Predsjednik Vlade Milojko Spajić pozvao je predstavnike svih parlamentarnih stranaka na konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda koje su zakazane za poneđeljak u 11 sati.
To je saopšteno iz njegovog kabineta.
Kako su dodali u saopštenju, Spajić je u dopisu naglasio da je „izbor sudija Ustavnog suda jedna od najvažnijih obaveza u sklopu utvrđene dinamike ispunjavanja obaveza na putu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Dva mjesta u Ustavnom sudu ostala su upražnjena pošto je na sjednici Skupštine Crne Gore 25. novembra izabran samo Jovan Jovanović.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika. Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spajić za poneđeljak zakazao konsultacije u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda

Ustavni sud Crne Gore prvi put održao je konsultacije sa studentima prava, što predstavlja početak nove prakse i otvaranje institucije prema budućim pravnicima, ali i onima koji su još uvijek u školskim klupama, saopšteno je iz te sudske instance.
Konsultacije su održane u okviru konkursa za najbolji studentski esej, kojim Ustavni sud obilježava 120 godina od donošenja prvog pisanog krovnog akta – Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Predsjednica suda Snežana Armenko poručila je da je riječ o iskoraku koji je bio neophodan i koji se pokazao kao potpuno opravdan.
- U šezdeset godina dugoj tradiciji Ustavni sud nikada nije imao ovakav oblik saradnje sa studentima. Krajnje je vrijeme da se institucije i cjelokupno društvo okrenu mladima kao budućim naraštajima. Ljudska prava i Ustav vama ostaju, a jednog dana ćemo vam predati štafetu da je nosite, kao i mi sada - kazala je Armenko studentima.
Studenti prava, koji svoje eseje mogu predati do 5. decembra, imali su priliku da kroz neformalan razgovor podijele svoja razmišljanja o temi konkursa „Od slobode do ustavnosti – žive li ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Sa studentima su, pored predsjednice suda, razgovarale i sutkinje Desanka Lopičić i Momirka Tešić, sekretarka suda Biljana Damjanović i ustavnosudski savjetnici Dijana Drobnjak i Milan Vukčević.
U znak podrške daljem studiranju, studentima je poklonjen „Komentar Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore“, čiji su autori Mladen Vukčević i Snežana Armenko.&nbsp;

Početak nove prakse: Ustavni sud prvi put održao konsultacije sa studentima prava

Predsjednik i poslanik Demokratske unije Albanaca DUA Mehmed Zenka kazao je, nakon konsultacija sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, da ukoliko se realizuje planirana investicija da će to dovesti Ulcinj do bankrota. Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović poručio je da u zavisnosti kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali novi detalji tako će se i odrediti, ali da su u ovom trenutku više nego skeptici.
- Koliko vidim sve se svodi na jednu priču, da će jedna mega investicija koja je krenula sa 20 milijardi pa je sad stigla na 35 milijardi, neki mostruozni klanovi koji se predviđaju za Ulcinj, da se zakupi Velika plaža, i to treba da zna javnost - poručuje Zenka.
Istakao je da su Ulcinjani uložili ogromna sredstva u razvoj svoga grada, sve bazirajući na turizam, te da se ne radi o maloj sumi.
- U Ulcinju imate konkretne investicije od preko 10 milijardi eura koje su građani investirali u djelatnost turizma - kazao je Zenka.
Poručio je da se na ovaj način tjera jedan grad u bankrot i pred provaliju.
- Nećemo sto Luštica Bay na Velikoj plaži, nećemo 40 hiljada novih ljudi na Velikoj plaži - poručio je Zenka.
Crna Gora će, kaže Zenka, izgubiti mnogo.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović istakao je da treba uzeti u obzir lokalnu samoupravu i stanovništvo u Ulcinju, posebno što je proces počeo na veoma netrasparentan način što je, kako kaže, stvorilo određene sumnje.
Naglasio je da su danas čuli da se ne znaju još konkretno svi detalji i to je nešto što ih čini opreznim.
- Niko nije protiv investicija, samo da su one pametne i dugoročno održive, i da nisu na štetu lokalnog stanovništva i grada - kaže Vuksanović.
Odgovarajući na pitanja novinara, Vuksanović je kazao da je premijer pominjao i moguće investicije na Buljarici, Jazu i Luštici, ali da danas nisu išli u detalje, te da je Spajić kazao da još ne zna detalje.
- Sve to utiče na našu bojazan prema svemu, svjesni smo da su nam potrebne investicije, ali ne bilo kakve - poručuje Vuksanović.
Kazao je da bi, prema njegovom mišljenju, za mjesec mogla početi rasprava u Skupštini.
Na pitanje da li će dati podršku sporazumu, Vuksanović je kazao da će se odrediti u zavisnosti od toga kako bude tekla rasprava i kako se budu otkrivali detalji sporazuma.
- Kako bude tekla rasprava i kako budemo otkrivali nove detalje i sve što je potrebno za ovaj proces tako ćemo se i odrediti. U ovom trenutku mi smo i više nego skeptici - poručuje Vuksanović.
Prema informacijama Portala ETV, partije manje brojnih naroda trebalo bi danas da održe sastanak ovim povodom.

