanja i da im kažem: nijeste sami – poručila je Vujisić. Ona je istakla da seksualno zlostavljanje nije samo lična tragedija, već i društveni problem koji zahtijeva glasnu i jasnu osudu.&nbsp; - Svaka neispričana priča, svaki slučaj koji ostane nekažnjen, ohrabruje počinioce i produbljuje rane žrtava. Mi to nećemo dozvoliti. Ali, ovo nije samo govor protiv nepravde. Ovo je poziv za hrabrost i solidarnost. Želim da svaka žena zna da nije sama. Za svaku od vas koja je preživjela zlostavljanje, znajte – vaše iskustvo je važno, vaš glas je važan. Vi ste vrijedne poštovanja i ljubavi, i nijeste krive. Nikada nijeste bile i nikada nećete biti krive za ono što vam je učinjeno – poručila je Vujisić. Ona ističe kako je svjesna koliko je teško progovoriti.&nbsp; - Jer i onda kada sam progovorila, susrela sam se sa mnogim teškim komentarima. Zašto mu je dala svoj broj telefona? Kako se oblačila na tim predavanjima? Čime ga je izazvala? Ne vjerujemo joj zbog minđuše u nosu! Ko zna čime se ona bavi? I još mnogo sličnih… Ali isto tako, u odnosu na broj negativnih komentara, dobila sam beskonačni mnogo komentara punih ljubavi i podrške, i tako se uvjerila da je moj glas bio saslušan i prihvaćen. &nbsp;Sada, dok slušate ovo, vidite na bini ovog mladog hrabrog momka, Kostu, za kog nijesam znala da postoji do prije par nedjelja, a pokazao se kao velika podška i oslonac u svemu ovome, što vam samo govori da, i kada mislite da nemate nikoga, uvijek će se naći neko da vas podrži – poručila je Vujisić.&nbsp; Dodala je da društvo mora prestati da okreće glavu, da pravda mora postati dostižna, a zakon mora zaštititi žrtve i kazniti počinioce.&nbsp; - Mi kao zajednica moramo pružiti podršku i empatiju umjesto osude. Danas stojimo ovdje kao simbol promjene. Mi nećemo ćutati! Progovorićemo za sve one koji još nemaju snage, borićemo se za one koji su zlostavljani, i izgradićemo društvo u kojem će djevojčice i žene, dječaci i muškarci moći da žive slobodno, bez straha i nasilja – poručila je Vujisić. Ona je pozvala sve žene da se hrabro oglase i obrate – prijateljici, porodici, organizaciji ili instituciji.&nbsp; - Neka vaš glas bude prvi korak ka slobodi. I mi ćemo biti tu, da vas slušamo, podržimo i stojimo uz vas. Jer zajedno možemo promeniti svijet. I hoćemo – poručuje Sara Vujisić. <h2>Podrška studenata</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241226191220_691b500ff32d3a9649d4405e83454bc2b15bb8c7d5ebb00571f785bcd31dac2c" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Itana Dragojević"> </figure>  Protestu su se pridružili i studenti koji su se u 18 sati okupili ispred Pravnog fakulteta i iskazali apsolutnu podršku protestima u Srbiji. Okupljenim građanima obratila se i studentkinja druge godine master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Itana Dragojević.&nbsp; - Imala sam sreću da studiram glumu – umjetnost koja se bavi nesebičnim prikazivanjem stvarnosti. Kako je to rečeno u Hamletu, jednom od najpoznatijih komada velikog Šekspira: „Gluma je ogledalo istine – ona treba da vrlini pokaže njeno pravo lice, poroku njegovu rođenu sliku, a samom vremenu i biću svijeta njegov oblik i otisak“. Ovo večeras nije pozornica na kojoj se igra. Međutim, moje namjere ostaju slične - podstaći ljude na promjene. Zajedno uz nas studente, neukaljane učešćem političkih partija i robovanjem njihovim interesima, pozivam sve ljude svih generacija da nas podrže i budu uz nas – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRIx5tLudBkw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Itana, kako je rekla, večeras ne govori samo u svoje ime.&nbsp; - Ne postoji glas Itanin. Večeras govorim u ime svih studentkinja, studenata, učenica, učenika, djevojčica i dječaka koji iz sveg srca žele da krenu u borbu za pravdu. Da stanu uz sve kojima je pravda potrebna. Ovo je borba za bolje sjutra. Borba za mir, dostojanstvo i slobodu. Od malih nogu svjedoci smo raznih oblika nasilja: psihičkog, fizičkog, seksualnog. Nasilja među vršnjacima, nasilja roditelja prema djeci, profesora prema učenicima, partnera prema partneru. Od malih nogu nas uče da ćutimo. Da tako treba. Da je lakše. Da će proći. Ali ovaj put neće proći – kazala je ona. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaakXGGA02bI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ovoga puta, kako je rekla, upiremo prstom u problem – jasno ga imenujemo.&nbsp; - I rješavamo ga. Ovoga puta šaljemo poruku: Stop nasilju u svim oblicima! Stop seksualnom uznemiravanju u učionicama, školama, fakultetima i domovima! Naša tišina više ne smije biti način da se suočavamo s nepravdom. Naša borba nije samo za sadašnji trenutak – ona je za budućnost u kojoj nijedno dijete, student, učenik ili odrasla osoba neće strahovati da podigne glas. Ovo veče je poziv na solidarnost i akciju. Veče u kojem svako od nas mora da preuzme odgovornost i doprinese promjeni. Mi večeras stojimo zajedno, jer pravda zahtijeva hrabrost. A hrabrost je ono što večeras svi pokazujemo. Hvala vam što ste ovdje – zaključila je studentkinja FDU-a.

