Suočeni sa izuzetno tajanstvenim i složenim ritualom izbora novog pape katolički kardinali su se okrenuli Holivudu kako bi saznali kako bi sve to moglo izgledati, piše portal Politiko.
Koliko god zvučalo neobično, neki od 133 visokorangirana sveštenika koji su ušli u Sikstinsku kapelu, gdje se održava konklava, potražili su smjernice u filmu Rejfa Fajnsa prikladno nazvanom jednostavno "Konklava".
- Neki su ga gledali u bioskopu - priznao je za <a href="https://www.politico.eu/article/cardinals-watch-conclave-movie-for-real-life-guidance/" target="_blank">Politico</a> jedan sveštenik uključen u stvarnu proceduru.
Film, u režiji Edvarda Bergera, prikazuje engleskog glumca Fajnsa u ulozi kardinala Tomasa Lorensa, dekana Kardinalskog kolegijuma. Kao upravitelj konklave, on mora da se nosi s nesložnim kardinalima, pojavom skandaloznih dosijea usmjerenih protiv papinih favorita i pojavom nepoznatog kandidata iz zabačene biskupije.
Sve to zvuči bolno relevantno. Prema riječima sveštenika, film se čak i među kardinalima smatra izuzetno vjerodostojnim, što ga čini korisnim istraživačkim alatom, naročito u trenutku kada mnogi učesnici konklave imaju malo iskustva sa vatikanskom politikom i protokolom.
Većinu kardinala koji su u prethodnim nedjeljama stigli u Rim nakon smrti pape Franje imenovao je upravo preminuli pontif i mnogi od njih nikada nisu učestvovali u konklavi. Kao i u Fajnsovom filmu, mnogi dolaze iz malih, ranije zanemarenih biskupija širom svijeta, podsjeća Politiko.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Politiko: Kardinali gledali film "Konklava" da bi shvatili kako se bira papa

Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.
Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.
Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

500x500

1250x600

1084x550

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

Počeo je izbor novog pape, ali prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave. Crni dim pojavio se sinoć na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nijesu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
Crni dim pojavio se sa sat vremena zakašnjenja, a čitav svijet spekuliše o tome šta je uzrok kašnjenja. S obzirom na to da nijesu izabrali novog papu, glasanje se nastavlja danas.
- Počeli smo se pribojavati da se nije aktivirao kanonski zakon, koji zapravo kaže kardinalima da oni ne moraju glasati prvog dana glasanja. Međutim, opet smo tako komentarisali da bi bilo lijepo da obavijeste tih 45 hiljada ljudi koji su se okupili ovdje juče na Trgu Svetog Petra. Ili barem da obavijeste novinare- objašnjava reporter N1 u Vatikanu Borna Šmer.
On kaže da je, baš kad su novinari o tome počeli da pričaju, u 21 sat se pojavio crni dim.
Prema njegovim riječima, mnogo je objašnjenja, a jedno od njih je da je 80 odsto kardinala novo i da im je ovo prva konklava, te da im je možda trebalo malo vremena da se pripreme.
Drugi mogući razlog, koji se razmatra, je to što je kardinal Kantalamesa predugo držao misu. Da li je to trajalo previše ili je bilo problema u komunikaciji zbog nepoznavanja italijanskog odnosno latinskog jezika.
Kako će glasanje izgledati danas, ostaje da vidimo. Dim bi mogao da se pojavi i nešto ranije, a inače se rezultati glasanja objavljuju nakon dva kruga glasanja, oko podneva i oko 19 sati.
Međutim, ako se recimo u prvom krugu kardinali usaglase, dogovore i ako ta dvotrećinska većina bude postignuta, tada bismo dim mogli da vidimo već oko 10.30, navodi &nbsp;reporter N1.
Prema njegovim riječima 45.000 vjernika došlo je juče na Trg Svetog Petra u Vatikanu i čekalo po okolnim ulicama i trgovima, što je otežavalo i komunikaciju, posebno novinarima.
Italijanski mediji su se, kako navodi, danas raspisali jer im je to, naravno, glavna tema. U novinama mogu da se vide i kladionice, a zavisno od toga da li su lijevo, desno ili centristički orijentisane, mijenja se i raspored kardinala u tabeli.
Nešto što ostaje isto jeste to da je Pjetro Parolin, &nbsp;državni sekretar Svete stolice, uvijek na prvom mjestu. Mnogi tvrde da on možda i ne bi bio idealni zamjenik papi Franju, da on dosta odstupa od nekakvog načina na koji je papa Franjo, poznat po svojoj skromnosti, poniznosti, bliskosti, osmijehu i nekakvoj čovječnosti.
- On je malo drugačiji. Kardinal Parolin je malo krutija ličnost, diplomata u drugom mandatu u Svetoj stolici. Ima mnogo iskustva, kažu neki da bi u ovim izazovnim vremenima, s obzirom na sve što gledamo u svijetu, baš jedan takav diplomata, odmjereni gospodin, možemo reći, dobro došao crkvi- objašnjava reporter N1 Borna Šmer.
Dakle, danas će opet sve oči, kao i juče, biti uprte u dimnjak Sikstinske kapele. Da li će Katolička crkva dobiti 267. poglavara, ostaje da vidimo.