Vuksanović: Skeptični smo u vezi sporazuma sa UAE; Zenka: Investicije će otjerati Ulcinj u bankrot

Lideri Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka i Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović su na konsultacijama sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saznaje Portal ETV.
Prema našim informacijama, partije manje brojnih naroda će narednih dana imati sastanak ovim povodom.
Spajić je konsultacije sa poslaničkim klubovima ovim povodom započeo prije pet dana. Tada su u njegovom Pokretu Evropa sad (PES) saopštili da podržavaju ovaj sporazum, to je najavila i Bošnjačka stranka, kao i Socijalistička narodna partija (SNP). Sam Spajić je rekao da cijela Vlada stoji iza ovog sporazuma.
U DPS-u su poručili da nijesu protiv investicija, te da će se naknadno izjasniti..
Spajić je 28. marta potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata i to uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju. Nakon toga je organizovan protest u Ulcinju sa kojeg su mnogobrojni građani poručili da neće dozvoliti da Spajić izda 12 kilometara Velike plaže na 99 godina, te da &nbsp;neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržnih centara što bi, kako su ocijenili, trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more...
Vlada je juče uputila SkupštiniZakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. To su učinili po hitnom postupku - iako se u obrazloženju, koje je sastavni dio predloga zakona, navodi da za hitnu proceduru zapravo ne postoje razlozi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-gaf-spajica-hitna-procedura-bez-hitnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U toku konsultacije Zenke i Vuksanovića sa Spajićem oko UAE, narednih dana se sastaju partije manjina

Premijer Milojko Spajić počeo je danas konsultacije koje se odnose na Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) počinju danas, potvrđeno je Portalu ETV u Vladi.
Spajić će na ovu temu narednih dana razmijeniti mišljenja sa predstavnicima poslaničkih klubova. Prvi razgovar odvija se u Vladi sa predstavnicima poslaničkog kluba Evrope sad, na čijem se čelu nazali Spajić, a nakon toga premijer će se susresti sa predstavnicima Bošnjačke stranke.
Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su, 28. marta u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju, sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju, koje treba da ratifikuje skupština Crne Gore.
Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan.
Prema ovom Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa UAE, u Crnoj Gori mogu da budu realizovani projekti na jugu i sjeveru, a premijer je najavio investicije u vrijednosti od 35 milijardi eura, koje su planirane da budu realizovane na Velikoj plaži u Ulcinju.
Plan o investicijama u megaprojekat Ulcinj nije naišao na odobravanje opozicije i dijela lokalnih lidera.&nbsp;
Ulcinjani će u subotu na Dan opštine organizovati veliki protest na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na okupljanje je pozvao predsjednik Opštine Genci NImanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je jedinstven – Ulcinj nije na prodaju, nisu mu potrebni megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnimanbegu-ulcinj-govori-jednim-glasom-u-subotu-svi-na-protest&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lokalni parlament je ranije usvojilo zaključke u kojima je konstatovano da su investicije poželjne, ali da su se Vlada i premijer oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Nevladine organizacije, predvođene Centrom za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), pokrenule su peticiju u borbi za očuvanje Velike plaže i poštovanje njene zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Ocijenili su da se sporazumom investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0833%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpokrenuta-peticija-za-spasavanje-velike-plaze-za-buduce-generacije-ne-za-privatne-interese&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Takav sporazum ne samo da nije ustavan i krši zakone države, već ne poštuje ni međunarodne konvencije, čija potpisnica je i Crna Gora, poput Arhuške koja građanima garantuje pravovremeno i potpuno informisanje, učestvovanje u donošenju odluke i pristup pravdi u pitanjima životne sredine - ocijenila je grupa NVO.
Velika plaža, duga 13 kilometara i prosječno široka 60 metara, udaljena je pet kilometara od Ulcinja, najjužnijeg grada na crnogorskoj obali koji je uz granicu sa Albanijom.