Jasmina Beharovic

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

(Foto/Video) Čečović više ne radi u Gimnaziji, tražimo da više ne radi ni u jednoj obrazovnoj instituciji

Protest “Neka bude kazna neprestana”, na kome će biti zatraženo hitno pooštravanje kazni za seksualne nasilnike, predatore i pedofile, biće održan danas u Podgorici.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, kazali su ranije da je to okupljanje nastavak protesta koji je organizovan ispred Gimnazije “Slobodan Škerović”, a povodom otkrivanja seksualnog uznemiravanja učenica i učenika u toj školi.
Kako su najavili, Mijušković i Vujisić će na protestu zatražiti hitne izmjene i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni - navodi se u najavi.
Oni, kako su kazali, sa sigurnošću tvrde da će isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja.
- Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi - navodi se u najavi.
Kako se dodaje, obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj, a porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje.
- Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - navodi se u najavi.
Organizatori su pozvali sve građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
Organizatori su naglasili da je protest mirnog karaktera, kao i da su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni.
Protest će biti održan kod spomenika kralju Nikoli, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i počeće u 19 sati.

Večeras novi protest protiv seksualnog uznemiravanja učenica i učenika

Protest “Neka bude kazna neprestana”, sa koga će biti zatraženo hitno pooštravanje kazni za seksualne nasilnike, predatore i pedofile, biće održan sjutra u Podgorici.
Organizatori protesta, Kosta Mijušković i Sara Vujisić, kazali su ranije da je to okupljanje nastavak protesta koji je organizovan ispred Gimnazije “Slobodan Škerović”, a povodom otkrivanja seksualnog uznemiravanja učenica i učenika u toj školi.
Kako su najavili, Mijušković i Vujisić će na protestu iznijeti ključne zahtjeve za hitnu izmjenu i pooštrenje kazni za sve seksualne nasilnike, predatore i pedofile.
- Zalažemo se za radikalnu promjenu sudske prakse koja će osigurati da kazne budu maksimalne, a ne minimalne, nezavisno od toga da li su počinioci ili žrtve punoljetni ili maloljetni - navodi se u najavi.
Oni, kako su kazali, sa sigurnošću tvrde da će u narednom periodu isplivati još mnogo slučajeva nasilja i uznemiravanja.
- Naša poruka je jasna – ovakvi zločini ne smiju biti tretirani olako, niti tolerisani u bilo kojoj formi - navodi se u najavi.
Kako se dodaje, obrazovne institucije moraju postati sigurna mjesta za učenje i razvoj, a porodice moraju biti sigurna mjesta za odrastanje.
- Nasilje nad djecom, ženama i muškarcima ne smije imati prolaz - navodi se u najavi.
Organizatori su pozvali sve građane da im se pridruže kako bi zajedno tražili pravdu i poslali poruku da u našem društvu nema mjesta za seksualne zločine i nasilje.
- Pokažimo solidarnost i izborimo se za zakon koji štiti žrtve, a najstrože kažnjava počinioce - navodi se u saopštenju.
Organizatori su naglasili da je protest mirnog karaktera, kao i da su alkohol, narkotici, izazivanje nereda, isticanje nacionalnih ili partijskih simbola i govor mržnje strogo zabranjeni.
Protest će biti održan kod spomenika kralju Nikoli, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog i počeće u 19 sati.

Sjutra protest protiv seksualnog uznemiravanja učenica i učenika