Vatikan: Ko su favoriti za novog papu i zašto je sinoć kasnio crni dim na Sikstinskoj kapeli

Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Danas počinje konklava za izbor novog pape

U Vatikanu su počele konsultacije kardinala, nedjelju dana prije početka konklave 7. maja, na kojoj će biti izabran novi poglavar Rimokatoličke crkve, poslije smrti pape Franje 21. aprila.
- Atmosfera je veoma mirna, to je trenutak za dijalog- rekao je danas kolumbijski kardinal Horhe Enrike Imenes Karvahal.
On je dodao da je dijalog širok i otvoren, navodeći da se u konklavi „ne govori o pritisku, polarizaciji ili manipulaciji“.
- Slušamo jedni druge, i svako će odlučiti pred Bogom- rekao je kardinal.
Svakog jutra, oko 200 „prinčeva Crkve“, od kojih se neki nikada ranije nisu sreli, okuplja se u dvorani Pavla VI u Vatikanu na opštim kongregacijama, sastancima iza zatvorenih vrata gdje raspravljaju o prioritetima za budućnost institucije stare 2.000 godina.
Među njima, 133 kardinala, mlađih od 80 godina, učestvovaće u konklavi, a dva kardinala su najavila svoje odsustvo iz zdravstvenih razloga.
Atmosfera je „porodična, prijateljska i puna poštovanja“, rekao je novinarima argentinski kardinal Anhel Siksto Rosi.
- Slušamo ljude koje možda nikada ranije nismo čuli i to nam daje smjernice-rekao je španski kardinal Kristobal Lopes Romero, nadbiskup Rabata.
Na konklavi će biti potrebne dvije trećine glasova da bi se izabrao papa, čije će ime potom biti objavljeno u poruci „Urbi et orbi“ (Gradu i narodu).
Na pitanje o mogućem trajanju konklave, salvadorski kardinal Gregorio Roza Čaves je pomenuo da će trajati „najviše tri dana“.
Što se tiče vjerovatnoće konsenzusa u kontinuitetu sa papom Franjom, salvadorski kardinal je rekao da je to ono što on osjeća i što se percipira u atmosferi.
Papa Franja preminuo je u 89. godini 21. aprila i sahranjen je u subotu u bazilici Svete Marije Velike.

Vatikan: Počele konsultacije kardinala pred konklavu za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Konklava za izbor novog poglavara Katoličke crkve počeće 7. maja, potvrdio je portparol Vatikana Mateo Bruni. 
 
Kardinali koji će učestvovati u konklavi dogovorili su datum na zatvorenom sastanku u Vatikanu, tačni sedam dana nakon što je papa Franjo preminuo. 
 
Oko 135 kardinala, svi mlađi od 80 godina i iz različitih dijelova svijeta, ima pravo da učestvuje u konklavi i odluči ko će biti novi poglavar crkve koja broji 1,4 milijarde članova. 
 
Najviši crkveni zvaničnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt s vanjskim svijetom, prenosi Hina. 
 
Postupak izbora novogo pape mogao bi potrajati danima ili sjednicama. 
 
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su svega dva dana.

