Policija je u dvodnevnoj, koordinisanoj akciji u više gradova zapadne Crne Gore kontrolisala oko 600 osoba i gotovo 360 vozila, izvela racije, oduzela drogu, oružje i vozila, te uhapsila tri osobe kod kojih je pronađena marihuana i kokain. Policijski službenici ovog Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ su, u tri objekta, izveli raciju, tokom koje su pronašli i oduzeli startni pištolj, nož, tri palice i elektro šoker. Kod tri osobe su pronađena pakovanja sa marihuanom, a kod jedne od njih i kokain.&nbsp; Lica kod kojih je pronađena droga, M.R (25) iz Pljevalja, A.P (20) iz Nikšića i I.V (38) iz Nikšića, su privedena u službene prostorije, lišena slobode shodno Zakonu o sprječavanju zloupotrebe droga i privedena dežurnom sudiji Suda za prekršaje. U daljim aktivnostima policijski službenici su, od osoba bliskih operativno – interesantnim licima, radi provjere regularnosti oduzeli šest putničkih motornih vozila. Policija je, shodno naredbama čije je izdavanje inicirala kod Osnovnog suda, izvršila pretrese na tri lokacije, kojom prilikom je pronađeno i oduzeto 16 komada puščane municije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115141156_b363e66bb522ecf782ce4c9572f0268e090d0514b2f2aa3f56561a4b69348536.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115141156_b363e66bb522ecf782ce4c9572f0268e090d0514b2f2aa3f56561a4b69348536" data-rendition-name="original" width="1070" height="1208" loading="lazy" alt="odueto oružje i droga"> </figure>  Policijski službenici su izvršili i pojačanu kontrolu učesnika u saobraćaju u svih pet opština u nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Nikšić, Žabljak, Pljevlja, Plužine i Šavnik, sa akcentom na pojačanu kontrolu vozila visoke klase i lica koja su njima upravljala, kao i aktivnosti na suzbijanju svih težih prekršaja, kojom prilikom je kontrolisano ukupno 358 vozila i 587 lica. - Policija će nastaviti sa sprovođenjem pojačanih aktivnosti u svim gradovima, usmjerenim na suzbijanje svih oblika kriminala, sa posebnim fokusom na otkrivanje, sprječavanje i suzbijanje krivičnih djela povezanih sa OKG, operativno – interesantnim licima i licima bliskim ovim grupama - poručeno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Racije u više gradova: Kontrolisano 600 osoba, zaplijenjeni droga, oružje i luksuzna vozila

Fond za zdravstveno osiguranje pozvao je ministra finansija Novicu Vuković da skine oznaku „interno“ sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina i upozna javnost sa uplatom koju je problematizovao. U Fondu poručuju da su spremni za sve eventualne komisije i kontrole.
Ministar Vuković je juče u Skupštini Crne Gore poručio da će njegov resor tražiti potpunu budžetsku i institucionalnu odgovornost FZO, ističući da je neophodno jasno definisati način na koji funkcioniše sistem finansiranja u zdravstvu. Takođe je rekao da će poslati budžetsku i ostale inspekcije u FZO, a posebno u vezi sa Fajzer vakcinama.
U FZO su potvrdili navode Vukovića da su nabavljene Fajzer vakcine u iznosu od 1.575.521 euro, ali je ističu da je ministar zaboravio da pomene da je navedeno urađeno po zaključku Vlade od 27. oktobra 2022. godine.&nbsp;
Zaključak se nalazi u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali kako je označen stepenom tajnosti „Interno“, u FZO kaži da nijesu u mogućnosti da ga javnosti dostave na uvid.
- U posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje se nalaze i rješenja Ministarstva finansija kojima je Ministarstvo finansija preusmjeravalo sredstva iz budžetske rezerve da bi se uplatila sredstva, po Zaključku Vlade br. 07-161/2, od 27.10.2022.godine. Na tim rješenjima, takođe, stoji oznaka „Interno“ i Fond ih ne može staviti javnosti na uvid - navedeno je u saopštenju FZO.
U posjedu Fonda se, dodaju, nalazi i ugovor sa kompanijom Fajzer, ali ni njega nijesu u mogućnosti da daju na uvid iz već navedenih razloga, kao i zbog toga što Fond za zdravstveno osiguranje nije potpisnik navedenog ugovora.&nbsp;
- Sve što Fond za zdravstveno osiguranje nije u mogućnosti da uradi u vezi sa pomenutim dokumentima ministar finansija jeste. Dakle, ministar Vuković može zatražiti skidanje oznake „Interno“ sa pomenutih dokumenata i upoznati javnost sa uplatom koju je problematizovao. Očekujemo od njega, kao odgovornog ministra, da to učini, a mi stojimo spremni za sve eventualne komisije i kontrole - poručili su u FZO.
Kad su u pitanju kontrole, u FZO su potvrdili izjavu ministra Vukovića da je Ministarstvo finansija preuzelo na sebe dio odgovornosti Fonda za zdravstveno osiguranje na način da prije svake uplate za ljekove, bilo da se radi o uplati Montefarmu ili uplati privatnim apotekama, taj resor detaljno kontroliše kompletnu dokumentaciju, pa čak i zalihe ljekova i medicinskog materijala zdravstvenih ustanova.
- Međutim, ministar Vuković nije dao objašnjenje kako smo, pored takve detaljne i kontinuirane provjere od strane Ministarstva finansija, došli u situaciju da nedostaje 30 miliona za ljekove, medicinski materijal i pomagala? Biće, ipak, da je nešto drugo u pitanju - naglašeno je u saopštenju.
U FZO smatraju zanimljivim da ministar finansija nije problematizovao uplatu prema kompaniji Fajzer za kovid vakcine, u iznosu od 43.764,48 eura, po zaključku Vlade, čiji su članovi on i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Zaključak Vlade, br. 08-501/23-178/2 od 21.12.2023. godine je u posjedu Fonda za zdravstveno osiguranje, ali i ovaj dokument ima oznaku „Interno“ - zaključeno je u saopštenju.