Pametan više ne ćuti, i ne samo u Crnoj Gori - već i u susjednoj državi. Ustali su studenti, profesori, roditelji, obični građani - posebni po tome što jedini imaju moć da započnu talas promjena, iz različitih pobuda, ali sa istim ciljem - da neko preuzme odgovornost za ono što je uradio, ali i za ono što nije, a morao je - poručio je Kosta Mijušković, građanski aktivista i organizator protesta "Neka bude kazna neprestana" koji će se održati 26. decembra u 19 sati na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E poručio da od Ministarstva prosvjete imaju apsolutnu podršku, da se čeka reakcija pravosudnog sistema i Ministarstva pravde.
- U crnogorskom društvu je najveći problem ćutanje i zataškavanje. Ne smije se više ćutati je ono za šta se bore mladi u Crnoj Gori. Ćutanjem i zataškavanjem mi učimo našu djecu da postanu žrtve kasnije u životu nasilnika, ili bilo koga drugog. Učimo ih da budu pasivni, da ne budu odvažni, da ne budu hrabri, gušimo njihov glas. To su sve ideali koji čine ovaj protest, a neki najveći ideal koji tu mi želimo da zastupamo je upravo sigurnost djece u obrazovnim institucijama, a takođe i sigurnost djece u porodicama, a samim tim i sigurnost svih nas - rekao je Mijušković.
Prvi protest, povodom seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke Gimnazije Sare Vujisić od strane profesora Radomana Čečovića, je pokrenuo lavinu, a Mijušković ističe da su ljudi ohrabreni jer su prepoznali iskrenost.
- Što se institucija tiče vidimo da su i one krenule da rade. Ministarstvo prosvjete, da kažemo, predvodi upravo ovu akciju, mogu to slobodno tako da kažem, dok, čini mi se, da bi trebalo i pravosudni sistem, i Ministarstvo pravde da se uključi, jer je upravo to zahtjev našeg protesta u četvrtak, da pošaljemo jednu snažnu poruku, da to vrijeme kada je pravosudni sistem davao minimalne kazne nasilnicima, nebitno da li se to radi o maloljetnicima, punoljetnicima, vršnjačkom nasilju, seksualnom nasilju, prosto, izricane su minimalne kazne. Na taj način, to svaki psiholog može da potvrdi, mi ohrabrujemo nasilnika tako što ga blago kaznimo, ili bukvalno potapšemo po ramenu, i kažemo ,, dobro je to, ništa strašno”, i, upravo zbog toga imamo toliko sada slučajeva, i zbog zataškavanja - istakao je Mijušković.
Sagovornik Televizije E kaže da su kontaktirali Ombudsmana povodom &nbsp;saznanja da je prijećeno učenicima Gimnazije Slobodan Škerović, ne bi li ih zastrašili da ne izađu na protest, što je po njemu gušenje buntovničkog duha, koga upravo treba poticati, jer, kako ukazuje, na mladima svijet ostaje.
Mijušković je podnio krivičnu prijavu protiv supruga direktorice Gimnazije Slobodan Škerović - poslanika u Skupštini Crne Gore Jovana Jola Vučurovića jer se zbog riječi koje mu je uputio osjetio ugroženim.
- Govori rečenicu ,, ako bude bilo problema i to ćemo riješiti”, tapka po ramenu, ulazi u lični prostor. Nadležne institucije će definitivno odraditi svoj posao pa će donijeti &nbsp;presudu o tome, a ja sam definitivno to doživio kao prijetnju. Želimo da uđemo u Evropsku uniju, želimo da budemo nacija koja je dio tog evropskog društva, i koja će da cijeni ljudska prava, onda mi je nekako malo, da kažem, nelogično, da se odbornik za ljudska prava tako ponaša - zaključio je Mijušković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Mijušković: Najveći ideal koji zastupamo je sigurnost djece, ljudi su ohrabreni jer su prepoznali iskrenost

Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima, a što bi moglo imati velike posljedice - poručio je funkcioner „Nove srpske demokratije“ (NSD) i ujedno potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić nakon <a href="https://etv.me/drustvo/spajiceva-savjetnica-dulovic-otkaz-i-za-profesora-cecovica-ali-i-za-direktoricu-vucurovic">jučerašnje objave</a> savjetnice premijera za digitalne medije Ane Dulović koja je ocijenila da je potrebno dati otkaz profesoru podgoričke Gimnazije Radomanu Čečoviću, koji je učenici Sari Vujisić slao lascivne poruke tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi - ali i da je to potrebno uraditi i u slučaju direktorice Biljane Vučurović - koja, iako je o svemu bila informisana - o tome nije obavijestila nadležne ni Ministarstvo prosvjete - već samo izrekla profesoru kaznu skidanja 30 odsto sa plate u jednom mjesecu.
Aleksić naravno nije prvi i jedini funkcioner bivšeg Demokratskog fronta - a današnje Nove srpske demokratije koji staje u odbranu Biljane Vučurović - inače supruge funkcionera te partije i predsjednika Odbora za ljudska prava Jovana Vučurovića, koji je <a href="https://etv.me/drustvo/veliki-broj-gradana-ispred-gimnazije-muz-direktorice-jovan-vucurovic-prijetio-organizatoru-da-ce-situaciju-rijesiti-na-ovaj-ili-onaj-nacin">tokom protesta</a> organizovanih zbog slučaja Čečović - Vujisić stao uz svoju suprugu prijeteći organizatoru protesta Kosti Mijuškoviću da će stvari „riješiti na ovaj ili onaj način“.
- U čitavu, bljutavu kampanju, odjednom se uključila i izvjesna ,,savjetnica za digitalne medije”, koja nema pojma ni i o čemu priča, ali joj je napisano šta da kaže i da pokuša da zaštiti one koji su u slučaju gimnazije napravili klasične prekršaje. Savjetnica ovim ponašanjem vrši neprimjereno politicki uticaj, ali to treba da joj kažu oni koje savjetuje - poručio je u današnjem saopštenju Aleksić.
Ustvrdio je da snažno stoje uz Vučurović.
- Naravno, svi mi, i ja kao potpredsjednik Vlade za obrazovanje, snažno stojimo uz direktoricu Vučurović i uz rezultate koje je postigla - naveo je Aleksić.
On je ocijenio da je Vučurović dokazala da je u aktuelnom slučaju „sve radila po zakonu i propisima“.
- I nakon svega je još jasnije da je udar na nju inspirisan raznim razlozima, od političkih do nacionalnih, a posebno kad se zna da je u prosvjetnoj inspekciji i dalje prisutna ekipa bivšeg kriminalnog režima, ekipa za progon političkih neistomišljenika DPS-a - naveo je Aleksić zaključujući da Vučurović vodi gimnaziju na „evropski način“.