Konklava za izbor novog pape počinje 7. maja

Turisti napolje, kardinali unutra. Vatikan je zatvorio Sikstinsku kapelu, gdje će se kardinali okupiti na konklavi kako bi izabrali novog papu, nakon smrti pape Franja 21. aprila u 88. godini.
Franjo je sahranjen u subotu, nakon što je na Trgu svetog Petra održana ceremonija kojoj su prisustvovali svjetski lideri i stotine hiljada vjernika. Devetodnevni period žalosti mora proći prije nego što počne konkalava – procedura za izbor novog pape.&nbsp;
Ključna priprema je uređivanje Sikstinske kapele za kardinale u crvenim odorama koji će se okupiti u Vatikanu, u srcu Rima, kako bi, kroz drevni proces prikazan i u filmu „Konklava“ iz 2024. godine, izabrali novog poglavara Katoličke crkve.&nbsp;
Jedan od prvih zadataka je postavljanje dimnjaka, kroz koji će se spaljivati glasački listići nakon svakog glasanja.&nbsp;
Posjetioci koji su uspjeli da u nedjelju uđu u Sikstinsku kapelu smatraju se srećnicima, jer nije poznato koliko dugo će konklava trajati, niti kada će kapela ponovo biti otvorena za javnost.&nbsp;
Prema rasporedu određenom crkvenim pravom, konklava može početi tek nakon što istekne devetodnevna žalost, a očekuje se da će započeti između 5. i 10. maja.
Tada će kardinali svečano ući u kapelu i učestvovati u tajnom postupku za koji se vjeruje da je vođen Svetim Duhom, a koji će odrediti ko će biti novi vođa 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Izbor će pokazati da li će novi papa nastaviti reforme koje je započeo Franjo – sa naglaskom na siromašne, marginalizovane i zaštitu životne sredine – ili će biti skloniji konzervativnijem pristupu kakav je imao Benedikt XVI, sa većim fokusom na crkveno učenje i doktrinu.
Kardinali će biti inspirisani i nevjerovatnom ljepotom fresaka koje su oslikali Mikelanđelo i drugi veliki umjetnici renesanse. Najpoznatija među njima je „Stvaranje Adama“, gdje Božja ruka prenosi iskru života na prvog čovjeka.&nbsp;
Sikstinska kapela dobila je ime po papi Sikstu IV, zaštitniku umjetnosti koji je u 15. vijeku nadgledao njenu izgradnju. Kasnije je papa Julije II naručio od Mikelanđela da oslika plafon scenama iz Knjige Postanja, između 1508. i 1512. godine, a zatim i „Posljednji sud“ na zidu oltara.&nbsp;
Kada konklava počne, kardinali će pjevati „Litanije svih svetih“ – svečanu mističnu gregorijansku molitvu kojom prizivaju pomoć svetaca – dok budu ulazili u kapelu i polagali zakletvu o tajnosti. Debela dvostruka vrata će se tada zatvoriti, a majstor liturgije će izgovoriti latinske riječi „Extra omnes“ – „Svi napolje“.
Ova stroga procedura osmišljena je da bi se obezbijedilo da glasanje ostane slobodno od spoljnog uticaja.&nbsp;
Svijet će potom čekati znak da je novi papa izabran. Crni dim koji izlazi iz dimnjaka Sikstinske kapele značiće da još nije postignut dogovor i da nijesu izabrali papu. Kada novog papu izaberu, iz dimnjaka će se podići bijeli dim i oglasiti zvona.
&nbsp;