Tamara Klikovac

Spajić počeo konsultacije o Sporazumu sa UAE

Hrvatska nije u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji blokirala zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31 već pauzirala - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović. 
 
Konsultacije u tom pogledu, kako je rekao gostujući na Televiziji Crne Gore, au u toku.
Vjeruje, kako je dodao, da će tokom razgovora sa predstavnicima zvaničnog Zagreba "sasvim sigurno riješiti određeni broj pitanja koja su na dnevnom redu".
- I sasvim sigurno ćemo u narednim mjesecima imati i stav hrvatske strane. Pored ostalog i o poglavlju 31. A ja sam siguran da to poglavlje može da se vrlo brzo zatvori - naveo je Ivanović.

Ivanović: Hrvatska nam nije blokirala zatvaranje poglavlja, nego pauzirala

Predsjednik Vlade Milojko Spajić počeće danas konsultacije u vezi sa platformom “Barometar 26” koju je nedavno predstavio javnosti.
- Tim povodom premijer će danas u 16 sati primiti predstavnike Pokreta Evropa sad, dok će se sat kasnije sastati i sa predstavnicima Albanskog foruma - saopšteno je iz Vlade.
Podsjećaju da je cilj platforme “Barometar 26” okupljanje svih relevantnih društvenih aktera u cilju preuzimanja zajedničke obaveze zatvaranja 30 pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.

Spajić počinje konsultacije sa političkim partijama za Platformu Barometar 26

Roditelji djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u Bijelom Polju imaju priliku da u utorak, 26. novembra, učestvuju u konsultacijama o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori i na taj način se direktno uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema od 2025-2035. godine. Događaj će početi u 17 sati, u sali Skupštine opštine Bijelo Polje (Ulica slobode).
Konsultacije organizuje udruženje Roditelji, u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, UNICEF-om, Evropskom unijom i Fond UN za izgradnju mira. 
Organizaciju događaja podržala je Opština Bijelo Polje, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Opštine Bijelo Polje i udruženja Roditelji. Nakon toga, roditelji će moći da nadležnima u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou. 
U ime Opštine Bijelo Polje prisutnima će se obratiti potpredsjednik Tufik Bojadžić, a u konsultacijama sa roditeljima učestvovaće i sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu Haris Malagić. 
U ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija sa roditeljima će razgovarati generalna direktorica Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak.
Roditelji, koji žele da učestvuju u konsultacijama, prisustvo mogu potvrditi putem mail adrese <a href="mailto:udruzenje@roditelji.me">udruzenje@roditelji.me</a> ili broja telefona +382 20 51 19 83. 
Svi predlozi i komentari biće dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koje je zaduženo za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine.
Planiranim konsultacijama prethodio je i uputnik koji je udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa UNICEF-om, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore, iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja.
Konsultacije sa roditeljima o obrazovanju organizovane su u prethodnih mjesec dana u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Herceg Novom i Nikšiću, a planirano je da se, nakon roditelja iz Bijelog Polja, o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju i roditelji iz Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava.

Konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu sjutra u Bijelom Polju

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra konsultacije o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori sa roditeljima djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u Nikšiću. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da će se na taj način roditelji djece direktno uključiti u proces planiranja reforme obrazovnog sistema. 
 
Konsultacije organizuje Udruženje Roditelji, u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu, koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. 
 
Iz Udruženja Roditelji kazali su da je organizaciju događaja podržala Opština Nikšić, čiji će predstavnici, kako se navodi, učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
 
Kako je saopšteno, roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti predstavnici MPNI, Skupštine opštine Nikšić i Udruženja Roditelji. 
 
- Nakon toga, roditelji će moći da nadležnima u MPNI prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da će se, u ime Skupštine opštine Nikšić obratiti predsjednik Nemanja Vuković, a u konsultacijama sa roditeljima, pored predstavnika MPNI, učestvovaće i sekretar Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje Dejan Ivanović. 
 
- Svi predlozi i komentari biće dostavljeni Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koje je zaduženo za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine - navedeno je u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, konsultacije sa roditeljima u Nikšiću održaće se u Sali 1 Skupštine opštine, u 17 sati. 
 
Konsultacije sa roditeljima o obrazovanju već su organizovane u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju i Herceg Novom, a nakon Nikšića, planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju roditelji i predstavnici lokalne uprave iz Bijelog Polja i Bara.

U Nikšiću sjutra konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu

Udruženje Roditelji organizovaće danas u Pljevljima konsultacije o stanju u obrazovanju u Crnoj Gori za roditelje djece koja pohađaju vrtiće i osnovne i srednje škole u tom gradu. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da će na taj način roditelji moći direktno da se uključe u proces planiranja reforme obrazovnog sistema od 2025-2035. godine. 
 
Oni su kazali da konsultacije organizuju u okviru projekta “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu“, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), UNICEF-om, Evropskom unijom i Fondom Ujedinjenih nacija za izgradnju mira. 
 
Kako su rekli iz Udruženja Roditelji, partner događaja je Opština Pljevlja, čiji će predstavnici takođe učestvovati u konsultacijama, kako bi istakli značaj uloge lokalnih uprava u obrazovanju, u skladu sa zakonskim mogućnostima. 
 
- Roditeljima će se u uvodnom dijelu obratiti vršiteljka dužnosti direktorice Direktorata za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Svetlana Drobnjak, potpredsjednik Opštine Pljevlja Darko Gazdić i izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaju da će nakon toga roditelji moći nadležnima u MPNI i sekretarki Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja Sanji Đondović da prenesu zapažanja i predloge o tome šta bi se moglo unaprijediti u obrazovnom sistemu na lokalnom i nacionalnom nivou. 
 
Iz Udruženja Roditelji su rekli da će svi predlozi i komentari biti dostavljeni MPNI, ali i Savjetodavnom odboru inicijative “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu u Crnoj Gori“, koji je zadužen za planiranje reforme i Strategije obrazovanja od 2025-2035. godine. 
 
Oni su podsjetili da je planiranim konsultacijama prethodio i uputnik koji je Udruženje Roditelji pripremilo u saradnji sa UNICEF-om, u okviru kojeg je više od pet i po hiljada roditelja/staratelja iz cijele Crne Gore iskazalo stavove i sugestije o sistemu obrazovanja. 
 
Konsultacije će početi sjutra u 17 sati, u sali Skupštine opštine Pljevlja, u ulici kralja Petra I br. 25, zgrada SDK. 
 
Iz Udruženja su naveli da će nakon Podgorice i Pljevalja konsultacije sa roditeljima biti organizovane u još pet opština. 
 
- Planirano je da se o stanju u obrazovanju dodatno konsultuju i roditelji iz Ulcinja, Herceg Novog, Nikšića, Bijelog Polja i Bara, ali i predstavnici lokalnih uprava - kazali su iz Udruženja Roditelji.

U Pljevljima konsultacije sa roditeljima o obrazovnom sistemu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: konsultacije