1250x600

1084x550

FZO: Vuković da skine oznaku "interno" sa dokumenata u vezi sa kupovinom Fajzer vakcina, čudno da nije prbolematizovao uplatu njegove Vlade

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su tokom juna i jula izvršili 13 kontrola zakonitosti postupanja policijskih službenika na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nezakonitostima i nepravilnostima u radu. Za dva policijska službenika se sumnja da su zloupotrijebili službeni položaj, odnosno prekoračili ovlašćenja, a protiv jednog je nadležno tužilaštvo formiralo predmet za krivično djelo zlostavljanje.
Ti su podaci evidentirani u izvještajima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije o izvršenim unutrašnjim kontrolama policije za prethodna dva mjeseca.
<h2>Deset slučajeva "čisto"</h2>
Tokom juna provjereno je postupanje osam policajaca, a za jednog postoji osnovana sumnja da je počinio težu povredu službene dužnosti - zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja u službi.
Zbog toga je Izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen na dalje postupanje v.d. direktora Uprave policije. 
Takođe, Izvještaj je dostavljen i nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje da li u radnjama i postupanju policijskog službenika ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
U drugom slučaju, policijski službenici su obavijestili nadležno državno tužilaštvo koje je preduzelo mjere i na osnovu krivične prijave otvorilo predmet protiv policijskog službenika za krivično djelo zlostavljanje.
U preostalih šest slučajeva nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazali na nezakonito ili neprofesionalno postupanje policijskih službenika.
- Međutim, u jednom od ovih slučajeva, i pored toga što se u postupku unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika u predmetnom slučaju, a uzimajući u obzir ukupnost datih okolnosti, Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je v.d direktora Uprave policije, Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetnju, kao i ministru unutrašnjih poslova na uvid - navedeno je u Izvještaju MUP-a.
Takođe u dva slučaja, i pored pored toga što se u postupku unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika, Izvještaji sa spisima dostavljeni su nadležnim državnim tužilaštvima, na zahtjev ovih tužilaštava.
Kada je u pitanju jul, u jednom slučaju je utvrđeno da je policijski službenik zloupotrijebio službeni položaj i prekoračio ovlašćenja u službi, zbog čega je Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen v.d. direktora Uprave policije na dalju nadležnost. 
Takođe, Izvještaj sa spisima sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen je i nadležnom državnom tužilaštvu na dalji postupak, ocjenu i odlučivanje da li u postupanju policijskog službenika ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
U preostala četiri slučaja nijesu utvrđene činjenice i dokazi koji bi ukazali na nezakonito ili neprofesionalno postupanje policijskih službenika.
- Međutim, u dva od naznačenih slučajeva, i pored toga što se u postupcima unutrašnje kontrole nijesu mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na neprofesionalno ili nezakonito postupanje policijskih službenika u predmetnim slučajevima, Izvještaji sa spisima sačinjenim u postupcima unutrašnje kontrole dostavljeni su nadležnim državnim tužilaštvima, na zahtjev ovih tužilaštava - navedeno je u izvještaju.
<h2>Sedam pritužbi građana </h2>
Tokom juna i jula bilo je sedam pritužbi građana na postupanje policijskih službenika, a na osnovu kojih su službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije izvršili kontrole. Pritužbe su se odnosile na način vršenja policijskih poslova i primjenu policijskih ovlašćenja.
Dva policijska službenika se sumnjiče da su postupala suprotno Kodeksu policijske etike, usljed čega je Izvještaj sa spisima predmeta sačinjenim u postupku unutrašnje kontrole dostavljen Etičkom odboru na dalje postupanje.
U dva slučaja policijski službenici su upozoreni na dužnost da u komunikaciji sa građanima moraju biti principijelni, dosljedni, odlučni, istrajni, pravedni, pristojni i korektni, te da na taj način ne umanje svoj ugled i ugled policije u cjelini, kao i da poštuju dobre običaje i slijede etička načela u dosljednom sprovođenju zakona.
Za jednog policajca se sumnja da je počinio težu povredu službene dužnosti, odnosno samovoljno napustio radno mjesto u toku dužnosti.
U preostala tri slučaja, na osnovu utvrđenih činjenica i dokaza u postupku unutrašnje kontrole, nijesu se mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na postojanje elemenata disiplinske ili druge odgovornosti policijskih službenika u preduzimanju službenih radnji.