Aleksić: Nadamo se da nikome ne pada na pamet da povuče potez koji bi išao na ruku dukljanskim fanaticima i NVO bojovnicima

Zlo nema nacionalnost. U ma kom obliku se manifestovalo. Pogrešno je pogrešno. Uvijek. Ma koliko se posvećeno branilo, opravdavalo, ili relativizovalo. Bez obzira na svaku stvarnu ili izmaštanu okolnost kojom se tradicionalno nastoji apstrahovati.
Odbrana i posljednji dani. Pucanj u vlastitu nogu. Vječita težnja da se bude žrtvom. Namjera da se stvarna žrtva stigmatizuje i difamira. Pokušaj da se obilježi, a zarobljenim umovima predoči kao neko ko je kriv. Znate da su silovane žene silovane zato što su obukle kratku suknju? Zlo uvijek piše istim rukopisom. Samo je poetika napisanog katkad drugačija.
Svijet je pun gada, pisao je Andrić. Što reći na žene koje brane ženu koja nije odbranila i zaštitila ženu? Što reći na žene, koje gordo vitlaju crnogorskom zastavom, a onda na socijalnim mrežama šalju stikere u obliku srca Biljani Vučurović, jer je, zamislite, baš ona žrtva. Sara Vujisić je dželat? Profesora predatora skoro pa da više niko i ne pominje. Uz srce podrške tu je i podrazumijevajući komentar: „Mi se ideološki razlikujemo, ali...“ Bojim se da vas niko nije pitao o ideologiji, o zastavama, o partijama.
Kome se i zašto onda pravdate? Sebi? Uostalom, ko je u cijelom ovom slučaju govorio o ideologiji, naciji, partiji? Sara Vujisić i ona Crna Gora koja je podržala žrtvu seksualnog zlostavljanja, sigurno ne. Jedini koji sve vrijeme ideologiju i naciju koriste kao štit su upravo Biljana Vučurović i njen muž. I njihova politička sabraća. Niko drugi.

Dakle, zlo nema naciju. Zlo nema ideologiju. Jednostavno je? Ili ni to mnogi nijesu u stanju da razumiju? Pokušaj da se cijeli slučaj označi kao politički nije posljedica niti jednog javnog nastupa Sare Vujisić, građanskog aktiviste Koste Mijuškovića, i svih onih koji su zahtijevali istinu o svemu što se dogodilo u Gimnaziji „Slobodan Škerović“.

Od samog početka politizacija je isključivo namjera Biljane Vučurović. Ona je na konferenciji za medije održala politički govor. Baš ona je sebe proglasila žrtvom urote i zavjere, koja je, sasvim je moguće, nastala u podrumima Vatikana. Da, gola politika je kuljala iz usta direktorke Vučurović. Matrica koju su učili od svojih beogradskih mentora: „Dželat je žrtva, žrtva je dželat.“

To bi trebao biti krajnji ishod organizovane i sinhronizovane hajke na Saru Vujisić. I sve ono što podrazumijeva jedan takav koncept, konstruisan u beogradskim fabrikama propagande – politički motiv; meta je direktorka, a meta je jer je Srpkinja. Da li je bilo ko, ko je razumio i podržao Saru Vujisić pitao o njenoj naciji, političkim stavovima, ili bilo čemu sličnom? Nije. No, ko još vjeruje u bajke režima? Čak i oni koji ih pišu ne vjeruju u njih.
Ali znaju da je to jedini način da se pokuša odbraniti neodbranjivo. Očajan, i unaprijed osuđen na propast. Ko zapravo sve vrijeme politizuje slučaj? Oni koji tvrde da se protiv njih vodi politička hajka. Jedini hajkači u ovoj priči su oni. Nema ničeg ličnog u osudi zlostavljača, i onoga ko zlostavljača štiti. Ili ćuti o onome o čemu se ne smije ćutati. Izopačeni umovi nemaju nacionalnost.