Vatikan zatvotrio Sikstinsku kapelu, priprema se za konklavu

Čini se kako je mogući izbor kardinala koji će odlučivati o novom vjerskom lideru 1,4 milijardi katolika širom planete nepredvidiviji nego ikad. Pritom, većina kardinala do sada nije imala priliku da učestvuje u papskoj konklavi, a dodatnu neizvjesnost unosi i to što je njihov sastav, u pogledu lokacija sa kojih dolaze, nikad raznovrsniji.
Ubjedljivu većinu kardinala izabrao je papa Franjo, koji je sahranjen juče. Samo u decembru on je izabrao 12 novih kardinala. Većina njih nikada nijesu ni upoznali jedni druge sve do dolaska u Rim povodom papine smrti.
<h2>“Neki dogovori krenuli još početkom godine”</h2>
Iako konklava tek treba da počne, nema sumnje kako su dogovori u diskreciji već počeli po vatikanskim hodnicima i baštama.
- Zapravo, neki dogovori se sigurno dešavaju već neko vrijeme, zasigurno od početka godine, s obzirom na to da se znalo da je tada zdravstveno stanje pape Franja bilo ozbiljno narušeno- kaže istoričar sa Oksfordskog univerziteta Majls Patiden.
Više od 20 kardinala ‘identifikovani’ su kao mogući ‘kandidati’ za budućeg papu.
Pritom, za očekivati je i da pojedini kardinali, umjesto učešća u ‘trci’, isture svoje kandidate, naročito među kolegama sa manje iskustva.
Među onima koji će lobirati za konzervativnog papu, prvi je u redu definitivno trampovski orijentisani američki biskup Rejmond Burk. Naravno, odmah uz njega je i Gerhard Miler iz Njemačke, koji je prošle sedmice upozorio kako bi se Crkva mogla podijeliti ako ne dođe do izbora ‘tradicionalističkog’ pape.
Progresivni dio predvode Žan-Klod Holrajh iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Velike Britanije i Majkl Černi iz Kanade.
<h2>Papa nije birao sebi slične, već je tražio balans unutar katoličkog svijeta</h2>
Kritičari su papu Franja optuživali kako je pravio ‘krug obožavalaca’ time što je u svom mandatu imenovao više od 100 kardinala.
- Istorija govori da nema tog pape koji je mogao da kontroliše izbor svog nasljednika. Sada ima i velikih konzervativaca i progresivaca među kardinalima, ali sve je to dio spectra koji i čiji Katoličku crkvu. Ima mnogo kardinala koji se ne mogu svrstati – onih koji, recimo, imaju jako liberalne poglede na seksualnost, ali konzervativne povodom klimatskih promjena i obratno- ističe Patiden.
On dodaje i kako je papa Franjo, uprkos tome što je bio prepoznat kao progresivac, birao i mnogo kardinala sa kojima je bio u nesaglasju.
- On je imao drugi cilj – da sastav kardinala bude što inkluzivniji. Zato je i težio tome da bira i predstavnike jako malih katoličkih zajednica iz Irana, Alžira ili Mongolije i da napravi balans u odnosu na bogate evropske i sjevernoafričke krajeve- naglašava Patiden.
<h2>Kardinali iz Evrope ovog puta su daleko od većine</h2>
Pri izboru pape Franja 2013, više od polovine kardinala bilo je iz Evrope. Sada je ta brojka pal ana 39 odsto, dok po 18 odsto dolazi iz Azije i Južne Amerike, a 12 procenata iz subsaharske Afrike.
Papa Franjo težio je i da kardinali u prosjeku budu mlađi nego ranije. Sedmorica od 12 imenovanih u decembru prošle godine mlađi su od 60 godina. Mikola Bičok, ukrajinski biskup iz Melburna, ima tek 44 godine.
- Kardinali će biti pod jakim pritiskom da naprave izbor što prije. Oči svijeta uprte su u njih, a katolici širom planete mogli bi biti uznemireni u slučaju da konklava potraje do juna ili jula- navodi Patiden.
Podsjetimo, kao ‘kandidati’ sa najviše šansi pominju se dosadašnji sekretar Vatikana Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle.

Vatikan: Konzervativci i progresivci se nadmeću za pontifikat

Sahrana pape Franja održaće se u subotu u 10 sati, saopštio je Vatikan.
Vatikanski kardinali trebalo bi da se sastanu danas kako bi isplanirali pogreb pape Franja, na kojem će prisustvovati lideri iz cijelog svijeta, a uoči konklave sljedećeg mjeseca koja će izabrati novog poglavara Rimokatoličke crkve.
Papa Franjo preminuo je juče u 89. godini nakon što je doživio moždani udar i srčani zastoj. Time je okončana njegova često turbulentna vladavina tokom koje se više puta sukobljavao sa tradicionalistima, ali je i snažno podržavao siromašne i marginalizovane.
Njegova smrt pokrenula je drevne rituale, dok je Crkva sa 1,4 milijarde članova započela tranziciju od jednog pape ka drugom, uključujući lomljenje papinog "Ribarskog prstena" i pečata, kako bi se osiguralo da niko drugi ne bude mogao da ih koristi
- Želimo da zahvalimo Gospodu za darove koje je podario cijeloj Crkvi kroz apostolsko služenje pape Franje, hodočasnika nade - rekao je kardinal Mauro Gambeti, koji je predvodio molitve na Trgu svetog Petra u ponedjeljak uveče.
Svi kardinali koji se sada nalaze u Rimu pozvani su da se okupe u Vatikanu, gdje se očekuje da donesu planove za pogreb. 
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je više puta bio u sukobu sa papom zbog pitanja imigracije, rekao je da će on i njegova supruga otputovati u Rim radi događaja. Među drugim državnicima koji će prisustvovati biće i Havijer Milei, predsjednik papine domovine, Argentine.
Vatikan je saopštio da očekuje da ceremonija bude održana između petka i nedjelje. U prekidu sa tradicijom, papa Franjo je u svom posljednjem testamentu, objavljenom u ponedjeljak, izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svetog Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra.
Okupljeni kardinali takođe će razmotriti svakodnevno upravljanje Crkvom u periodu prije izbora novog pape.
Konklava za izbor novog pape obično se održava 15 do 20 dana nakon smrti poglavara, što znači da neće početi prije 6. maja. Oko 135 kardinala ima pravo učešća u ovom izuzetno tajnom glasanju koje može trajati nekoliko dana.
U ovom trenutku nema jasnog favorita koji bi mogao naslijediti papu Franju.