Tamara Klikovac

Dvojica policajaca osumnjičeni za zloupotrebu službenog položaja, protiv jednog formiran predmet zbog zlostavljanja...

Opravdanost bolovanja zaposlenih u upravi Glavnog grada biće preispitana, najavio je zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević.
On je kazao da kreću u intenzivnije kontrole bolovanja zaposlenih, te da pokreću kampanju zajedno sa nadležnim institucijama i komisijama kako bi se izborili sa takozvanim lažnim bolovanjima.
Precizirao je da je pokrenuta inicijativa kod nadležnih državnih organa za intenzivnije kontrole privremene spriječenosti za rad jer je primjetan trend povećanja broja bolovanja u ljetnjim mjesecima, što je bio slučaj i u prethodnim godinama.
- Zatražen je sastanak sa Nacionalnom komisijom za kontrolu privremene spriječenosti za rad, sa Fondom za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Ministarstvom zdravlja i Domom zdravlja Podgorica, kako bi zajedno definisali zakonske okvire i dalja postupanja za dodatnu provjeru privremene spriječenosti za rad, naročito dok su ona u toku - istakao je on.
Spalević naglašava da ne smiju i da neće dozvoliti da se ugrožava redovno funkcionisanje Glavnog grada zbog nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca koji zloupotrebljavaju bolovanja.
- Karakteristično je da je ova pojava naročito prisutna nakon promjene vlasti u Podgorici 2023.godine. U kampanju za borbu protiv zloupotrebe bolovanja biće uključene nadležne institucije i ljekarske komisije, sa ciljem da zajedničkim djelovanjem preduprijedimo potencijalne zloupotrebe bolovanja i osnažimo sistem javnog zdravstva, poboljšamo rad i funkcionalnost gradske uprave, na korist građana, privrede i države - kategoričan je Spalević.
Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisano je, podsjeća, da je u toku trajanja privremene spriječenosti za rad zabranjeno obavljanje druge djelatnost i napuštanje mjesta boravka, osim u svrhu liječenja.
- Postupanje suprotno pomenutim odredbama predstavlja zloupotrebu bolovanja i biće sankcionisano i očekujemo da će kontrola poštovanja ovih zakonskih normi, pored ostalih mjera kontrole, biti dragocjeno u procesu smanjenja broja odsustovanja sa posla - kazao je Spalević.
Ističe da potencijalno neopravdano korišćenje prava na privremenu spriječenost za rad stvara smetnje u radu lokalnih organa, da to opterećuje dodatno zaposlene koji pored svojih zadataka trebaju pokrivati upražnjenu poziciju, a sve to izuskuje i ogromna novčana sredstva koja se izdvajaju po tom osnovu.
- Nekoliko gradskih preduzeća, a naročito d.o.o. Vodovod i kanalizacija prednjači u broju bolovanja i ovim putem dajem punu podršku direktoru ovog preduzeća i drugim starješinama koje su već pokrenule sličnu inicijativu, da se preispita kod nadležnih institucija i komisija da li ima potencijalnih zloupotreba - naveo je on.
Smatra, kaže, da konkretno u d.o.o. Vodovod i kanalizacija sve poprima danas zabrinjavajuću situaciju.
- Jer u jednom mjesecu po stotinu i više radnika u ovom gradskom preduzeću dostavlja doznake za privremenu spriječenost za rad, sa intencijom rasta tokom ljetnjih mjeseci. Iz tog razloga smatram da se dodatne zakonom predviđene kontrole i kampanje moraju sprovoditi, da najveću podršku očekujemo od Ministarstva zdravlja i ovo je apel da spirječimo i sankcionišemo potencijalne zloupotrebe - poručuje Spalević.
Kontrole, kaže on, neće uticati na one koji se liječe i kojima je to stvarno potrebno, ali statistički gledano, brojke ukazuju na potrebu dodatnih kontrola po ovom osnovu.
- Dodatno, biće konsultovano i Ministarstvo finansija u dijelu dobijanja mišljenja po načinu primjene Odluke kojom se utvrđuju dodaci na zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad za zaposlene u Upravi Glavnog grada, jer i u tom dijelu Odluka stimulativno djeluje na zaposlene da koriste “bolovanja“. Svaki starješina, direktor i rukovodilac u Glavnom gradu, posebnu pažnju će obratiti na ovu pojavu a dodatno će se provjeriti da li zaposleni “kombinuju” bolovanja sa godišnjim odmorima - poručio je Spalević.
To, ističe, ne znači da će biti ograničavanje korišćenja bolovanja onim osiguranicima kojima je ono neophodno, jer sva prava koja im pripadaju po Zakonu i proizilaze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja biće im garantovana i omogućena, ali i kontrolisana.