Samo licemjer će braniti profesora koji je Srbin, ili uhapšenog novinara koji je Crnogorac. Bilo da je riječ o seksualnom predatoru, ili čovjeku koji tuče ženu. I, nema tu ničeg ličnog. A zapravo je sve lično. Jer tiče se svakog od nas. Bar bi trebalo da nas se tiče. Kad je na političkoj konferenciji za medije B. Vučurović za svoj politikantski nastup nagrađena gromoglasnim aplauzima prisutnih profesora, teško da se moglo naslutiti da će u svojoj ogavnoj poltroneriji i poniženju ovi profesori učiniti i korak dalje.

Da će uputiti pismo ministarki prosvjete, a kao znak podrške svojoj dragoj direktorki, čiju smjenu je ministarka najavila. Svi oni su saučesnici u zlostavljanju Sare Vujisić. Ma koliko živjeli u zabludi da su režimi vječni, doći će dan kad će i ovaj režim pasti. Profesori Gimnazije već su pali. Teško da mogu pasti niže. Čast izuzecima, koji nijesu potpisali pismo upućeno ministarki, ali koji su u obavezi da javnosti to i saopšte.

Dok Andrija Mandić u bunilu govori o kojekakvoj „mizoginoj kampanji“ protiv B. Vučurović, njen muž prijeti. Saopštenjem za medije svima koji ne pristaju na izopačenu Crnu Goru i njenu prosvjetu, a u lice Kosti Mijuškoviću. Hoće li hrabri muž odgovarati za prijetnje? I je li dovoljno hrabar da ih ostvari? Ako sam dobro razumio Andriju Mandića u pitanju je mizogina kampanja protiv direktorke koja tri godine tihuje o mizoginiji u ustanovi kojom upravlja?!

Na kraju ove epske fantastike ispostaviće se da direktorka Gimnazije nije žrtva samo zbog svoje nacionalnosti, već i zbog činjenice da je žena, koju linčuju Sara Vujisić, prosvjetna inspektorka i ministarka prosvjete. Dočim je mlada žena koju Biljana Vučurović nije zaštitila, organizatorka mizogine kampanje protiv Biljane Vučurović?! Mizogine žene koje progone žene-Srpkinje?! Logično. Sve jasno kao dan. Pamtite hapšenje Mila Božovića, i odbranu uhapšenog, koju je izložio takođe Andrija Mandić?

Ako me pamćenje služi i Božović je uhapšen jer je Srbin, a kapital za koji se sumnja da je stečen prodajom droge, Mandić je objašnjavao Božovićevom porodicom, koja je, kako je kazao, oduvijek bila imućna. Dobro, argument „mizoginija" tad je izostao iz opravdanih razloga. Istina, Milo Božović je odavno ostao bez Androve odbrane. Da li je i naprasno okončana ljubav u DF-u bila posljedica urote, ili pak sukoba interesa. Ličnih dabome.

Nedjelo koje se dogodilo u Gimnaziji, a koje je direktorka Vučurović prećutala, ključni je dokaz da je gola istina ono što smo sve vrijeme papagajski ponavljali – za 30 godina bivšeg režima nije bilo ama baš nikakve nacionalne diskriminacije, diskriminacija je uvijek bila isključivo partijska.

Jer, kao što vidimo, mogli ste biti Srbin u SD-u, i to vas je preporučivalo za namještenje u Podgorici, i zbog toga ste uživali u blagodetima razvlašćenog, ali i 2020. vaspostavljenog režima, jer biti u Srbin u SD-u je takođe žrtva, prisila, lišavanje slobodne volje, a novi režim svaku srpsku žrtvu vozdiže u nebo, makar do juče bila u „ustaškim i antisrpskim partijama".