Sahrana pape Franja u subotu, konklava nakon 6. maja

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Ekonomska redakcija STEGA, u saradnji sa stručnjacima za ekologiju, upozorila je da će Termoelektrana Pljevlja u narednim godinama, najkasnije do kraja 2030, morati da prestane sa radom zbog novih evropskih klimatskih propisa i ekonomskih ograničenja.
Kako navode, od 1. januara 2026. godine EU uvodi mehanizam CBAM, što znači da emisije ugljen-dioksida iz termoelektrana više neće biti besplatne.
– TE Pljevlja godišnje ispusti više od milion tona CO₂. Ako cijena po toni bude 70–80 eura, Crna Gora će morati da plati oko 100 miliona eura godišnje samo zbog zagađenja iz termoelektrane – ističu iz STEGE.
Zbog toga bi, kažu, proizvodnja struje iz uglja postala najskuplja opcija u energetskom sistemu Crne Gore.
Propali efekti ekološke rekonstrukcije
Organizacija podsjeća da je u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja uloženo oko 70–80 miliona eura, uz obećanje da će elektrana biti modernizovana i bez štetnih emisija.
– Taj projekat nije smanjio emisije CO₂, a postoje i ozbiljne sumnje da rekonstrukcija nije urađena kvalitetno. Javnost i dalje svjedoči istim problemima – navode u saopštenju, uz očekivanje hitne reakcije ekološke inspekcije zbog nedavnih snimaka prašine i otpada na prostoru termoelektrane.
Takođe upozoravaju da Direktiva o industrijskim emisijama, čije poštovanje je garantovano, i dalje nije ispunjena.
Iz STEGE ističu da bi gašenje termoelektrane imalo najteže posljedice upravo u Pljevljima – gradu čiji su radnici, privreda i javne finansije direktno zavisni od energetskog i rudarskog sektora.
– Čitave porodice decenijama su vezane za taj sistem: neko radi u elektrani, neko u rudniku, neko u firmama za održavanje, neko u transportu, neko u opštini koja se puni prihodima od uglja – poručuju.
U saopštenju se navodi da, uprkos jasnim rokovima i troškovima, Vlada još nema plan za pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora, niti program podrške Pljevljima.
– Iako Reformskom agendom EU obezbjeđuje više od 20 miliona eura, nema plana za zapošljavanje i prekvalifikaciju radnika, niti pripreme novih investicija u obnovljive izvore energije. Nema ni razgovora sa lokalnom zajednicom o onome što slijedi – navodi STEGA.
Upozoravaju da se i dalje insistira na roku 2041. godine za zatvaranje TE Pljevlja, „uprkos činjenici da je ekonomski i regulatorno nemoguće održati rad do tada“.
Zahtjevi STEGE
Iz ove organizacije traže:
- Transparentno obavještavanje građana o stvarnom stanju i rokovima
- Istraživanje odgovornosti za propuste u rekonstrukciji
- Zaštitu građana od pokrivanja troškova lošeg nadzora i upravljanja
- Plansku i pravednu tranziciju za Pljevlja
Poručuju da je neophodno je spriječiti da Pljevlja sama plate cijenu tranzicije koju država nije pripremila.

STEGA: Termoelektrana Pljevlja pred zatvaranjem, potreban hitan plan za pravednu tranziciju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: konklava