Počinju kontrole bolovanja zaposlenih u Glavnom gradu

Tržišni inspektori će tokom Dana državnosti kontrolisati poštovanje odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se odnose na zabranu trgovine, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja.
Neradni dani povodom Dana državnosti su nedjelja, ponedjeljak i utorak.
- Podsjećamo sve trgovce koji djelatnost trgovine obavljaju na veliko i malo, da su dužni da se pridržavaju člana 35a stav 1 Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika - navodi se u saopštenju.
Izuzetno od toga, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, trgovina na veliko i malo može se, između ostalog, obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru njih, pijacama.
Iz Ministarstva su najavili da će tržišni inspektori preduzimati mjere i radnje protiv trgovaca koji ne poštuju zakon.
Na sajtu Ministarstva nalaze se brojevi telefona, putem kojih je moguće prijaviti nepravilnosti.

Pojačan nadzor tržišnih inspektora tokom Dana državnosti

Nakon tragičnog događaja u Sjevernoj Makedoniji, kada je u požaru u diskoteci „Puls“ u Kočanima, poginulo 59, a povrijeđeno više od 150 osoba, nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima, te da su standardi visoki i da svi objekti moraju proći stroge kontrole.
Prema riječima Sandre Racković, načelnice Direkcije za promet i prevoz opasnih materija i kontrolu planske i tehničke dokumentacije, svi ugostiteljski objekti, uključujući noćne klubove, moraju dobiti saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova na mjere zaštite od požara. Dokumentacija prolazi više nivoa provjere.
- Kontrola je izuzetno stroga. Sva dokumentacija se detaljno proučava i ona je uvijek u skladu sa svim tehničkim standardima i propisima koje ova oblast zahtijeva - kazala je Racković u "Bojama jutra" na programu TV Vijesti.
Ipak, Sreten Roganović, inspektor Direkcije za inspekcijski nadzor kaže da jedan od najvećih problema leži u važećim zakonima koji su tokom godina izmijenjeni na način da otežavaju efikasniju kontrolu.
Inspektor Roganović je posebno ukazao na izmjene Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2016. i 2017. godine. Prema starim propisima, svaka rekonstrukcija objekta podrazumijevala je obaveznu verifikaciju od strane Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Međutim, izmjene zakona su znatno proširile pojam adaptacije, omogućavajući vlasnicima da vrše značajne izmjene bez obavezne kontrole. Tako se događa da objekti koji bi morali imati stabilan sistem za gašenje požara prođu bez neophodnih provjera. Pored toga, mnogi noćni klubovi se registruju pod drugačijim standardima kako bi izbjegli određene obaveze - kazao je i istovremeno upozorio da su potrebne izmjene zakonskih rješenja kako bi se povećala sigurnost, a inspektori u kontinuitetu kontrolišu sve redom.
On je istakao da u Crnoj Gori trenutno djeluje samo šest inspektora zaduženih za provjeru protivpožarne zaštite u ugostiteljskim objektima.
- Pokušavamo stići sve, ali sa ovako malim brojem inspektora to nije lako - naglasio je Roganović.
Nakon događaja u Makedoniji, najavljene su pojačane inspekcije svih noćnih klubova i ugostiteljskih objekata u Crnoj Gori. Cilj je da se provjeri da li svi lokali imaju ispravne protivpožarne aparate, hidrantnu mrežu, sistem odimljavanja, ventilaciju i obučene radnike za hitne situacije.
Nadležni pozivaju građane, u slučaju da primjete bilo kakve neregularnosti, da to i prijave.
- Imate lokalne kol-centre, komunalne policije, komunalne inspekcije koji izlaze na lice mjesta i oni nas obavještavaju po službenoj dužnosti. A isto tako mogu da pozovu putem sajta Ministarstva unutrašnjih poslova naše inspekcije. Ako je velika opasnost, imate jedinstveni broj koji je u našoj zemlji 112 sa OKC-om - istakao je Roganović.

Nadležni tvrde da su građani u Crnoj Gori bezbjedni u noćnim klubovima i drugim objektima

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: kontrole