A takvih primjera je mnogo. Recimo, direktorka i nastavnici-tapšači, svi s priličnim radnim stažom, sticanim u decenijama DPS strahovlade. Kako, braćo i sestre u Hristu? Kako? Zar do 2020. nijeste tucali kamen u konc-logorima bivšeg režima?

Dakle, sve što kao pohabana gramofonska ploča ponavljate godinama je mit. Iliti laž. Kako vam volja.

Zlo nema naciju

Organizator jučerašnjeg okupljanja ispred Gimnazije "Slobodan Škerović" u Podgorici Kosta Mijušković objavio je na Instagramu fotografiju psa koji je, kako kaže, cio dan bio sa njima na protestu. Mijuškoviću je cilj da fotografija dođe do potencijalnih vlasnika. - Ako ga neko traži kod mene je, ako niji ničiji moj je. Em što je protestovao sa nama, em što nije dao da ga pomazi Jovan Jole Vučurović - našalio se Mijušković u objavi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241214121244_9d38dd7cb2375b72120a1a155d073ca01036787bd5f5c2038d9e4b78ed393e9e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241214121244_9d38dd7cb2375b72120a1a155d073ca01036787bd5f5c2038d9e4b78ed393e9e" data-rendition-name="original" width="403" height="733" loading="lazy" alt="objava pas"> </figure>  Podsjećamo, Vučurović je juče uoči protesta zbog slučaja seksualnog uznemiravanja od strane profesora Gimnazije Radomana Čečovića, izašao ispred te obrazovne ustanove sa njegovom suprugom, direktoricom škole Biljanom Vučurović i priprijetio Mijuškoviću da će ovu stvar "riješiti na ovaj, ili onaj način". Sa skupa su upućeni zahtjevi, od kojih su glavni ostavka direktorice Biljane Vučurović i zabrana rada u obrazovnim institucijama profesoru književnosti Čečoviću za dokazano i priznato seksualno uznemiravanje.

Mijušković objavio fotografiju psa koji je proveo dan na protestu: Ako nema vlasnika - moj je

Protest zbog seksualnog uznemiravanja bivše učenice Gimnazije "Slobodan Škerović", biće održan danas ispred te ustanove.
Organizatori su kazali da je skup izraz njihovg kolektivnog neslaganja sa nedopustivim ponašanjem u obrazovnim institucijama i nezadovoljstva da se slučajevi seksualnog zlostavljanja, uznemiravanja i nasilja zataškavaju i blago kažnjavaju.
- Kao društvo imamo moralnu i etičku odgovornost da se borimo za bezbjednost, dostojanstvo i prava svih naših učenika kao i građana - naveli su oni.
Protest je, kako su dodali i poziv na odgovornost pedagoške struke i svih koji učestvuju u oblikovanju i održavanju obrazovnog sistema.
Prosvjetna inspekcija predložila je u četvrtak razrješenje direktorice podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" Biljane Vučurović sa te funkcije.
Organizatori protesta su se nakon toga zahvalili Ministartvu prosvjete nauke, inovacija i pravde i resornoj ministarki Anđeli Jakšič Stojanović, Ministarstvu pravde, nevladinim organizacijama Prima i Roditelji, koji su pokazali da će biti na strani zakona a ne na strani političkih igara.
Organizatori su pozvali sve građane na protest, poručujući da je to samo početak, jer je to samo borba u kojoj idemo do kraja.
- Pružaćemo podršku i želimo da se svaki slučaj nasilja prijavi. Naše poruke i namjere su iste, škole moraju biti sigurno mjesto za sve. Stop seksualnom uznemiravanju i nasilju. Normalizujmo padanje nesavjesnih prosvjetara i funkcionera i da se nikad više ne vrate na funkcije - kazali su organizatori.
Protest će biti održan u 17 sati i 15 minuta u parku ispred Gimnazije "Slobodan Škerović".

Danas protest ispred Gimnazije "Slobodan Škerović"

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kosta-mijuskovic